Dragi moji ispod mog virtualnog bora čeka ju vas pokloni -

JAGODE

Pod mojim borem čeka te skromni poklon koji je donjela jedna mala djevojčica iz susjestva na svojim kikicama. Kad je završila sa kolendom rekla sam joj- ulazi moram te slikati. Odmah sam se sjetila tebe. Sve najljepše ti želim i da se još puno igramo kod tebe. Sretno!

BIG VERN

Znam da su tvoje misli često tamo. U Novoj ti želim samo lijepe trenutke. Osim rozih papuča možda pokoja roza benkica???? :))))

MALAVITA

Želim ti mirnu, bezbrižnu, veselu godinu punu ljubavi, nežnosti pažnje i nadasve zdravlja.

LINUS

Da mi ovo ljeto doploviš pa makar i ovako. Sretno!

HELIX
Da ja i ti ovako zaribamo na našoj Kalamoti. Nadam se da si čula pozitivne vijesti. Sve najljepše ti želim!


VESNA I BORUT

Da mi poput ovog mačka i mačke mirno živite bez bomba, stresa, bolesti i grubih vijesti. Sve najljepše od srca vam želim !

KAŠETA

Želim ti jedno egzotično putovanje na kojemu ćeš upznati jednog zgodnog, pametnog, nježnog i pažljivog gospara. (koji se kuži u kompjutere i ne kvari ih :)))Sretno!

KULERICA

Da i dalje lutaš svijetom a li da dođeš malo i na naše more...sve njljepše tebi i tvojoj obitelji od srca želim.

DARKO

Sa nježnim Lokrumskim cvjetićem želim ti uspješnu karijeru, pustinjski vjetar u kosi, mirise mediterana na pjatu, puno poljubaca okusa sreće i puno, puno zdravlja i veselja.

BUGENVILIJA

Želim ti jedno krstarenje na kojmu ćeš se samo sunčati, izležavati dok ti mišićavi konobari donose koktele. Dvije dadilje koje će trčkarati po brodu dok ti tvoj dragi šapuće nježne riječi. Da ti bolovi u leđima prođu, da mašina za pranje pere i prostire sama da mi budeš vesela, vesela i da pucaš od zravlja.

ALKION

Da što manje roniš i letiš da što više odmaraš u hladovini borova.....živ mi sretan i veso bio!

ŠVABICA

Da sve tvoje kapljice budu vesele poput tvog života. Mir u tvojoj luci da vječno vlada:)

JULIJER

Tamo gdje ideš da ti sve bude slatko poput ovog grođža. Baz straha kroči u nove pobjede.Sretno!

PIXY

Da pronađeš svoj vjetar koeg najviše voliš pa zaplovi sa voljenom tamo gdje ti je najljepše. Sretno!

Vidim da vas ovo gusta pa evo još malo....
Računanje vremena ima svoju prošlost. Narodi prvih civilizacija računali su vrijeme prema ciklusu poplava, a sa razvojem zvjezdoznanstva prihvatili su godišnji lunarni kalendar. S razvojem spoznaje o svemiru i kretanju planeta prihvaćen je sunčani kalendar koji ima 365 dana, 12 mjeseci i 7 dana u tjednu. Najstariji zapis o proslavi Nove godine potječe iz Mezopotamije 2000 godina prije Krista. Nova godina Akita kako su je oni zvali počinjala je sa proljetnom ravnodnevnicom. U Asiriji je počinjala sa jesenskom ravnodnevnicom.
Svake godine polovicom srpnja, Egipćani su slavili novu godinu povratkom Siriusa, najsjajnije zvijezde na nebu. Navještavao je godišnje izlijevanje rijeke Nil iz svog korita, što je značilo oplođivanje poljoprivrednih zemljišta. Bilo je to nakon ljetnog solsticija, najdužeg dana. Svetkovina je bila posvećena božici plodnosti i požrtvovnoj majci Izidi.

-Babilonci, Perzijanci i Kinezi su smjenu godina računali po proljetnim ekvinocijima ili ravnodnevnicama. Grci su sve do petog stoljeća prije Krista novu godinu računali 21. prosinca.

