U utorak, 29. studenoga, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti po prvi put je u svojoj stopedesetgodišnjoj povijesti otvorila vrata za široku javnost. Velik je to i hvalevrijedan iskorak najvišeg znanstvenog i obrazovnog tijela u našoj zemlji. Predugo je Akademija u hrvatskom društvu bila prepoznata kao neaktivana, konzervativna, hermetična i izrazito tradicionalna institucija, a poznato je da se za njezin rad iz državnog proračuna izdvaja 70 milijuna kuna.

Ulaz u palaču HAZU; prigodni plakat uz 150 godina HAZU, autor: Boris Bućan

NOVO VODSTVO HAZU PRED NOVIM IZAZOVIMA

Prije godinu dana postavljna je nova uprava Akademije na čelu s akademikom Zvonkom Kusićem. Već sad je očito da će akademik Kusić biti zapamćen kao predsjednik suvremne Akademije, kao čovjek koji razumije važnost odnosa s javnošću, kao staložen govornik i dobar komunikator koji se pojavljuje na mnogim kulturnim i društvenim događanjima, te koji svojim otvorenim pristupom prema novinarima gradi sasvim novi odnos s medijima. Upravo u takvom pozitivnom ozračju, održana je konferencija za novinare na samom otvaranju Akademijinih vrata. Uz predsjednika Akademije, konferenciji za novinare su prisustvovali i svi predstojnici, odnosno tajnici svih razreda Akademije, dobro raspoloženi i otvoreni za sva novinarska pitanja. Predsjednik Akademije, akademik Kusić prisutnim je novinarima kronološkim redom predstavio rad Akademije od početka ove godine, pažljivo nabrajajući sve projekte, redovne aktivnosti kao i protokolarne aktivnosti, ne propuštajući naglasiti kako je Akademija osobito koncentrirana na znanost i znanje. U tom smislu, za otprilike dva mjeseca Akademija bi trebala javnosti predstaviti svoju strategiju obrazovanja i znanosti. S obzirom na osuvremenjen pristup u djelovanju Akademije, za očekivati je da nije riječ samo o pukom teoretiziranju.

Predsjednik Akademije, akademik Zvonko Kusić u svom uredu u palači Akademije

DVODNEVNO DRUŽENJE S AKADEMICIMA

U vrlo dobro osmišljenom dvodnevnom programu hrvatskim im je građanima bilo omogućeno da pomno razgledaju palaču Akademije u Zagrebu, da se pobliže upoznaju s radom tridesetak znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica smještenih diljem Lijepe naše - od Zagreba, Splita, Osijeka, Rijeka, Zadra i Dubrovnika, do Varaždina, Pule, Bjelovara, Vinkovaca, Požege, Cavtata i Trstenog.

U palači Akademije predstavljena je obnovljena multimedijalna izložba Hvatska akademija znanosti i umjetnosti kroz fotografije autora Damira Fabijanića. U Akademijinim zavodima za ovu prigodu upriličen je čitav niz izložaba, radionica i predavanja, filmskih projekcija, a možda najzanimljiviji dio je taj što je građanima omogućeno da se druže i razgovaraju s akademicima. Svim posjetiteljima bilo je omogućeno stručno tumačenje Baščanske ploče kao i stručno vodstvo kroz stalni postav Strossmayerove galerije u palači Akademije. Središnja atrakcija oba dana bio je ukrajinski virtuoz na violini, maestro Orest Shourgot. Naime, maestro Shourgot je 29. i 30. studenoga od 12 do 15 sati u Atriju palače Akademije svirao na na skupocjenoj Guarnerijevoj violini King, vlasništvu Akademije, koja se procjenjuje na više od osam milijuna eura.

Sonatno milozvučje u A-molu, maestro Orest Shourgot na
Guarnerijevoj violini King uz klavirsku pratnju Domagoja Guščića

BITNI ZADACI AKADEMIJE

Akademija potiče i organizira znanstveni rad i zalaže se za implementaciju postignutih rezultata, razvija umjetničku i kulturnu djelatnost i skrbi o hrvatskoj kulturnoj baštini kao i njezinoj prekograničnoj afimaciji. Akademija kao vrhovni znanstveni autoritet u zemlji objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva. Jedan od prioriteta u njezinu radu je i davanje prijedloga i mišljenja za unapređivanje znanosti i umjetnosti na svim područjima koja imaju osobitu važnost za Republiku Hrvatsku.
Devet je razreda koji su nositelji Akademijinih zadataka. To su sljedeći razredi: Razred za društvene znanosti, Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Razred za prirodne znanosti, Razred za medicinske znanosti, Razred za filološke znanosti, Razred za književnost, Razred za likovne umjetnosti, Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju i Razred za tehničke znanosti.

