komentiraj (2) * ispiši * #
Rijetka imena (27) - IVOR
U rječniku osobnih imena Mate Šimundića stoji da je ime Ivor nastalo od nordijskoga imena Ivar koje je, pak, stegnuto od Ingwar (Ink – bog mora i „wari“ – braniti“) pa bi značilo „branitelj mora“. Meni se čini da je moglo nastati i od engl. „Ivory“ – bjelokost.
Tako se zove moj zagrebački kolega IVOR KARAVANIĆ, prof. dr. sc. na Odsjeku za arheologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.
Imenoslovac
komentiraj (2) * ispiši * #
Devet novih kemijskih počela
U mojemu Rječniku dvoslova iz 2014. među inim su navedeni dvoslovni znakovi za 109 kemijskih elemenata. Devet posljednjih, s rednim brojevima od 110 do 119, nema jer su nosili probna imena s troslovnim simbolima. U međuvremenu šest od njih devet dobilo je zvanične nazive, dok su za preostala tri označena zvjezdicom njihovi otkrivači predložili prave nazive koji će vjerojatno biti i prihvaćeni. Čini mi se zanimljivim priložiti vam njihove nove i prijašnje nazive te simbole.
- redni broj 110 – DARMŠTATIJ, znak Ds (raniji naziv ununilij)
- redni broj 111 – RENTGENIJ, znak Rg (prijejašnji naziv unununij)
- redni broj 112 – KOPERNICIJ, znak Cn (prije ununbij)
- redni broj 113 – NIHONIJ, znak Nh (prije ununtrij)*
- redni broj 114 – FLEROVIJ, znak Fl (ranije ununkvadij)
- redni broj 115 – MOSKOVIJ, znak Mc (ununpentij)
- redni broj 116 – LIVERMORIJ, znak Lv (ununheksij)
- redni broj 117 – TENNESSIN, znak Ts (ununseptij)*
- redni broj 118 – OGANESON, znak Og (prije ununoktij)*
Rječničar
Oznake: znanost
komentiraj (3) * ispiši * #
Moja profesorica
Pišući nedavno na TIO-u o svojoj profesorici Ani Jo Osvatić Radoja Racanović me je potaknuo da se i ja prisjetim jedne svoje fakultetske profesorice. Ona je ALEKSANDRINA CERMANOVIĆ KUZMANOVIĆ (Beograd, 1928.-2001.) i bijaše dugogodišnjom profesoricom i šeficom Katedre klasične arheologije na Filozofskome fakultetu u Beogradu. Istraživala je veliki broj antičkih lokaliteta, surađivala u brojnim stručnim časopisima i objavila impozantan broj djela od kojih izdvajam: „Antička Duklja“ (1975., s Oliverom Velimirović Žižić i Dragoslavom Srejovićem), „Nakit u rimskoj Dardaniji“ (1978., s Aleksandrom Jovanovićem), „Grčke slikane vaze“ (1980.), „Rimska keramika“ (1981.), „Rečnik grčke i rimske mitologije“ (1987., s Dragoslavom Srejovićem) i „Leksikon religija i mitova drevne Evrope“ (1992., s Dragoslavom Srejovićem). Tijekom mojega studija na FF-u u Beogradu predavala mi je, dakako, klasičnu arheologiju, a kako sam diplomski rad uzeo iz njezinoga predmeta bila je predsjednicom povjerenstva na obrani rada 29. lipnja 1987. Na mene nije ostavila poseban dojam, jer mi je najprije kazala da sam neozbiljan zato što sam na naslovnoj stranici pored imena i prezimena dopisao „zagonetač“ (v.). Odgovorio sam: „Nisam neozbiljan, ja to i jesam“.
Nama zagonetačima, zanemarivši ovu opasku, zanimljiva je iz drugih dvaju razloga:
1.) Nosila je vrlo rijetko ime ALEKSANDRINA od čak 12 slova (od grč. „alexo“ – braniti i „aner, andros“ – čovjek, junak) u značenju „h(b)raniteljica ljudi, koje je zabilježeno u Prosvjetinome imenoslovu Milana Bosanca iz 1984. i Rječniku osobnih imena Mate Šimundića iz 1988.
2.) Njezino ime i dva prezimena broje čak 32 slova i bila je rijetkom osobom s područja bivše SFRJ s više od 30 slova u imenu i prezimenu
Dugo godina bila je moj rekorder sve dok se nije pojavila sarajevska pravnica sutkinja Kantonalnoga suda u Sarajevu BEGZADA GAVRANKAPETANOVIĆ SALIHAGIĆ s 33 slova u imenu i prezimenima. O toj temi s Jovanom Nedićem pisao sam u rubrici „Podatak više“ (Skandifeniks broj 564, 4. V. 2010.). Pozivam vas, poštovani kolege, da krenete u potragu za osobama dugačkoga imena i prezimena iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije te da svoje „pronalaske“ objavite na TIO-u i na ovome blogu
Nedjeljko Nedić, mag. arh..
Oznake: R. Racanović, N. Nedić, imena, znanost
komentiraj (1) * ispiši * #
