U utorak, 29. studenoga, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti po prvi put je u svojoj stopedesetgodišnjoj povijesti otvorila vrata za široku javnost. Velik je to i hvalevrijedan iskorak najvišeg znanstvenog i obrazovnog tijela u našoj zemlji. Predugo je Akademija u hrvatskom društvu bila prepoznata kao neaktivana, konzervativna, hermetična i izrazito tradicionalna institucija, a poznato je da se za njezin rad iz državnog proračuna izdvaja 70 milijuna kuna. NOVO VODSTVO HAZU PRED NOVIM IZAZOVIMA DVODNEVNO DRUŽENJE S AKADEMICIMA BITNI ZADACI AKADEMIJE HAZU U TRAVNJU 2011. PROSLAVIO 150. ROĐENDAN AKADEMIJA - ČUVARICA NACIONALNIH INTERESA SVIH GRAĐANA REPUBLIKE HRVATSKE
Ulaz u palaču HAZU; prigodni plakat uz 150 godina HAZU, autor: Boris Bućan
Prije godinu dana postavljna je nova uprava Akademije na čelu s akademikom Zvonkom Kusićem. Već sad je očito da će akademik Kusić biti zapamćen kao predsjednik suvremne Akademije, kao čovjek koji razumije važnost odnosa s javnošću, kao staložen govornik i dobar komunikator koji se pojavljuje na mnogim kulturnim i društvenim događanjima, te koji svojim otvorenim pristupom prema novinarima gradi sasvim novi odnos s medijima. Upravo u takvom pozitivnom ozračju, održana je konferencija za novinare na samom otvaranju Akademijinih vrata. Uz predsjednika Akademije, konferenciji za novinare su prisustvovali i svi predstojnici, odnosno tajnici svih razreda Akademije, dobro raspoloženi i otvoreni za sva novinarska pitanja. Predsjednik Akademije, akademik Kusić prisutnim je novinarima kronološkim redom predstavio rad Akademije od početka ove godine, pažljivo nabrajajući sve projekte, redovne aktivnosti kao i protokolarne aktivnosti, ne propuštajući naglasiti kako je Akademija osobito koncentrirana na znanost i znanje. U tom smislu, za otprilike dva mjeseca Akademija bi trebala javnosti predstaviti svoju strategiju obrazovanja i znanosti. S obzirom na osuvremenjen pristup u djelovanju Akademije, za očekivati je da nije riječ samo o pukom teoretiziranju.
Predsjednik Akademije, akademik Zvonko Kusić u svom uredu u palači Akademije
U vrlo dobro osmišljenom dvodnevnom programu hrvatskim im je građanima bilo omogućeno da pomno razgledaju palaču Akademije u Zagrebu, da se pobliže upoznaju s radom tridesetak znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica smještenih diljem Lijepe naše - od Zagreba, Splita, Osijeka, Rijeka, Zadra i Dubrovnika, do Varaždina, Pule, Bjelovara, Vinkovaca, Požege, Cavtata i Trstenog.
U palači Akademije predstavljena je obnovljena multimedijalna izložba Hvatska akademija znanosti i umjetnosti kroz fotografije autora Damira Fabijanića. U Akademijinim zavodima za ovu prigodu upriličen je čitav niz izložaba, radionica i predavanja, filmskih projekcija, a možda najzanimljiviji dio je taj što je građanima omogućeno da se druže i razgovaraju s akademicima. Svim posjetiteljima bilo je omogućeno stručno tumačenje Baščanske ploče kao i stručno vodstvo kroz stalni postav Strossmayerove galerije u palači Akademije. Središnja atrakcija oba dana bio je ukrajinski virtuoz na violini, maestro Orest Shourgot. Naime, maestro Shourgot je 29. i 30. studenoga od 12 do 15 sati u Atriju palače Akademije svirao na na skupocjenoj Guarnerijevoj violini King, vlasništvu Akademije, koja se procjenjuje na više od osam milijuna eura.
Sonatno milozvučje u A-molu, maestro Orest Shourgot na
Guarnerijevoj violini King uz klavirsku pratnju Domagoja Guščića
Akademija potiče i organizira znanstveni rad i zalaže se za implementaciju postignutih rezultata, razvija umjetničku i kulturnu djelatnost i skrbi o hrvatskoj kulturnoj baštini kao i njezinoj prekograničnoj afimaciji. Akademija kao vrhovni znanstveni autoritet u zemlji objavljuje rezultate znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva. Jedan od prioriteta u njezinu radu je i davanje prijedloga i mišljenja za unapređivanje znanosti i umjetnosti na svim područjima koja imaju osobitu važnost za Republiku Hrvatsku.
Devet je razreda koji su nositelji Akademijinih zadataka. To su sljedeći razredi: Razred za društvene znanosti, Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Razred za prirodne znanosti, Razred za medicinske znanosti, Razred za filološke znanosti, Razred za književnost, Razred za likovne umjetnosti, Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju i Razred za tehničke znanosti.
Monumentalna unutrašnjost palače Akademije
Još u 19. stoljeću, točnije 29. travnja 1861. Josip Juraj Strossmayer održao je svoj znameniti govor u Hrvatskome saboru i time je postavio pravni kamen temeljac za osnutak Akademije. Akademija je proljetos na proslavi svog 150. rođendana okupila cijeli državni vrh: vladajuću stranku, oporbu, crkveni vrh, sindikate i rektore. To govori u prilog činjenici da se Akademija zalaže za dostojanstvo i da štiti nacionalne interese svih građana naše zemlje.
Akademijina eminentnost kao nacionalne institucije ogleda se u njezinu radu pred očima javnosti kao i u njezinu doprinosu u napretku hrvatskog društva. U tom smislu ona nepristrano promiče interese koji nadilaze dnevno-političke teme i ideologije. Velika je uloga Akademije kao čuvarice hrvatskih nacionalnih interesa i u trenutku ulaženja Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Nakon tisuću godina, Hrvatska je u prilici da se svojevoljno priključi jednog velikoj međunarodnoj asocijaciji.
Dakle, uz primarnu zadaću promicanja visoko kavalitetnog umjetničko-znanstvenog djelovanja, Akademija u skoroj budućnosti ima priliku još više ojačati društvenu ulogu umjetnosti i znanosti kroz najrazličitija društvena pitanja. U skladu s time, mnogo je i razloga da Akademija i dogodine otvori vrata širokoj javnosti, s novim i još zanimljivijim događanjima, kako bi se još više obogatio odnos s građanima i svima onima za čiju dobrobit radi ta institucija.
Baščanska ploča-dragulj rane hrvatske pismenosti,
potječe otprilike iz 1100. godine, a izložena je u Atriju palače Akademije
Post je objavljen 30.11.2011. u 19:42 sati.