-Po židovskoj računici sada smo u 5764 godini. Oni broje godine od trenutka nastanka svijeta. Židovska Nova godina, Rosh Hashanah, započinje prvog dana sedmog mjeseca, Tišrija. A slavi se prva dva dana. Po današnjem kalendaru to je u mjesecu rujnu ili listopadu.

-Starim Rimljanima dolazak Nove godine bio je dan sveopćeg slavlja i veselja. Prvi su uveli običaj darivanja na taj dan. Tad su se razmjenjivali pokloni kao zalog za sreću u narednoj godini. Rimljani su kalendar koji ima 12 mjeseci i 365 dana u I. st. Prije Krista nazvali Julijanski kalendar prema Gaju Juliju Cezaru. U VI: st. Prihvaćeno je mjerenje vremena od rođenja Isusa Krista. U drugoj polovici XVI. St. Katolička crkva prihvatila je Gregorijanski kalendar, nazvan po papi Grguru. On je proglasio novo računanje vremena, sa prestupnom godinom. Tim kalendarom se koristimo i danas.

-U srednjem vijeku početak godine bili su Božić 25. prosinca ili Blagovijest 25. ožujka. U XII. stoljeću prihvaća se 1. siječnja kao početak Sunčeve godine. U Anglosaksonskoj Engleskoj Nova g. je padala 25. prosinca iako je Vilim Osvajač propisao da godina počinje 1. siječnja. Englezi se nisu toga pridržavali kasnije su taj datum prebacili na 25. ožujka. Tek 1582. godine su sa Gregorijanskim kalendarom prihvatili 1. siječnja za početak nove godine. Taj datum su prihvatile sve rimokatoličke zemlje. Škoti su taj datum prihvatili 1660 g., Nijemci 1700 g., Šveđani 1753 godine.

-Prva godina muslimanske ere započela je 16. srpnja 622. godine. Muslimani godine broje od Muhamedova bijega iz Meke u Medinu. Za razliku od većine naroda, Muslimani ne broje Sunčeve, već Mjesečeve godine. Godina traje 354 ili 355 dana, koliko je mjesecu potrebno da obiđe oko sunca. Zato danas u Iraku postoje tri Nove godine. Zapadna 1. 01., vjerska i perzijska koju nazivaju Noruz a slave je 21. ožujka. Prvi pisani dokumenti o slavljenju zapisao je Sirus Veliki perzijski vladar. Noruz slave u Afganistanu i Indiji. Slavlje traje trinaest dana. Uoči slavlja čiste se kuće, bacaju stare teće i stari predmeti a ukućani kupuju novu odjeću. Zadnji utorak u Staroj godini pale se lomače preko kojih se preskače jer se vjeruje da sa tim činom odlazi nesreća i bolest a tijelo i duh se pročišćavaju.

-Na Širi Lanci Nova godina se slavi više puta. Kao svugdje u svijetu pridružit će se slavlju 1. siječnja. Osim tog datuma većinski narod Singalezi slave Novu godinu 13. travnja. Tada je važno biti lijepo odjeven i prijateljski raspoložen. Izmjenjuju se darovi i obavezno izrađuju horoskopi za iduću godinu. Da bi u Novoj godini vladalo obilje, jede se riža pripremljena na razne načine, najčešće spravljena sa kokosovim mlijekom.