Monumentalna unutrašnjost palače Akademije

HAZU U TRAVNJU 2011. PROSLAVIO 150. ROĐENDAN

Još u 19. stoljeću, točnije 29. travnja 1861. Josip Juraj Strossmayer održao je svoj znameniti govor u Hrvatskome saboru i time je postavio pravni kamen temeljac za osnutak Akademije. Akademija je proljetos na proslavi svog 150. rođendana okupila cijeli državni vrh: vladajuću stranku, oporbu, crkveni vrh, sindikate i rektore. To govori u prilog činjenici da se Akademija zalaže za dostojanstvo i da štiti nacionalne interese svih građana naše zemlje.

AKADEMIJA - ČUVARICA NACIONALNIH INTERESA SVIH GRAĐANA REPUBLIKE HRVATSKE

Akademijina eminentnost kao nacionalne institucije ogleda se u njezinu radu pred očima javnosti kao i u njezinu doprinosu u napretku hrvatskog društva. U tom smislu ona nepristrano promiče interese koji nadilaze dnevno-političke teme i ideologije. Velika je uloga Akademije kao čuvarice hrvatskih nacionalnih interesa i u trenutku ulaženja Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Nakon tisuću godina, Hrvatska je u prilici da se svojevoljno priključi jednog velikoj međunarodnoj asocijaciji.

Dakle, uz primarnu zadaću promicanja visoko kavalitetnog umjetničko-znanstvenog djelovanja, Akademija u skoroj budućnosti ima priliku još više ojačati društvenu ulogu umjetnosti i znanosti kroz najrazličitija društvena pitanja. U skladu s time, mnogo je i razloga da Akademija i dogodine otvori vrata širokoj javnosti, s novim i još zanimljivijim događanjima, kako bi se još više obogatio odnos s građanima i svima onima za čiju dobrobit radi ta institucija.

Baščanska ploča-dragulj rane hrvatske pismenosti,
potječe otprilike iz 1100. godine, a izložena je u Atriju palače Akademije

OD KIČA DO MEDITACIJE

       U Umjetničkom paviljonu u Zagrebu u tijeku je izložbeni projekt ambijentalnog karaktera pod nazivom Umjetnost je lijepa – Art is beautiful, autora Ante Rašića. Izložbu je moguće pogledati sve do 11. prosinca, svakim danom osim ponedjeljka. Za organizirane grupne posjete, Umjetnički paviljon osigurava besplatno stručno vodstvo na hrvatskom i engleskom jeziku. Cijena pojedinačnih ulaznica za odrasle je 30 kuna, dok đaci, studenti i umirovljenici mogu kupiti ulaznicu za simboličnih 15 kuna.
Prvobitan naslov ove izložbe bio je Od kiča do meditacije po uzoru na knjigu Od kiča do vječnosti, autorice Vere Horvat Pintarić, koja je ostavila snažan dojam na autora izložbe Antu Rašića. Željko Marciuš, povjesničar umjetnosti i viši kustos zagrebačke Moderne galerije posebno je za ovu izložbu skladao/računalno obradio glazbu u kojoj dominira dvojezičan napjev Umjetnost je lijepa – Art is beautiful. Sasvim efektno, na ulazu u Paviljon, podno stepenica, polukružno su postavljene bačve s natpisom Art is beautiful. Dakle, na više mjesta na ovoj izložbi postavljena je konstatacija da je umjetnost lijepa.

