Poznati zagonetači (51) - ZLATAN PUPEZIN
Zlatan Pupezin
(Kikinda, 24. siječnja 1941.)
Jedan od doajena srpskoga zagonetaštva koji zagoneta nevjerojatnih 60! godina. Naime, prvi je rad, križaljku objavio daleke 1958. godine u Somborskoj ukrštenici. Od 1960. surađuje u beogradskoj Enigmi. Objavljivao je radove u većini Čvorovih izdanja, Vjesnikovu kvizu, Eureci i Razonodi miliona i velikome broju neenigmatskih časopisa. Autor je svih radova u Čvor križaljci broj 148 iz 1976. Objavio je prvu osmosmjerku u srpskoj enigmatici. Za Mamutsku skandinavku (Slavko Bovan i saradnici, 2012.) sastavio je šest nastavaka. Aktivan je i danas. Među više tisuća sastavaka ipak prevladavaju križaljke.
(Zlatan Pupezin, Čvor razbibriga broj 225, 1975., str. 6)
(Zlatan Pupezin, Čvor križaljka broj 148, 1. IX. 1976., str. 14)
(Zlatan Pupezin, Politika Mozaik broj 30, 10. I. 1980., str. 42 i blog „Srpska enigmatika“, 25. VI. 2017.)
Godine 1960. učlanjuje se u EK „Beograd“, od 1969. u članstvu je bjelovarskoga Čvora, dok je danas članom i predsjednikom EK „Kikinda“ među čijim je utemeljiteljima. Sudjelovao je na VII. SZOJ-u Vinkovcima 1976. te na svim SES-ovima od 2006. S EKK-om je 2016. osvojio 2. mjesto u rješavanju (Vanja Tomašev i Dragiša Cetić), 2. mjesto u sastavljanju (Dragiša Cetić i Vanja Tomašev) te 3. mjesto u rješavanju (Vanja Tomašev i Dragiša Cetić) i sastavljanju anagrama (Vanja Tomašev i Nedjeljko Nedić) 2017. Predstavljen je u Leksikonu zagonetača Jugoslavije iz 1979., Leksikonu srpskih enigmata iz 2007., a spominje se i u Malome zagonetačkome datumaru iz 1983. i Adresaru zagonetača Jugoslavije iz 1984. Živi i stvara u Kikindi.
(Zlatan Pupezin iz Mamutske skandinavke Slavka Bovana i saradnika, „Kulturni centar Kikinda“, Kikinda, 2012.)
(Zlatan Pupezin u „Kikindske enigme“ Slavka Bovana i saradnika, Enigmatski klub „Kikinda“, Beograd, 2016., str. 10)
(Zlatan Pupezin, Novosti Enigma broj 2409, 1. X. 2016., str. 58)
Kolega
Oznake: Z. Pupezin, Čvor križaljka, Novosti enigma, Čvor razbibriga, Politika mozaik
komentiraj (6) * ispiši * #
Podvrste križaljki (7) - OSMOSMJERKA
OSMOSMJERKA – Danas je to, uz skandinavku, najpopularnija vrsta križaljke. Takav status dakako nije zaslužila svojom kvalitetom, nego lakoćom sastavljanja, pripreme, tehničke obrade i objave.
A za sve je „kriv“ zagonetački dvojac Branko Lipanović i Ladislav Grakalić, koji je svoje zajedničke umotvore potpisivao s pseudonimom Brila (Branko i Ladislav). Pravilo koje su oni sročili 23. IV. 1975. prigodom objave prve osmosmjerke u Vjesnikovu kvizu broj 83, vrijedi i danas: riječi u osmosmjerci moraju se pružati u osam smjerova – vodoravno slijeva nadesno i obrnuto, okomito odozgo ka dolje i obrnuto te u četirima dijagonalama.
(Branko Lipanović i Ladislav Grakalić, Vjesnikov kviz broj 83, 22. IV. 1975., str. 7)
Izim pravila o osam smjerova, osmosmjerka ima još tri osnovna pravila: 1.) mora imati konačnu odgonetku, 2.) svaka uvrštena riječ mora imati najmanje jedno zajedničko slovo s nekom od riječi i 3.) svaka uvrštena riječ mora imati najmanje jedno slobodno slovo.