-Kineska Nova godina se slavi više tjedana. Njihova kalendarska godina je kombinacija sunčevog i mjesečevog kalendara tako nova počinje posljednje dekade u siječnju i najkasnije do polovice veljače. Prijelaz iz jedne godine u drugu zahtjeva stalne proračune, nova godina ne događa uvijek istog datuma, u Kini je još nazivaju Proljetni praznik. Za to vrijeme istjerivaju se duhovi, obitelji i prijatelji se posjećuju. Svi prinose žrtve bogovima zdravlja i srca. Tada je u Kini svaka ulica prepuna ljudi obučenih u razne kostime. Pokazuju se ručno izrađeni maštoviti i šareni zmajevi na plesu zmajeva koje vlasnici puštaju u nebeske visine da uljepšaju vesele trenutke. Ljudi plešu, pucaju petarde, sviraju se bubnjevi. Domovi se ukrašavaju crvenim lampionima jer crvena boja u Kini simbolizira sreću. Ako su nekome nešto dužni do nove godine to svakako moraju vratiti jer vjeruju da će ih pratiti zla sreća ostanu li dužni u idućoj godini. Ako to pak nisu učinili imaju pravo odgoditi vraćanje duga na par mjeseci. Prije Nove godine kuća se mora očistiti i baciti smeće iz kuće a za Novu se ne smije čistiti jer to tjera sreću. Isto tako ne smiju se uzimati nožice u ruke jer će odrezati sreću i doći će nesreća. Kinezi će se darivati kolačićima za sreću. Iz Hong Konga proširio se običaj stavljanja poruka u kolačiće. Oni novu dočekuju sladeći se kolačićima i rižom spravljenom na razne načine. Dok će svi pogledi biti uprti u nebo kojeg prošaraju milioni različitih vatrometnih boja. U ponoć sva vrata i prozori na kućama moraju biti širom otvoreni. Oni vjeruju da na taj način odlazi stara godina a nova ulazi u njihove domove. Prve riječi od prve osobe koju sretnu označiti će njihovu sreću u toj godini. Nadasve će biti sretan onaj tko na prvi dan u godini vidi pticu ili čuje njezin pjev.

-Japanci novu slave prva tri dana u siječnju, nazivaju je Ganjitsu što znači izvorni dan. Osim tog naziva postoji još i Shogatsu a znači uobičajeni mjesec jer se vjeruje da će cijela godina biti onakva kakvi budu prvi dani tog mjeseca. Stari običaji su nalagali da se prvi dan moraju posjetiti šintoistička svetišta bogovima zaštitnicima ili budistički hramovi. Drugog dana Japanci su se posvećivali raznim umijećima, vještinama i umjetnosti. Nakon sedmog dana skidali su se svi ukrasi i daj dan se jela rižina kaša sa sedam biljaka za pročišćavanje duha i tijela. Japanci će za novu ceremonijalno očistiti kuću, posjećivati rodbinu i prijatelje te se darivati. Na svim ulaznim vratima visi konop od rižine slame to je sveti konopac koji kuću štiti od ulaska zlih duhova. Kućna vrata okitite sa paprati, narančama, jastozima, to su sve simboli dugovječnosti, bogatstva i prosperiteta. Na taj dan će jesti tortu od riže zvanu Mochi i juhu zvanu Zoni. U druženju sa prijateljima zaigrati će tradicionalnu igru sa kartama gdje slažu stihove 100 pjesama.

-Vijetnamska Nova godina naziva se Tet. Oni novu godinu računaju po lunarnom kalendaru još od 1. stoljeća. Prije Teta organiziraju se pozdravne ceremonije za duhove kuhinje. Na samu Novu godinu najstariji muškarac u kući poziva pred oltarom svoje pretke da sa ukućanima dočekaju Tet. Za taj dan djeca se oblače u najljepšu robu što imaju. Vijetnamci jako paze da za dane slavlja ne psuju, ne govore riječi koje bi mogle drugoga povrijediti, ne smiju dirati metlu a u goste idu tek kad znaju da je već netko bio prije njih jer biti prvi u gostima nije dobar znak.