Ambijent sazdan od plastičnih jaja doslovna je
kičem, ironijom i groteskom banalizirana Rašićeva likovna dosjetka

OVALNA SKULPTURA I AMBIJENTALNA SLIKARSKA INTERVENCIJA

Ovalna skulptura je djelomice ovalna, kiparska instalacija obogaćena zvučnim elementom. Promatrač otkriva psihološke silnice u 3D tehnici kroz izdužene metalne cijevi koje izviru iz zida. Cijevi ispunjavaju prostor na način kao da lebde, a onda jedna od njih uz gromoglasan tresak pada i udara u tlo, stvarajući zvučnu kulisu šoka i iznenađenja. I tako svakih pet minuta u krug. Stojeći ispred ove skulpture, bilo mi je nemoguće ne suočiti se s pitanjem mogućnosti kontroliranja vlastitiog automatizma u svakodnevnom djelovanju.

Slikarska intervencija svjedoči vokaciju Rašića slikara. U ovom je radu izrazito naglašena razigranost s performativnim elementima i kvalitetom prostorne instalacije. Prevrnute bačve i boja koja istječe iz njih naprosto pozivaju na dječju igru i uživanje. Pogled na razlivenu boju otvara pitanje vlastite kreativnosti i spremnosti na igru. Jesam li dovoljno slobodan/na zaigrati se, ako da, kako? Slikanjem, razmazivanjem boje, uranjanjem dlanova u razlivenu boju, pretrčavanjem preko boja? Ludošću da se prepustiš bestidnom valjanju po svim tim bojama? I takvo samopropitkivanje donosi ugodu otkrivanja ljepote i u tom smislu svjedoči da umjetnost jest lijepa.

Nakon iskustva multimedijski umrežena svijeta,
kako predočiti, kako uspostaviti sliku? Kako uopće slikati?

ANTE RAŠIĆ, SLIKAR, KIPAR I DIZAJNER

Ante Rašić, po obrazovanju slikar, ali poznatiji kao kipar i grafički i prostorni dizajner, redoviti je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i direktor je Studija Rašić. Rašić je jedan od najistaknutijih predstavnika hrvatskih umjetnika iz generacije s kraja sedamdesetih.

Nakon što sam pogledala izložbu Umjetnost je lijepa, rekla bih da je Rašić spektakularan umjetnik. Njegova izložba vrhunski je ovojesenski, ali i bezvremenski kulturni sadržaj. Izložbu je dosad pogledalo 900-njak ljudi, što mi je izrazito teško zamisliti, u milijunskom gradu očekivala bih mnogo više posjetitelja i pitam se o čemu je riječ: nedovoljnoj medijskoj pokrivenosti, nedostatnom pr-u, lošoj marketinškoj podršci ili o nezaintersiranosti Zagrepčana za ovakve izložbene projekte? Nisam sigurna da znam odgovor na to pitanje, ali sam sigurna da bih svakome toplo preporučila da svakako do 11. prosinca posjeti Umjetnički paviljon i da se prepusti Rašićevoj sublimaciji iskustva suvremenog čovjeka i umjetnika.

GOOD AFRICAN COFFEE

       Ritual ispijanja kave slave ljudi širom svijeta. Ni građani Zagreba nisu iznimka. Donjogradska jezgra hrvatske metropole načičkana je kafićima i kavanama u kojima Zagrepčanke i Zagrepčani svakodnevno ispijaju omiljeni im napitak. U šarenilu ponude zagrebačkih caffe barova, izdvaja se jedan u Masarykovoj ulici, kako po imenu tako i po društvenoj angažiranosti, to jest odgovornosti. Ime mu je Muzungu i to je prvi i zasad jedini hrvatski fair trade coffee shop.

Koncept fair trade znači da ovaj coffe shop u svojoj ponudi ima samo one proizvode koji su plaćeni po fair cijeni, da u procesu njihova nastanka nitko nije izrabljivan, da dječje ručice nisu sudjelovale u proizvodnji te da su ispoštovana ekološka načela.
Muzungu je mjesto na kojem možete uživati u šalici dobre afričke organske kave koja je u Zagreb stigla iz daleke Ugande. A ako vam se toliko dopadne da je poželite piti i kod kuće, onda u Muzungu možete kupiti Rukoki Gold, Uganda Espresso Roast i Rwenzori Mountains u pakovanju od 250 grama.

Biraj fair trade coffee, uživaj u opojnom okusu i vlastitom fair odabiru

I JA SAM MUZUNGU

Riječ muzungu pripada u vokabular svahili jezika, u doslovnom prijevodu znači zbunjena osoba koja tumara uokolo. Taj se izraz na afričkom kontinentu uvriježio još u vremenu dok su prvi europski istraživači otkrivali Afriku. Zadržao se do dandanas i koristi se za sve osobe europskog podrijetla i to na području središnje, južne i istočne Afrike.

