po putu i azimutu
18.02.2019., ponedjeljak
Ljubavna cesticaPD Strilež iz Crikvenice organiziralo je u subotu izlet po šetnici koja je nazvana Ljubavna cestica, a došli su i planinari iz HPD Željezničar iz Zagreba. Šetnica je nezahtjevna, ali se od jednog dijela može po strmom kamenjaru popeti do Kavranove Stene. Smatra se da su je osmislili Ante Premužić i Alfons Kauders, dva cijenjena šumarska stručnjaka. Ovako piše na Wikipedia.hr: Ljubavna cestica je turističko-rekreativna staza u Crikvenici. Na području Sopaljske izgradio se sustav staza 1930.-tih godina 20. stoljeća. Zbog velikoga broja mladih ljubavnih parova, koji su se ovdje šetali, nastao je naziv ljubavna cestica. Ljubavnom cesticom služili su se stanovnici Crikvenice i turisti. Poslije Drugoga svjetskoga rata bila je zapuštena i pomalo zaboravljena. Društvo Crikveničana započelo je volonterski obnovu ljubavne cestice u rujnu 1999. godine. Radovi su trajali do 2002. godine. Obnova se nastavila 2009., sredstvima Primorsko-goranske županije. Šetnica pruža doživljaj šumskog mira i opojnih mirisa mediteranskog rastlinja. Okolica šetnice bogata je submediteranskim raslinjem. Od drveća rastu: hrast medunac, bijeli grab, crni jasen, crni grab, crni bor, alepski bor, maklen, himalajski cedar i dr. Od ostalih vrsta grmlja i raslinja javljaju se: rašeljka, klen, smrika, drača, drijen, veprina, vrijesak, visibaba, bršljan, ljubičica i šumska ciklama. Kasno sam krenuo i neko vrijeme se zadržao kod gradine Badanj i tako nisam uspio stići planinare, ali sam sreo mnoge šetače, neke i sa maskama. Šetnica je većim dijelom markirana planinarskim oznakama, a ima i ovako modificiranih kako bi znali da se nalazimo na pravoj stazi.  Kod gradine lijepi pogled na mjesto Grižane i dio Vinodola sa strmim grižima.  Ovako dijelom piše na info tablama kod gradine Badanj: U neposrednoj blizini Crikvenice, uz tok Dubračine, postoji nevelika, ali strateški izvrsno postavljena gradina - Badanj, najstariji spomenik srednjovjekovnog fortifikacijskog graditeljstva u Vinodolu. Nije poznat izvorni naziv utvrde, napuštene nakon velikog potresa u 14. stoljeću. Dio vojne posade se vjerojatno preselio u obližnje naselje Kostelj, a funkcije nadzora nad ušćem rječice Dubračine je preuzeo drevni Kotor. Pojedinačni nalazi antičkih opeka ugrađenih u zidove Badnja mogu značiti da je jezgra utvrde nastala još u razdoblju sutona antike, odnosno ranobizantskome dobu, između 4. i 6. stoljeća. Uz povijest Badnja se vezuje legenda o zakopanom blagu koje čuva velika zmija, a Hrvati su je čuli od starosjedilaca koje su tamo zatekli.  Pogled sa zidina prema rijeci Dubračini ispod.  Pogled na Badanj sa nastavka puta.  Na ovom dijelu je stazu trebalo znati napraviti.  Dan je bio pravi proljetni, prije Badnja sam vidio ljubičice i kostriš a iznad u šumi visibabe.  Bilo je i leptira, ovog sam uspio snimiti jer je sletio na stazu malo ispred mene.  Najzahtjevniji dio je uspon na Kavranovu Sten, ali to ne spada pod "Ljubavnu cesticu".  Na vrhu je križ, a ima i planinarski pečat.  Pogled na Crikvenicu...  ...i otok Krk. Približio sam malo Solinski zaliv i mjesto Čižići, gdje će biti ugodno za kupanje u moru već u svibnju.  Friška fotka zadovoljnih zagrebačkih planinara u Crikvenici (skinuta sa stranice HPD Željezničar.)  Fotke za povećati: Pogledi sa vidikovca na stazi prema Vinodolu i gradini Badanj.   Dolaskom u Novi sam već dobro ogladnio (i ožednio) i za prvu ruku dok ložim peć i pripremam večeru miješana salata, većinom sa potočarkom, domaće masline, sir, maslin. ulje...  |