-Tibetanci u veljači slave Novu godinu uz gozbu i uzajamna posjećivanja.
-Tamili u južnoj Indiji 21. prosinca i naredna dva dana slave festival Pongal. Tada idu na religiozna hodočašća i ritualno kuhaju rižu.
-Tajlanđani u ožujku slave Trut svoju Novu godinu kada budistički redovnici istjeruju duhove. Ljudi ih za uzvrat darivaju. Na taj dan prinose se žrtve bogovima a ljudi se u prolazu zalijevaju vodom.
-Brazilci, Argentinci, i ostali narodi na južnoj polutki dočekat će novu na plažama. Gdje se organiziraju skupni dočeci sa okićenim jelkama zabijenim u pijesak. A Djed Božićnjak u crvenom kupaćem kostimu i sa obaveznom kapicom daruje djecu koja se igraju u plićaku.
Kad odzvoni ponoća svi veselo uskaču u more na prvo kupanje koje je ujedno i obredno. Tim činom treba oprati sve ono što nije valjalo i početi novu sa čistim duhom i tijelom. Cijela Latinska Amerika uoči Nove godine traži gaćice određene boje. Tako u mnogim dućanima postoje samo odjeli za takvu prodaju. Vjeruje se da na samu Novu godinu treba presvući gaćice da bi bili sretni uglavnom su to gaćice žute boje. U Venezueli je običaj da se na Staru godinu nose stare gaćice ali na samu Novu treba ih brzo promijeniti u žute i to naopačke obučene. Prije su se po restoranima stvarale neopisive gužve u tom momentu. Ali oni su se dosjetili pa preko starih obuku i nove tako da su spremni za ulazak u Novu godinu. Oni koji ne nose žute gaćice nose crvene koje donose sreću u ljubavi. (baš isto kao i Talijani). Argentinci nose roze gaćice dok Brazilci nemaju problema jer njima sreću u Novoj donose bijele gaćice.

-Talijani i Talijanke za Badnji dan i Božić oblače rublje izrazito crvene boje a u zadnje vrijeme i cijela odjeća mora biti u toj boji. Vjeruju da ta boja koja simbolizira Isusovu krv donosi sreću u ljubavi i životu. Talijani najbučnije proslavljaju Novu godinu. Tamo najviše pucaju petarde, jer smatraju što veća buka bolje će zlo pobjeći a samim tim otvorit će se novi čisti put boljim danima. Stoga na kućna vrata umjesto vijenaca stavljaju metlu kao simbol da se na taj dan treba očistiti iz kuće sve što ne vrijedi. Tako često Talijani na samu Novu godinu preko prozora bacaju nepotrebne stvari od namještaja odjeće i sl.

-Nijemci su prvi u 16. stoljeću uveli običaj kićenja jelke. Legenda kaže da je kićenje drvca započeo utemeljitelj protestantizma Martin Luter. Šećući se na Badnjak bio je toliko opčinjen ljepotom jedne jelke da ju je posjekao, odnio kući i okitio ne bi li ukućanima ukazao na ljepotu božjega djela. Sredinom 19. stoljeća prvi su smislili i kuglice koje su do dan danas ostale kao glavni ukras na mnogim drvcima. Silvestrovo i Nova godina tradicionalno se slave u germanskim i romanskim zemljama, dok su ih Slaveni počeli slaviti nešto kasnije.

-U Engleskoj jako paze da se zateknu ispod vijenca od imele. Stari je običaj ako se mladić i djevojka u trenutku otkucavanja ponoća nađu pod imelom da se moraju poljubiti.

-Taj običaj proširio se i u Americi, kao i običaj kićenja božićnih drvca. Godišnje se na američkim plantažama posiječe više od 56 milijuna drvaca. Danski su doseljenici u Ameriku donijeli i svoj lijepi običaj da se na dan Sv. Nikole daruju djeca. 1823. Clement Clark Moor je u newyorškim novinama objavio priču o dobrom svecu koji obilazi domove i djeci dijeli darove vozeći se u sanjkama koje vuku leteći sobovi. Thomas Nast ga je ilustrirao u crvenoj odori obrubljenoj krznom. Od tada sva djeca svijeta poznaju tog divnog starčića. Svake godine se održava proslava na newyorškom Time Squaru. Tada se sa zgrade New York Timesa spušta kristalna kugla. Ta kugla je prvi put spuštena 1907. godine a sastavljena je od 50 trokuta zovu je još i zvijezda nade.

-Na Filipinima se slavi uz obilje petardi i hrane koja se iznosi na ulice i dijeli siromašnima. Najčešće su to morski plodovi i riža. Interesantno je da Filipinci ne slave Sv. Nikolu. Čak ni sam Božić se ne slavi kao u drugih katolika. Njihov najveći blagdan je na Veliku Gospu kad se po mjesec dana u naprijed pripremaju za slavlja i procesije.
Nova godina u svim zemljama svijeta bez obzira u koje se doba slavi simbolizira novi početak. To je vrijeme kad svi želimo bolju budućnost kako za sebe tako i za druge. Stoga taj početak svi obilježavamo na što svečaniji način. Započnimo tako i ove godine ma gdje god bili.