Afrika na zagrebačkom zidu, ali i u srcima mnogih koji u Muzungu rado navraćaju

PERLICA PO PERLICA – ŠKOLOVANO AFRIČKO DIJETE

Zagrebački Muzungu je topao kutak inspiriran bojama i kulturom Afrike. S jedne strane coffee shop a s druge craft shop i izložbeno-prodajni prostor. Tamo se može kupiti ručno izrađeni nakit od recikliranog papira koji je nastao pod nazivom Perlica po perilica ili Bead by bead. Riječ je zapravo o projektu čija je inicijatorica Mirella Brenke, Hrvatica koja živi u Ugandi i koja na ovaj način pomaže samohranim afričkim majkama da od prodaje nakita školuju svoju djecu i same plaćaju zdravstveno osiguranje. Osim nakita, moguće je razgledati i kupiti i druge fair trade hand-made predmete: Kongo maske, Masai narukvice, šamanske bubnjeve, različite ukrasne i upotrebne predmete izrađene od ebanovine ili od kore drva banane i palmina lišća.

Sve afričko: iz Afrike s ljubavlju

Žena ženi; Afrikanka uči Hrvaticu kako da sama napravi ogrlicu - perlicu po perlicu

AFRIKA, TO JE MOJ ĐIR, AFRIKU VOLI CILI SVIT

Muzungu u srcu Zagreba daje fair doprinos i kulturnom sadržaju grada. U njemu se organiziraju tematske večeri i različita događanja na koja su svi dobrodošli. Srijedom navečer predstavljaju se putopisi. Tko god osjeća da bi želio priču sa svog putovanja podijeliti s drugima, Muzungu je svakako mjesto za njega. U večernjim satima, petkom i subotom, priliku dobivaju mladi glazbenici da predstave svoj glazbeni izričaj. Svi ljubitelji glazbe i svi oni koji su umorni od sveprisutnih instant hitova, na ovome mjestu mogu uživati u najrazličitijim glazbenim pravcima pa tako, primjerice, i u fuziji džeza i sevdaha. Ljubitelji egzotičnih stranih jezika preko radnog tjedna mogu pohađati tečaj svahilija koji vodi izvorni govornik. Subotnja prijepodneva rezervirana su za kreativne sajmove rukotvorina na kojima izlažu mladi hrvatski dizajneri. I tako dalje, i tako dalje... Druženjima u Muzungu nema kraja.

Djelić atmosfere u subotnje prijepodne u zagrebačkom fair trade caffeu

Naslovni plakat za predavanje Svemir koji vidimo pomoću astročestica
(u desnom uglu osvjetljen svjetlošću koja dolazi izravno iz svemira ili...)

SVEMIR NIJE SVE+MIR

Astročestična fizika je relativno novo, interdisciplinarno područje koje obuhvaća kozmologiju, fiziku čestica, astrofiziku i astronomiju, te jednim dijelom gravitaciju i nuklearnu fiziku. Ako astročestičnu fiziku usporedimo s klasičnom astronomijom, dominantno nam se nameće znanstvena činjenica koja dokazuje da svemir nije sveopći mir, sve+mir, nego da je riječ o procesu, tj. procesima koji su siloviti, velikih su energija i emitiraju zračenja bitno drugačija od sunčeva zračenja. Vrlo bitan rezultat za astročestičnu fiziku, ali i za fiziku uopće, jest podatak da ono što vidimo u zvijezdama, tvar koja je u svim zvijezdama i svim galaksijama, čini tek pola posto svemira. Tri i pol posto otpada na atome oko nas koji nisu u zvijezdama već se nalaze u prašini i/ili u nekim objektima, jedna četvrtina svemira je nešto što se naziva materijom, ali ne onakvom materijom kakvu poznajemo, i konačno, tri četvrtine svemira otpada na tamnu energiju o kojoj se vrlo malo zna.

Odakle krenuti, kao da se pita Dario Hrupec.
Možda najbolje od atoma. Sva tvar se sastoji od atoma.

