Nepoznati Zagreb

Trešnjevački plac. Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

Vjerojatno već znate da je "kolonizacija" Trešnjevke počela još prije nego što je njenim sjevernim i istočnim rubom prošla željeznička pruga i otvorila prostor razvoju male industrije, skladišta ... Naime, još prije prolaska pruge na teritoriju Trešnjevke je sagrađeno prvo postrojenje gradskog vodovoda, a nedugo zatim i prva "Munjara", elektrana. To su bili prvi koraci industrijalizacije Trešnjevke.

Još je na karti iz 1887. vidljiv prvi pogon Vodovoda, a pretpostavljam da su neke od tih zgrada još vidljive na terenu (ali ne i dostupne građanstvu). A neke od starijih zgrada su još do nedavno, do prošle zime, bile vidljive iza hotela "Panorama" odnosno "Four points Sheraton", sa njegove zapadne strane. Najljepši pogled na jednu onižu zgradu i još neke manje građevine je bio neposredno uz hotel, no moglo ih se vidjeti i sa trase "samoborčeka", onog zelenog pojasa koji se pruža između Trakošćanske i Krapinske ulice.



Isječak plana grada iz 1887., sasvim lijevo je pogon vodovoda na Trešnjevci. Snimio: Vanja


No, na moje veliko iznenađenje, ovog proljeća su sve te građevine nestale, sravnjene su sa zemljom! Pretpostavljam da one nisu imale neko veliko povijesno značenje, a i sami oblik nije imao, čini mi se, neke posebne umjetničke vrijednosti ... no, opet, šteta, nestao je još jedan trag povijesti grada i zasad mi niej poznato što će ga zamijeniti.

A do novih događanja i informacija o toj parceli pogledajte nekoliko fotki koje sam snimio prije otprilike dvije godine i podsjetite se izgleda sada već nestale zgrade!



Snimio: Vanja


Pogled s juga. Snimio: Vanja


Ovo je neki odušak, što li ... Snimio: Vanja


Sjeverna strana zgrade. Snimio: Vanja


Pozor! Snimio: Vanja


Visoki vodostaj? Snimio: Vanja

Znate li gdje je Maksimirsko naselje?

U području južno od Maksimirske šume, a sjeverno od željezničke pruge stisla su se jedno do drugoga tri potpuno različita naselja: Željeznička kolonija, Ravnice i Maksimirsko naselje. Na krajnjem zapadu je Željeznička kolonija, dobro poznato lijepo i kvalitetno plansko naselje nastalo krajem 30-tih godina, sjeveroistočno, odmah ispod Maksimirske ceste, su Ravnice, naselje novogradnji nastalo 70-ih godina uz koje živi još nešto manjih starijih kućica stisnutih ispod Kraša i teniskih terena u smjeru Dubrave, a jugoistočno se pak nalazi Maksimirsko naselje ... Danas se ono gotovo ni po čemu ne razlikuje od Ravnica, osim što je, to je odmah vidljivo, nastalo bez puno planiranja i kojem nedostaju zajednički sadržaji, te se po tom pitanju naslanjaju na Ravnice (sportsko rekreacioni centar), Ž. Koloniju (parkovi), Borongaj (promet), Dubravu (Kaufland trgovački centar) ...

No, kad malo bolje pogledamo, u samome srcu Maksimirskog naselja se ipak nalazi jedna stara zgrada ... jedna jedina koja je preostala od nekadašnjeg Makimirskog naselja, koje je većinom građeno u godinama odmah nakon velike poplave Save 1964., kako bi udomilo nastradale. Baš kao što se u čuvenom stripu "Asterix" nepobjedivo galsko selo nalazi u okruženju rimskih logora upravo tako se i ovdje nalazi ta stara zgrada, u čvrstom zagrljaju novogradnji.



Zgrada u okruženju. Snimio: Vanja


Bolje sačuvana stražnja strana zgrade. Snimio: Vanja


Šupe (one sačuvanije) pored zgrade. Snimio: Vanja


Pronađite tu zgradu i pogledajte ju ... s jedne strane mi je žao ljudi koji još žive u toj staroj zgradi koja polako i neminovno kopni, koja bi se jednog dana mogla jednostavno srušiti (pogledajte samo stare šupe na sjeveroistočnoj strani zgrade!)... a sa druge strane mi se život u zgradi tog tipa, koja je nekad, u boljim godinama, bila okružena malim parkom, zelenilom, čini ljepšim od života u naguranim zgradama novoga Maksimirskog naselja koje je postalo koloplet zgrada s minimumom kvalitetnih zajedničkih prostora.

Kako god bilo, ja se još uvijek sjećam starih zgrada Maksimirskog naselja, skladišta građevinskog materijala koje se nalazilo uz (također sada nestali) potok Bliznec ... a ova zgrada je tek pomalo nestajući spomenik starom izgledu naselja.

(ima li možda netko koju staru fotku tog kvarta?)

Za kraj, posebna zahvala VT-u koji me je rječju i fotkama podsjetio na tu staru zgradu u srcu novoizgrađenog kvarta!

Uz parkiralište između tržnice Jarun i Horvaćanske ceste. Snimio: Vanja

Kako je planet Mars trenutno u žiži popularnosti vrijedi spomenuti da pravi put k njemu vodi kroz zagrebačko pregrađe Vidovec!