Kina Na Novu godinu u Kini sva su vrata ukrašena nečim crvenim, jer je crvena boja simbol sreće i veselja. Iako sve obitelji priređuju slavlje na novogodišnju noć, iz domova su uklonjeni svi noževi na 24 sata, kako se nitko ne bi ozlijedio jer bi ta nezgoda značila da je ta osoba 'prerezala' tj. spriječila obiteljsku sreću u novoj godini.
Austrija Austrijanci na Novu godinu pripremaju svečani ručak koji uključuje odojak, kao simbol sreće i blagostanja. A za desert: sladoled od mentola u obliku djeteline s četiri lista. To su glavni uvjeti za osiguravanje sreće u novoj godini za taj narod.
Velika Britanija
Na Novu godinu, Britanci strepe tko će im prvi doći u goste, jer, prema starim vjerovanjima, to znači koliko ćete imati sreće u novoj godini. Ako vam u goste bane muško biće s darovima, pravi ste srećković! Nemojte se previše nadati ako vas prvo posjeti neka ženska osoba. Tradicionalni pokloni su ugljen za vatru, kruh za stol i piće za gospodara kuće. Dobro je da kuća ili stan ima dvoja vrata, jer za sreću gost treba ući kroz prednja vrata a izaći kroz stražnja. Ako dolazi više gostiju, nikako prvi ne smije ući gost koji ne nosi poklon. Takve je možda bolje niti ne puštati u kuću jer od njih štete nego koristi. Kad zakuca točno 12 sati, treba otvoriti prednja vrata i tako zaželjeti dobrodošlicu novoj godini i sreći koju ona donosi.
Haiti
Nova godina simbolizira godinu koja nas očekuje, zato, bolje ju je provesti što bolje, smatraju i Haićani. Zato oni na taj dan obavezno oblače novu odjeću i izmjenjuju poklone, kako bi prizvali sreću u novoj godini.
Sicilija
Stari sicilijanski običaj kaže da će sreća u novoj godini doći onima koji na Novu godinu jedu lazanje, no nesreća slijedi svima koji na taj dan jedu makarone ili bilo koju drugu tjesteninu osim lazanja.
Španjolska Kad zakuca ponoć, španjolski običaj kaže da odmah treba pojesti 12 boba grožđa – po jedna boba za svaki mjesec, kako bismo bili sretni cijele iduće godine!
Peru Isto kao i u Španjolskoj, Peruanci jedu grožđe za sreću u novoj godini, samo što umjesto 12 njihov običaj nalaže jedenje 13 bobi grožđa.
Grčka
Grci prave specijalni novogodišnji kruh u kojem je negdje sakriven novčić. Prva šnita kruha je za malog Isusa, druga za oca kuće, a treća za kuću. Ako je slučajno baš u toj trećoj kriški novčić te će godine rano doći proljeće, a obitelj se može nadati sreći cijele godine.
Japan
Japanci uređuju svoj dom kako bi dozvali sreću. Prema jednom običaju zvanom kadomatsu, u dom se stavljaju grančice bora za dugi život, stabljike bambusa za blagostanje i prikaz rascvjetale trešnje za plemenitost.
SAD
Običaj poklanjanja poljupca u ponoć u Americi potječe od maskenbala koji su bili uobičajeni tijekom povijesti. Prema tradiciji, maske su simbolizirale zle duhove iz stare godine, a poljubac je predstavljao pročišćavanje u novu godinu.
Norveška
Za Novu godinu, Norvežani se časte pudingom od riže a unutra sakriju jedan badem. Puding se servira u velikoj posudi, u kojoj se nalazi samo jedan badem. Poslužuje se u zdjelice, a vjeruje se da će osobu koja u svojem pudingu pronađe badem, u cijeloj novoj godini pratiti sreća i bogatstvo.
Brazil
U Brazilu je običaj da se u novogodišnjoj noći nosi bijela odjeća za sreću i mir u godini koja slijedi. Ljudi koji žive kraj mora, mogu zaželjeti želju i otići na obalu, preskočiti sedam valova i baciti u more cvijeće, kako bi im se ona ispunila. To će im, vjeruje se, donijeti sreću i blagostanje u cijeloj novoj godini, jer božica mora ispunjava sve želje. Iz tog se razloga na obalama kraj mora pale svijeće. Ovaj običaj potječe još od afričke i indijske kulture koje su ostavile traga u Brazilu.
Kolumbija
U nekim gradovima Kolumbije, obitelji simbolično slave odlazak stare i dolazak nove godine, zabavljajući se s lutkom. Velika, muška lutka predstavlja staru godinu. Obitelj ju omata u različite materijale i na kraju, točno u 12 sati, zapali. Ponekad se čak u lutku stave petarde ili slične 'pucalice'. U lutku se stave stare stvari koje obitelj više ne treba. To su stvarčice koje nas podsjećaju na tužne uspomene i nešto što želimo zaboraviti. Paljenje tih stvari simbolično znači da se ostavljaju sve loše stvari iz stare godine i pozdravlja jedna nova, sretnija godina.
Koreja
Na Novu godinu, postoji običaj nošenja tradicionalne korejanske odjeće 'Hanbock'. Mlađe osobe moraju su klanjati starijima, npr. djeca se klanjaju svojim roditeljima, ujacima, tetama, bakama i djedovima... Nakon toga red je da se ti stariji iskažu darivanjem novaca djeci, kako bi im čitava godina bila sretna i kako bi im se ispunile želje. Na ovaj se dan jede i specijalni kolač od riže, jer se vjeruje da riža donosi sreću.
Nizozemska
Nizozemci se za doček Nove godine pripremaju pekući krafne. Vjeruju da jedenje krafni na Novu godinu donosi sreću.