ASTROČESTICE - GLASNICI IZ SVEMIRA

Astročestice su čestice koje nam donose informacije iz svemira. Gotovo sve što znamo o svemiru naučili smo preko astročestica. Svaka nova informacija, bolje rečeno, svaka nova vrsta informacije bitno mijenja našu sliku svemira. Pod astročesticama podrazumijevamo mnogo toga: kozmičke zrake ili pozitivno nabijene masivne čestice koje dolaze iz svemira, uglavnom protoni, zatim elektromagnetsko zračenje koje obuhvaća radiovalove, duljinu svjetlosti, rendgensko zračenje i gama zračenje, tu spadaju i astrofizički neutrini. Riječ je o elementarnim česticama posebnih svojstava, a osobito su zanimljivi zbog slabog međudjelovanja. Primjerice, da bi se uopće uhvatila interakcija neutrina, potrebno je izraditi velike detektore volumena jednog kubičnog kilometra. Takvi se detektori izrađuju od prirodnih materijala, nemoguće ih je izrađivati od umjetnih materijala. Jedan od takvih detektora, Ice Cube, izrađen je od leda i nalazi se na Južnom polu. Mogu se nalaziti i u dubinski čistoj jezerskoj ili morskoj vodi. U vodu se uranjaju nizovi optičkih detektora koji čine prostornu 3D mrežu detektora. Pod astročestice spadaju još i gravitacijski valovi. Gravitacijski valovi spadaju u astronomiju budućnosti. Njihovi izvori potvrđeni su tek posredno. Riječ je o naborima u prostoru i vremenu, koji se šire brzinom svjetlosti. Nastaju u procesima intenzivnog gibanja velikih masa. Najprecizniji detektor gravitacijskih valova nalazi se u SAD-u. Zove se LIGO (Laser Interferometer Gravitational Wave Observatory), sastoji se od dva opservatorija međusobno udaljena 3000 km. Jedan je u Richlandu-Washingtonu, a drugi Livingstonu-Louisiani. NASA radi i na prvom svemirskom detektoru gravitacijskih valova. Nazvan je LISA (Laser Interferometer Space Antenna), a u svemir bi trebao biti lansiran između 2018. i 2020. godine.

Kako se istražuju elementarne čestice? "Na akcelaratorima,
jedan od većih je LHC u Cernu kod Žaneve", kazao je dr. Hrupec.

GAMA-ASTRONOMIJA

Ako pak govorimo o gama-astronomiji, onda govorimo o zasad najplodnijem području astročestične fizike, koja istražuje kozmičke gama-zraka, tj. elektromagnetsko zračenje najviših energija iz svemira. Upravo takvo zračenje izaziva u atmosferi velike pljuskove sekundarnih čestica. Gama-zrake nižih energija opažaju se satelitima. Teleskop MAGIC (Major Atmospheric Gamma Imaging Cherenkov) najveći je Čerenkovljev teleskop, a nalazi se na vrhu kanarskog otoka La Palma, na visini od 2200 m. Trenutno slovi za znanstveno najproduktivniji instrument na području astročestične fizike.

Ljudi su promatrali svemir golim okom tisućama godina. Tek unatrag 400 godina počeli su ga promatrati teleskopom. 1610. godine Galileo Galilei izradio je teleskop s uvećanjem od 30 puta, zapravo je unaprijedio postojeći koji je imao uvećanje od svega 5 puta. Pomoću tog revolucionarnog izuma otkrio je planine na Mjesecu, zvjezdanu konstrukciju Mliječne staze, četiri Jupiterova satelita koji su po njemu nazvani, a otkrio je i da Venera ima iste faze kao i Mjesec. Međutim, tek s razvojem radio tehnologije negdje oko Drugog svjetskog rata, čovjek je počeo gledati svemir u radio području, tj. kroz radioteleskope.

Već milijunima godina Zemlja biva neprekidno bombardirana česticama iz
svemira: mikrometeoritima, visokoenergijskim jezgrama atoma, fotonima
i neutrinima. Kozmički fotoni visokih energija (rendgenske zrake i gama-zrake) te
kozmički neutrini donose obilje korisnih informacija o dalekim egzotičnim objektima.