(a "čvarci", pardon "čmarci", su tek usputna zanimljivost uključena u cijenu izleta )


U Vidovcu kod Markuševačke Trnave. Snimio: Vanja

Znate li što su to "inverzni graffiti" ?

To je način kreiranja kratkotrajnih ili "polutrajnih" zapisa na raznim površinama metodom čišćenja prljavštine. Najtrivijalniji oblik ovog zapisa su natpisi "Operi me!" na prljavim autima , međutim takvi zapisi mogu biti i mnogo složeniji i ambiciozniji.

Jedan od prvih umjetnika "Street art" scene koji se služio tom tehnikom je engleski umjetnik Paul Curtis zvani Moose, dok je jedan od prvih velikih projekata ovog tipa bio projekt "Ossario" kojeg je 2006. godine u Sao Paolu osmislio i proveo Alexandre Orion koji je na taj način kreirao zapis veličine više stotina metara.

A kao i sve ostalo, ova metoda je ubrzo otkrivena i kao vrlo pogodan način za besplatnu reklamu iako se takav način reklamiranja u nekim zemljama (npr. Nizozemskoj) također tretira kao nezakonit iako se tom metodom ne ostavlja nikakav trajni trag na upotrijebljenoj površini.

(nešto više o ovoj temi možete pronaći i na Wikipediji, OVDJE)

Toliko za uvod ... pretpostavljam da već znate tko se kod nas, u Zagrebu, služi ovom metodom reklamiranja? Ne znam tko je prvi započeo s time, vjerojatno također oni, no velika većina postojećih "inverznograffitnih reklama" potječe od firme koja stoji iza web stranice Aviokarte.hr, dok je na drugome mjestu web stranica moj-bankar.hr.


Na raskršću Slavonske avenije i Ulice Hrvatske bratske zajednmice. Snimio: Vanja


Što vi mislite o tome, kao i o svim drugim oblicima tzv. piratskog oglašavanja?

Iako mi se reklame svojom sveprisutnošću već penju navrh glave (i dobro sam istrenirao svoju moć njihovog neprimjećivanja) sve vrste "piratskog", dakle ilegalnog oglašavanja su mi još razumljive dok se tu radi o prvim koracima, bez obzira radi li se tu o nepoznatom bendu, knjizi prvijencu, novootvorenom nepoznatom dućanu ... dakle, nekome tko tek počinje svoj život i tko sigurno nema sredstava za uobičajenu reklamu. Međutim, kad to rade firme koje posve sigurno obrću veću lovu tad mi to više nije prihvatljivo.

I, naravno, nikako mi nije prihvatljivo kad takve reklame nagrđuju mjesto na kojem se nalaze ili smetaju nekom, bez obzira radi li se tu o kućnoj fasadi, nadstrešnici tramvajske stanice ili pak nečijem tuđem reklamnom panou.

Na raskršću Zagrebačke avenije i Aleje Hrvatskoga sokola (sjeverna strana). Snimio: Vanja

Prekjučer sam uočio zanimljiv crtež koji se izgleda (po neoštećenosti i neizblijedjelosti) nedavno pojavio na semaforskom ormariću uz Rudeš ... da li je netko možda uočio još koji crtež istog autora (ili autorice)?

Dragi moji, vrijeme je da se polako počnemo vraćati u radno raspoloženje ...
Prvi dio godišnjeg odmora sam potrošio, ostaje još drugi dio - no, to me neće omesti da vam od sada ponovo češće stavljam nove postove, a za dva tjedna se i tako ponovo vraćamo u uhodani ritam, zar ne?

A danas ću vam napisati nekoliko riječi o semaforima, pješačkim semaforima ... točnije, onim "ljudićima", likovima na njima. Znate li da su oni u nekim zemljama postali pravi "trademark", pojam za sebe?

U doba prije ujedinjenja Njemačke u njenom istočnom dijelu, DDR-u, na semaforima su carevali prepoznatljivi ljudići sa šeširima, tzv. "Ampelmaennchen". I kad je došlo vrijeme ujedinjenja mnogi istočnjaci su se uplašili da će sa svime ostalim nestati i taj njihov "zaštitni znak". No, on se održao i sad ima čak svoju robnu marku - pogledajte OVDJE!

(a OVDJE pogledajte općeniti tekst sa Wikipedije o tim svugdje prisutnim likovima sa semafora)


"Herr Ampelmann". Izvor: Wikipedija


A kako je kod nas?

Nekad davno smo na semaforima imali vrlo stilizirane likove - mislim da se zadnji takav semafor nalazio u Kustošiji prije možda 15-tak godina, a izvan Zagreba sam ga još viđao u velikoj Gorici prije desetak godina. No, s vremenom su ih zamijenili ovi "ljudići" kakve viđamo i danas uziznimku jednog kraćeg razdoblja kad su se na to "tržište" pokušali ugurati točkasti likovi od LED dioda (ako se ne varam, njih su zamijenili radi loše vidljivosti za sunčana vremena).

Zna li netko od vas, ima li u Zagrebu ikoji semafor sa nekim drugim likovima osim ovih? (naravno, postoje i oni sa dodanim biciklistom, no osnovni lik je ovaj isti)


Na raskršću Tratinske i Brozove. Snimio: Vanja


Francuski lik sa semafora, snimljeno u Lyonu. Snimio: Vanja

A kako ne bi bilo dosadno, ipak se tu radi o dva različita tipa slova!

Snimljeno u, naravno, Labinskoj ulici, pored Remize. Snimio: Vanja