Na satu hrvatskog jezika učiteljica je zadala djeci drugog razreda da napišu pismo djedu Božićnjaku. Zamolila ih je da svakako naglase kakvi su bili tijekom godine i zašto smatraju da su zaslužili taj poklon koji traže. Djeca su marljivo pisala, svak u svojim mislima prebirući one sitne dječije grijehe i možda razlog zbog kojeg neće dobiti poklon. Ipak mašta je kod djece jača od stvarnosti tako se tu našlo podosta igračaka, slatkiša, knjiga, itd, itd. Sve dok u učiteljicine ruke nije došla zadaća maloga I. on je napisao svega tri rečenice.
Dragi djede Božićnjak ja sam bio cijelu godinu dobar. Zato što sam bio dobar ja te molim da moj tata postane tajkun.
Onda ću sve imati.

John Winston Lennon rođen je u Liverpoolu 9. listopada 1940. Dječak je odrastao kod rodbine. Majka Julia je umrla 1958, u prometnoj nesreći pred kućom, Johnu je tada bilo sedamnaest godina. John je dosadu u školi razbijao crtanjem svojih kolega i nastavnika. Mladi buntovnik, često je bježao sa nastave. Slavu je stekao u svjetski poznatoj britanskoj grupi The Beatles, gde je svirao ritam gitaru, klavijaturu i bio vokal u nekim pjesmama. Lennon je 1957. upoznao Paula McCartneyja, i te godine su osnovali grupu "Silver Beatles". U toku nekoliko sljedećih godina "Beatlesi" su postali najpopularnija svjetska grupa u povijesti.

Imagine
Imagine there's no heaven, it's easy if you try,
No hell below us, above us only sky,
Imagine all the people, living for today.
Imagine there's no countries, it isn't hard to do,
Nothing to kill or die for, and no religion too,
Imagine all the people, living life in peace.
You may say I'm a dreamer, but I'm not the only one,
I hope someday you'll join us, and the world will be as one.

Imagine no possessions, I wonder if you can,
No need for greed or hunger, a brotherhood of man,
Imagine all the people, sharing all the world.
You may say I'm a dreamer, but I'm not the only one,
I hope someday you'll join us, and the world will live as one.