ŠIRENJE SVEMIRA - JEDNA OD NAJFASCINANTNIJIH POJAVA

Danas znamo da astročestice dolaze iz dvije vrste izvora: galaktičkog, tj. iz naše galaksije i izvangalaktičkog, tj. iz najudaljenijih dijelova svemira. Galaktički izvori su zapravo brojni: ostaci supernova, mikrokvazari... Mikrokvazari su binarni sustavi od dva objekta i nisu stabilni za formiranje planetarnih sustava.
Proučavanjem velikog i malog svijeta traže se odgovori na najelementarnija pitanja: od čega je svijet nastao, kako se razvija i što možemo očekivati u budućnosti. Jedno od najvećih otkrića u povijesti čovječanstva jest širenje svemira. Nekad je svemir bio puno manji i gušći a da bismo mogli objasniti početak zaslužna je fizika čestica. Veliki prasak na početku svemira je najbolji primjer velikog i malog svijeta. Danas se neki znanstvenici pitaju hoće li se svemir početi sužavati i završiti s Velikim stiskom, što bi zapravo bio ekvivalent Velikom prasku. Ipak, čini se da do toga neće doći jer se svjedoči ubrzanom širenju svemira.

Svi prisutni netremice su odslušali predavanje doktora Hrupeca, a nije nedostajalo ni zanimljivih pitanja koja su otvorila još zanimljiviju raspravu. U publici je sjedio i dr. sc. Tihomir Surić, viši znanstveni suradnik iz Instituta Ruđer Bošković i kolega dr. Hrupeca. Surić je bio jedan od najaktivnijih komentatora u raspravi, stručno i spremno raspravljajući o astročestičnoj fizici. Na svim prisutnim licima dalo se iščitati zadovoljstvo: na predavačevu, na licima iz publike kao i na licu organizatora predavanja Ante Radonića. Pa tko još može kazati da je znanost dosadna!?

S lijeva na desno: Tihomir Ponoš, Kristijan Vujičić, Tvrtko Jakovina

TREĆA STRANA HLADNOG RATA - KANDIDAT ZA OVOGODIŠNJEG KIKLOPA

Tribina o Nesvrstanima četrdeseta je u nizu tribina u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića na kojima se pokušava riješiti važna društveno-politička pitanja. Tribinu je osmislio profesor Kristijan Vujičić koji se odlično snalazi u voditeljskoj i uredničkoj ulozi. U vrlo kratkom uvodu Vujičić je kazao tek nekoliko bitnih informacija. Knjiga Treća strana Hladnog rata, autora Tvrtka Jakovine, objavljena je u izdavačkoj kući Fraktura i donosi priču o Nesvrstanima i visoko ambicioznoj, pragmatičnoj i efikasnoj jugoslavenskoj diplomaciji. Knjiga je objavljena u veljači ove godine i riječ je o monumentalnom povijesnom štivu na 782 stranice, novinarskim rječnikom rečeno, tisuću kartica rukopisa o Pokretu nesvrstanih. Temelj za ovo impresivno i opsežno štivo je zbirka dokumenata iz bogatog arhiva Josipa Vrhovca, nekadašnjeg saveznog sekretara za vanjske poslove, visokog hrvatskog i jugoslavenskog političara u 60-ima. Jakovinina knjiga Treća strana Hladnog rata nominirana je za ovogodišnju književnu nagradu Kiklop u kategoriji za znanstvenu knjigu godine.

Jakovina i Ponoš svojim su izlaganjem pokrili cijelu povijest Nesvrstanih, koliko god je to bilo moguće u sat i pol, koliko je tribina potrajala. Dotakli su se samih početaka kad se počela oblikovati ideja o Nesvrstanima, govorili su o važnosti Josipa Broza Tita i Jugoslavije unutar Pokreta, zatim o Konferenciji Nesvrstanih u Havani 1979. godine, o Titovu suprotstavljanju kubanskom vođi Fidelu Castru da se Pokret svrsta na stranu Sovjetskog Saveza. Prisutni su mogli čuti o pozitivnim i negativnim stranama Pokreta, o završetku Hladnog rata, o tomu kako je Pokret izgledao u 80-ima nakon Titove smrti, ali i o tomu gdje su Nesvrstani danas na globalnoj političkoj sceni i kakva im je uloga.

Starija publika pratila je tribinu iz prvih redova...

... dok je mlada studentska populacija zauzela pozicije na galeriji.

