Zagonetna poezija (10) - ZVONIMIR BEGO
ZVONIMIR BEGO (Bobovišća na otoku Braču, 17. siječnja 1914. - Šibenik, 7. studenoga 1979.) – Sastavljač raznovrsnoga opusa u kojemu se, pored križaljaka, opetovnih likova i čarobnih četvorina 7 x 7 i 8 x 8, našlo mjesta i za stihovne zagonetke. Za vas odabrah nekoliko njih.
Obrtajna udvajaljka
Kobno žviždaju meci
i tankovi ubojni jure,
ovamo stizahu Grci
po koncu životne bure.
Obrtajna prvoslovka
Obzorom trepti hlad prošle noći,
Rosa se svjetlo iskri na granju –
Tamo će Sunce u ruju doći
uz sjajno bijelu haljinu danju ...
Jest, Sunce će modrom daljinom doći.
(iz Tumača zagonetaka Josipa Budisavljevića, Zagreb, 1933., str. 70 i 82)
Slovni akrostihoid
Parkovi su tužni, vjetar krošnje dira,
I tužne mol-akorde kiša sklada.
To mrtvačka bolna šumi uvertira
svietlog žutog lišća koje dolje pada.
Osule se magle, sva priroda šuti,
A more uzdiše, bliedi talas skače.
Duboko se srdcem rujna tuga ćuti:
Liepe plave dane to nam duša plače.
(iz knjige Miroslava Šanteka „Zagonetke akrostih, mezostih i telestih“, Duga Resa, studeni, 2007., str. 20)
Premetaljka
Kroz ovo vrijeme nujne sjete
Svud nazireš siluete ...
Kiša ... Sumorno mrtvo stanje
Bez životnih talasa.
Tužno magleno sivo razdanje ...
Tiho, nigdje ljudskog glasa,
Dok vjetar bolno plače kroz granje.
(1945. i Miroslav Šantek „Zagonetke anagram i palindrom“, Čvor, Bjelovar, 1975., str. 31)
Umanjivaljka
Od nje se čovjek smije,
iz nje se kava pije.
Opisni rebus
Gine, gasne sunca silni bog,
(kakva briga, mori li ga, davi?).
Ne vjerujem da baš gine on
za tom rimskom boginjom ljubavi.
Obrtaljka s izmjenom
Povrh ovog grma,
kroz večernji mir,
često zaleprša
crni netopir.
Posvajaljka
Mirisavo ulje ona nam je dala,
a njezin je pridjev vrsta minerala.
Mijenjaljke
Na licu mome,
na licu tvome.
Na stolu našem,
na stolu vašem.
Velika ptica.
Crna je tmica,
tišina sama,
tajac i tama.
(Sfinga rebus 1939./40. i Kvizorama broj 1190, 24. I. 2015., str. 14)
Stihotvorac
Oznake: Z. Bego, stihovne zagonetke, Kvizorama
komentiraj (7) * ispiši * #