Dalmatinski pas, popularno nazvan dalmatinac najpoznatija je izvorna hrvatska pasmina. Takvih je pasa bilo u starom Egiptu, odakle je preko Grčke došao u Dalmaciju i tu se zadržao. Drži se da je riječ o potomku pjegavog egipatskog hrtolikog psa i da je preko Krete stigao u Dubrovnik. Najstarije poznato ime ove pasmine je dubrovački gonič, dok je kasnije selekcioniran i školovan kao dalmatinski ptičar. Ta pasmina se proširila po svim zemljama sa kojima je Dubrovačka republika imala trgovačke veze. Talijani ga cijene zbog njegove dekorativnosti. U Englesku je stigao iz Francuske gdje su ga zvali galski pas. Tu se uzgoj proširio i pas je dobio standard pod imenom «dalmatian dog» kao pas za pratnju, jer su Englezi kao pomorski narod znali da takva pasmina postoji u našoj Dalmaciji. Najčešće je bio pratilac plemićkih kočija. U srednjem vijeku se koristio kao gonič. U 19. stoljeću postao je najprije pas ptičar, a kasnije «pas za šetnju», jer je upravo nevjerovatnom upornošću slijedio svog gospodara, bilo da je hodao, jahao, ili se vozio u kočiji. Dalmatinski se pas u Hrvatskoj, napose u Dalmaciji, uzgaja od pamtivijeka. Postoji najranije izvješće iz 1374. godine s detaljnijim opisom dalmatinskog psa. Lovci su ga naprosto obožavali jer u brzom trku hvata živu divljač. Njegov oblik i očuvane lovne osobine uvjetovale su da pripadne u kategoriju pasa goniča. U Đakovu je u 16. st. postojalo veliko uzgajalište dalmatinskih pasa s oko 400 grla koji su se uzgajali u vojne svrhe. U novije vrijeme pronađen je opis te pasmine u arhivu u Đakovu, zatim lik tog psa je na nekoliko grbova, a posebno je spomenut u našoj najstarijoj sistematici autohtonih pasa iz 1822. u Zadru. O njihovu podrijetlu i obitavanju u našim krajevima najvjernije govori i slika Posljednje večere u franjevačkom samostanu u Zaostrogu kraj Makarske iz 1750. godine. Na njoj je nepoznati slikar naslikao našeg dalmatinskog psa u društvu dvanaest apostola. Omiljen je u cijelom svijetu snimljeni su mnogi filmovi o njemu. Vatrogasne postaje širom Sjedinjenih Američkih Država drže dalmatinske pse kao svoje ljubimce a zadaća mu je da rastjeriva pse koji ometaju vatrogasce u gašenju požara i požrtvovno pomaže u spašavanju iz plamena.
Velika međunarodna organizacija Federation Cynologique International (FCI) sa sjedištem u belgiskom gradu Thuinu, nastala je udruživanjem najvećih i brojčano najjačih nacionalnih kinoloških organizacija. Hrvatska je primljena u redovito članstvo na generalnoj skupštini 1995. godine u Bruxellesu. U tu organizaciju donijeli su pet prekrasnih autohtonih pasmina. To su istarski kratkodlaki i istarski oštrodlaki gonič, posavski gonič, hrvatski ovčar i najpopularniji hrvatski pas na svijetu: dalmatinski pas.
Ono po čemu je dalmatinac posebno prepoznatljiv jest bijela boja kratke, guste i sjajne dlake. Na toj se podlozi ističu crne ili smeđe okrugle točke promjera 2-3 cm. Što više točaka to je cjenjeniji, ali ne smiju biti spojene ili tvoriti plohe. Njegovu držanju i elegantnom ravnomjernom hodu pridonosi skladno i snažno mišićavo tijelo simetričnih obrisa. Po prirodi je vrlo živahan, vesele naravi, pažljiv i nadasve privržen svome gospodaru. Potrebno mu je društvo čovjeka, inače postaje melankoličan. Rado se igra sa djecom prema njima je pažljiv i privržen, stoga je postao jedan od najomiljenijih kućnih ljubimaca. S vremenom je od goniča postao kućni pas i pas čuvar. Obožava kupanje i pravi je majstor u plivanju. Uživa jesti svježe voće. Inače je skromnih zahtjeva, a da se ne bi udebljao treba ga voditi u duge šetnje.