LAKO, UGODNO I POUČNO

Tihomir Ponoš je ovom prilikom govorio u svojstvu urednika knjige Treća strana Hladnog rata. Objasnio je kako je zapravo mnogo tema obrađeno kroz temu nesvrstanosti i kako je ova knjiga jedan od rezultata što se može učiniti s Vrhovčevim blagom. Uređivanje knjige opisao je s tri pridjeva: lako, ugodno i poučno. Ono što ga je mučilo prilikom uređivanja i što mu je zadavalo glavobolju je problem kako napisati cijelo mnoštvo stranih imena, azijskih i afričkih, našem podneblju egzotičnih. Tako je, na primjer, naišao da se ime Gadafi može napisati na 37 različitih načina od čega su čak četiri relevantna. Ponoš je knjigu u koncepcijskom smislu valorizirao kao metodološki vrlo vrijednu. Kazao je da je se bez problema može čitati segmentirano, svako poglavlje za sebe, ipak, cjelovito čitanje donosi ukupnu sliku o jugoslavenskoj diplomaciji.

Autor knjige Tvrtko Jakovina bio je blagoglagoljiv i istovremeno samozatajan. Konstatirao je kako su recentna zbivanja u Sjevernoj Africi dodatno aktualizirala tematiku kojom se knjiga bavi. Otkrio je cijeli niz zanimljivih podataka vezanih uz pripremu knjige i, rekla bih, arheološkog istraživanja građe. Dokumenti o Nesvrstanima pohranjeni u Jugoslavenskom arhivu u Beogradu bili su klasificirani po temama, a ne po zemljama. Prema Jakovininim riječima, knjiga je lepezasta, poput harmonike – dugmetare, kako je on i njegovi prijatelji i bliski suradnici u šali nazivaju. Lako ju je čitati s lijeva na desno i obrnuto, njezin središnji dio otvara dokumente s koje god strane krenuli čitati. Iz doista impresivnog izlaganja profesora Jakovine vrijedno je izdvojiti barem neke činjenice o Nesvrstanima.

50 GODINA OD OSNIVANJA NESVRSTANIH I 20 GODINA OD ZAVRŠETKA HLADNOG RATA

Pokret nesvrstanih Jugoslaviji je donosio međunarodni ugled i prostor za vanjskopolitički probitak. Prošlo je pedest godina od nastanka Nesvrstanih i dvadeset godina od završetka hladnog rata. Pokret nesvrstanih okupljao je sve: od krajnje lijevih do krajnje desnih političkih opcija. Zalagao se, između ostaloga, za ravnopravnost u međunarodnim odnosima, međutim, propustio je razvijati i podupirati emancipaciju društva i pojedinca, tako da u njemu nalazimo velik broj autokratskih sistema. Jedan od osnivača pokreta bio je i Budimir Lončar, jugoslavenski ministar vanjskih poslova, šef Titova kabineta i savjetnik bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića. Sudjelovanje Jugoslavije u Pokretu nesvrstanih jačalo je njenu poziciju u Europi ali i u široj međunarodnoj zajednici. Nadalje, Pokret je pridonio jačanju UN-a i njegovoj transformaciji u svjetski sustav, sustav koji je utemeljio novi sustav međunarodnog prava. Jugoslavija je bila osnivačica Nesvrstanih, jedna od najaktivnijih zemalja članica i jedina stvarna konstanta unutar Pokreta. Iz današnje perspektive nevjerojatno je da je Jugoslavija zemlja koja je utjecala na svjetsku povijest. Također, Jugoslavija je sklapala i obavljala neke visoko unosne poslove, primjerice, u Iraku ili Libiji. Pukovnik Moamer Gadafi sklapao je poslove s jugoslavenskim poduzećima radije nego sa zapadnim premda su jugoslavenska bila trostruko skuplja, ali su dolazila iz korektnije i prijateljskije političke klime.
Danas nesvrstanost ima svoje mjesto u suvremenom svijetu ali na jedan drugačiji način. Nesvrstani danas emancipaciju mogu provoditi većom integracijom, a nesvrstanost u suvremenom svijetu podrazumijeva borbu protiv globalizacije, koja pojačava jaz na svjetskoj ekonomskoj i društveno-političkoj sceni.

Velika posjećenost tribine i ispunjena čitaonica do zadnjeg mjesta još je jedna potvrda u nizu da javnost prepoznaje i sa zanimanjem prati rad profesora Jakovine.