Maestro
Počasni naziv glazbenih velikana, posebice dirigenata, i šahista (lat. „magister“ – učitelj, tal. „maestro“ – učitelj, umjetnik, prvak, vještak). Za Dubrovčane to je i naziv sjeverozapadnoga vjetra na Jadranskome moru maestrala ili smorca.
„Maestro“ je također i naziv zabavno-glazbenoga showa HTV-a kojemu je u tijeku druga sezona. Radi se o licenciranoj emisiji, koja se na BBC-u prikazuje od 2008., u kojoj poznate javne osobe što se ne bave klasičnom glazbom nastoje što bolje i točnije ravnati simfonijskim orkestrom HRT-a. U prvoj sezoni 2014. pobjedu je odnio glumac Ozren Grabarić. Ovogodišnji natjecatelji su gospodarstvenik Davor Štern, novinar Dražen Ilinčić, glumci Jelena Miholjević i Borko Perić, TV-voditeljica Željka Ogresta i pjevači Mile Kekin i Jelena Radan. Emisiju vodi Duško Ćurlić. Ocjenjivački sud čine maestro Vladimir Kranjčević, koncertna majstorica violinistica Mirjam Pustički Kunjko i maestro Tomislav Fačini.
Maestro je i vrsta bankovne debitne kartice, dok je pjesma Maestro i violina uspješnica bh.-srb. šansonijera Dragana Stojnića (1937.-2003.). A redatelj Rajko Grlić 1978. snimio je film „Bravo maestro“ za koji je napisao i scenarij skupa sa Srđanom Karanovićem. Glavne su uloge igrali Rade Šerbedžija, Aleksandar Berček, Mladen Budišćak, Božidar Boban i Koraljka Hrs. Film je te godine osvojio Srebrnu arenu u Puli te Zlatnu arenu za glavnu mušku ulogu (Rade Šerbedžija) i fotografiju (Živko Zalar), a prikazan je i na Filmskome festivalu u Cannesu.
Nedjeljko Nedić
komentiraj (1) * ispiši * #
Bratoljub Klaić
Zacijelo ne postoji križaljkaš s prostora bivše SFRJ koji nije čuo za Bratoljuba Klaića i njegovo kapitalno djelo Rječnik stranih riječi. Taj je čovjek zaslužio da ga se prisjetim u čemu će mi pomoći Hrvatska enciklopedija, svezak 5, Zagreb, 2003., str. 690.
Puno ime i prezime mu je Adolf Bratoljub Klaić. Njemačkoga je podrijetla. Otac mu se zvao Adolf Klotz, ali je svoje prezime slavenizirao u Klaić. Rodio se u Bizovcu pokraj Valpova 27. srpnja 1909. Povijest južnoslavenskih jezika, književnost te češki i njemački jezik diplomirao je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu na kojemu je i doktorirao 1941. s disertacijom „Bizovačko narječje“. Predavao je u srednjim školama u Vukovaru, Prijedoru, Osijeku i Zagrebu, potom na Visokoj pedagoškoj školi i Akademiji kazališne i filmske umjetnosti u Zagrebu. Prevodio je s klasičnih jezika, sa češkoga i njemačkoga. Bavio se i akcentologijom. Umro je u Zagrebu 2. ožujka 1983. Djelo koje ga je trajno povijesno zabilježilo jest „Rječnik stranih riječi“, čije je prvo izdanje objavljeno 1951. Nisam mogao točno utvrditi koliko se izdanja do danas pojavilo (više od 40!), no moj „Klaić“ je iz 2004. Njegova ina djela su:
- „Koriensko pisanje“ (1942.)
- „Hrvatski pravopis“, s Franjom Ciprom (1942. i pretisak 1992.)
- „Između jezikoslovlja i nauke o književnosti“ (1972.)
- „Ortoepski rječnik“ (neobjavljeno)
Nedjeljko Nedić
komentiraj (1) * ispiši * #
Diskvalifikacija!!!
Križaljka ispod natječajni je rad u 1. kolu VIII. Prvenstva Hrvatske u enigmatici kojega je zagrebački tjednik "Kviskoteka" proveo 2008. U svakoj križaljci morao je biti uvršten jedan "kineski" pojam. Iako ocijenjena kao najbolja, križaljka je diskvalificirana, točnije rečeno, Robert Pauletić ju je poderao i bacio u koš. Zašto? Pojma nemam. Objavljena je u Kvizorami broj 980 od 15. siječnja 2011.
Oštećenik
Oznake: N. Nedić, PHE, Kviskoteka, križaljke
komentiraj (1) * ispiši * #
Premetaljke za Dane ludaje 2015.
- JEDARED U DANU SADITE UNIKATNE TIKVE ILI BAR ANIS!
- SADITE LENIJU UREDNA KANABISA, NUDITE RAD I TIKVE!
- NUDITE ARSI RASADNIK BUNDEVA ILI DAJETE UNIKATE!
Trima premetaljkama Nedjeljka Nedića s jednakom odgonetkom: TRIDESETI DANI LUDAJE U KIKINDI NA SEVERU BANATA. natječajni ocjenjivački sud dao je po nula bodova što samo pokazuje koliko se razumije u tekuću zagonetačku problematiku!
Sudionik
Oznake: N. Nedić, EDL, Premetaljke
komentiraj (1) * ispiši * #
Premetaljka s izmjenom, N=V
Siva eminencija HNS-a i Dinama
MRZAK DOMAĆIN
Nene
Oznake: Premetaljke
komentiraj (1) * ispiši * #
Ljama
Svi križaljkaši dobro znaju da je ljama andska tegleća životinja. Nešto više o ovoj životinji pronađoh u 3. svezku Hrvatske enciklopedije (2001.). Ljama pripada porodici deva. Latinskoga je naziva Lama glama. Nastala je od gvanaka (Lama guanicoe). Živi u Andama na visini do 4.000 metara. Peruanci je koriste za prijevoz tereta, ali cijene i njezinu dlaku i mlijeko. U srodstvu je s alpakom.
Iako je ljama tipično južnoamerička životinja može se pronaći i na drugim kontinentima. U HTV-ovoj emisiji „Seoska gozba“, emitiranoj u nedjelju, 11. listopada, natjecateljice je ugostila obitelj Kršlin iz Grdanjaca kod Bregane na samoj granici između Hrvatske i Slovenije. Ta obitelj, pored kalifornijskih pastrva, uzgaja i nekoliko ljama, koje su već dobile i mlade, odnosno, kako reče domaćin, oljamile su se. Glagol „OLJAMITI“, u značenju donijeti ljamče na svijet, zacijelo ne postoji u rječnicima pa ga vrijedi zabilježiti.
Nedjeljko Nedić
Oznake: Četveroslovi
komentiraj (1) * ispiši * #