(Zlatan Pupezin, Vjesnikov kviz broj 134, 6. IV. 1977.)
(Dragan Bekavac, Kvizorama broj 200, veljača 1996., str. 7)
(Stjepan Šiljeg, Kvizorama broj 263, 29. III. 1997., str. 5)
(Vedran Vučinić, Superfeniks broj 26, 17. IX. 2001., str. 9)
(Marko Smolčić, Superfeniks broj 32, 13. III. 2002., str. 9)
(Alfredo Ivankov, Superfeniks broj 36, 11. III. 2004., str. 9)
(Dragutin Šipek, Osmosmjerka broj 500, 18. IX. 2010.)
Osmosmjerke se mogu podijeliti na dvije osnovne skupine – tematske i netematske. Obje skupine, posebice one netematske, imaju veliki broj varijacija koje je nemoguće pobrojati. Evo samo nekoliko: čahurna, prostezna, sinonimna, fokusna, inicijalna, bezinicijalna, četvrtasta, saturn, kriptogramna, aritmogrifna, slomnica, osmorub, s brojčanicom, asocijativna, kvadratna, paralelna, sa zametkom, totalna, prijelomna ...
(Josip Đukić, Vjesnikov kviz broj 287, 16. II. 1983., str. 27)
(Milovan Kirinčić, Kvizorama broj 120, srpnja 1994., str. 13)
(Branko Stojanović, Izazov broj 34, 8. IX. 1994., str. 25)
(Miodrag Vučković, Izazov broj 75, 21. III. 1996., str. 15)
(Dragutin Barbalić, Superfeniks broj 6, 3. X. 1996., str. 41)
(Vlatko Vukelić, Superfeniks broj 6, 3. X. 1996., str. 88)
Najpopularnija osmosmjerna varijacija ipak je skandismjerka. Radi se o inicijalnoj osmosmjerci bez popisa kod koje su uvrštene riječi raspoređene po rubnim poljima. Osmislio ju je Josip Butina i dobio Plaketu Nikola Faller za zagonetačku inovaciju.
(Josip Butina, Kvizorama broj 234, 28. IX. 1996., str. 7)
(Stjepan Varaždinac, Skandifeniks broj 253, 20. V. 2004., str. 41)
Osmosmjerke su nekoć objavljivane u Čvor razbibrizi, Čvor križaljci, Mini čvoru, Vjesnikovu kvizu, HiK-u, Eureci, Enigmi, Orbisu, Džokeru, Izazovu ... Prvi hrvatski časopis u cijelosti posvećen osomosmjerkama bila je Čvorova Osmosmjerka. Danas je osmosmjerka redovitim sadržajem Kvizorame, Feniksa, Kviskoteke, Skandifeniksa te velikoga broja specijaliziranih časopisa sličnoga naziva.
(Milko Hromić, Superfeniks broj 17, 24. VI. 1993., str. 58)
(Marko MIhaljević, Feniks broj 316, 18. I. 2007., str. 83)
Poseban doprinos u popularizaciji osmosmjerke dali su pokojni zagonetači Dragutin Barbalić, Miodrag Vučković, Stjepan Šiljeg, Josip Butina i Branko Stojanović te živući Vladimir Kutnjak, Ivan Šagadin, Ana Kolobarić, Ranko Skopal, Mariofil Soldo, Mate Ivandić i Tomislav Rebrović.
(Siniša Komljenović, Kviskoteka broj 839, 1. IV. 2011., str. 6)
(Vladimir Kutnjak, Kvizorama broj 737, 20. V. 2006.)
(Luka Pavičić, Feniks broj 466, 15. XI. 2012., str. 57)
Enigmoznalac
Oznake: osmosmjerke, B. LIpanović, L. Grakalić, Vjesnikov kviz, Z. Pupezin, D. Bekavac, Kvizorama, S. Šiljeg, V. Vučinić, Superfeniks, M. Smolčić, A. Ivankov, D. Šipek, Osmosmjerka, J. Đukić, M. Kirinčić, B. Stojanović, izazov, M. Vučković, D. Barbalić, V. Vukelić, V. Kutnjak, L. Pavičić, Kviskoteka, S. Komljenović, M. Mihaljević, Feniks, J. Butina, S. Varaždinac, Skandifeniks, M. Hromić
komentiraj (1) * ispiši * #
