Nepoznati Zagreb

Snimio: Vanja

Danas ću se ponovo pozabaviti socijalnim stanovanjem međuratnog Zagreba odnosno istoimenom knjigom Darje Radović Mahečić u izdanju naklade Horetzky (2002. godina) - ovaj puta sa nekoliko informacija o naselju malih stanova na Gogoljinu brijegu, uz Petrovu ulicu.

Iako se prvi projekt o gradnji na toj lokaciji pojavio već 1912. godine tek se 1927. pristupilo stvarnoj izgradnji, u tada još neizgrađenom području uz Petrovu ulicu. Kolonija tih kuća je građena za gradske činovnike, a projekt je potpisao arhitekt Edo Miklosz Schreiner. U tom kompleksu sagrađeno je nekoliko tipova kuća različitih visina i veličina koje su povezane u skladnu cjelinu. U cijelom kompleksu nalazi se 116 jednosobnih i 20 dvosobnih stanova sa nusprostorijama, a oni se nalaze u tri trokatne zgrade (na sjeveru, istoku i zapadu oko centralnog parka), jednoj dvokatnoj zgradi na jugu te dvije jednokatne zgrade također na jugu (gdje se nalaze lokali, danas je u jednom od njih Konzumova samoposluga) i dva niza obiteljskih kuća sa istočne i zapadne strane.

Autorica napominje da su korištena arhitektonska rješenja uglavnom tradicionalna, no urbanističko rješenje je složenije, širi je izbor korištenih arhitektonskih elemenata (drvene nadstrešnice, rebrenice, vrata sa lučnim otvorom itd), pročelja su glatka ...Zelenilo također igra značajnu ulogu u kreiranju sklada, posebno su zanimljivo smješteni visoki jablanovi koji nadopunjuju skladnu cjelinu ...



Izvor: knjiga Darje Radović Mahečić "Socijalno stanovanje međuratnog Zagreba", izdanje naklade Horetzky 2002. godine


Izvor: knjiga Darje Radović Mahečić "Socijalno stanovanje međuratnog Zagreba", izdanje naklade Horetzky 2002. godine

Tako je bilo nekad. A kako je danas?

Kolonija zgrada i danas izgleda kao skladna cjelina i nema grubih intervencija ... tu i tamo poneki detalj "strši", no većina elemenata je i danas na svome mjestu, od specifičnih vrata i kvaka pa do spomenutih rebrenica, drvenih nadstrešnica ... naravno, automobili su osvojili dobar dio dvorišta, no park i nadalje izgleda dobro. Na žalost, same zgrade baš ne izgledaju najbolje što potvrđuje i razgovor sa stanarima dok sam fotkao. Žalili su se na nedostatak pomoći oko održavanja i da im taj "zaštićeni status" samo otežava poziciju i onemogućuje održavanje i popravke.


Pogled s Petrove na središnju dvokatnu zgradu, onaj kojeg vidi većina prolaznika. Snimio: Vanja


Pogled iz petrove na jednu od dvije jednokatnice sa ulične strane. Snimio: Vanja


Dvokatna zgrada unutar bloka. Snimio: Vanja


Pogled sa zapadne strane na niz obiteljskih kuća. Snimio: Vanja

Pogled na park unutar bloka.


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

Evo i detalja nadstrešnica, vrata i kvaka.


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

Uz ove gore spomenute detalje posebno su mi bili zanimljivi ostaci rasvjete bloka - na jednom uglu dvokatne zgrade još se nalazi stara lampa (nije više u funkciji) sa ne baš uobičajeno ukrašenim nosačem. Na drugom uglu takve lampe više nema već se samo vidi oštećenje u zidu u kojem je nekad bio nosač.


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

Naravno, još uvijek je vidljiva i oznaka skloništa.


Snimio: Vanja

Uzduž svih zidova nalaze se ovakvi mali otvori za koje ne zanm namjenu ... valjda ventilacija?


Snimio: Vanja

Za kraj, evo jedne zgodne slikice iz svakodnevnog života kolonije ...


Snimio: Vanja