KRVAVI PLES KOMUNISTA

Ukupna stradanja hrvatskog puka u Hercegovini tema su koja ni danas, na žalost, nije vrednovana niti istražena na kvalitetan način. Razumljivo je da se u vrijeme postojanja komunističke Jugoslavije o ovoj temi nije smjelo niti razgovarati. Od nestanka te tvorevine skoro će biti dva puna desetljeća. Međutim, povjesničari, ali i hrvatske političke elite u BiH, nisu se u ovome razdoblju udostojali ozbiljnije uhvatiti u koštac sa ovom problematikom. Iznimka je, dakako, desetogodišnje razdoblje između nestanka Jugoslavije i 2000. godine. U tom su razdoblju, i unatoč ratu, u Republici Hrvatskoj puhali vjetrovi puno drugačiji od ovih današnjih.
Takva politička klima omogućila je i djelovanje Saborskog odbor za utvrđivanje žrtava II. svjetskog rata i poraća. Međutim, posljednjih osam godina, odnosno od dolaska na vlast Mesić-Račanove koalicije, unutar hrvatskog naroda ponovo je o ovoj temi zavladala šutnja. S vremena na vrijeme o ovoj temi progovorili bi određeni pojedinci i skupine. Međutim, sve je to nedostatno za ozbiljniji istraživački pristup jednoj ovako složenoj temi.
Među Hrvatima u BiH ovoj se temi, pogotovo, nije ozbiljnije pristupalo. Za sve pozitivno što je po ovom pitanju učinjeno među Hrvatima u BiH treba zahvaliti isključivo katoličkim svećenicima koji su marljivo bilježili i publicirali svaki podatak, kao i nekolicini vrijednih kroničara koji su ovu temu obrađivali.
Zahvaljujući spomenutima, danas postoje kakvi takvi podatci o stradanjima hrvatskog puka iz Hercegovine u spomenutom ratdoblju.
Nepotpuni statistički podatci izgledaju kako slijedi u tabelarnom prikazu.

Mostar



Široki Brijeg



Ljubuški



Grude



Posušje



Čitluk



Čapljina



Stolac



Nevesinje



Neum



Tomislavgrad



Jablanica



Konjic



Trebinje



Ravno



Rama - Prozor




Kad se ovome pridoda župa Grabovica (Duvanjski dekanat) sa ukupno 145 stradalnika dolazi se do podatka da je sa područja Hercegovine, koji pripada Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, tijekom II. svjetskog rata i poraća, prema nepotpunim podacima, stradalo 18 400 stradalih osoba. Ukoliko ovoj brojci pribrojimo i 1529 stradalih na prostoru Rame, koji zemljopisno nedvojbeno pripada Hercegovini, dođe se do podatka o 19929 žrtava II. svjetskog rata i poraća sa područja Hercegovine, što u postocima iznosi nešto iznad 10 %.
Najveća stradanja Hrvata katolika zabilježena su u župi Nevesinje. Od 1647 Hrvata, koliko ih je 1940. živjelo na prostoru ove župe, u godinama II. svjetskog rata i poraća živote je izgubilo 847 osoba. Što je čak polovica tadašnjeg stanovništva hrvatske nacionalnosti.
Strukturu ubijenih teško je procijeniti. Sa sigurnosti se može kazati da je među ubijenima 81 katolički svećenik i jedna časna sestra. Ukupan broj stradalih civila na temelju šture dokumentacije nije moguće kvalitetno prosuditi. Slična je stvar i s vojnicima.
Naime, na temelju dostupnih izvora nemoguće je precizno utvrditi koliki je broj vojnika stradao u borbama, koliki je pogubljen na temelju bilo kakve presude, a kolikom se broju, nakon okončanja rata, gubi svaki trag.
Na temelju dostupnih podataka i svjedočenja očevidaca, ipak, se može izvesti vrlo precizan zaključak. Naime, daleko najveći broj stradanja hercegovačkih Hrvata dogodio tijekom završnih ratnih operacija 1945. i odmah nakon njih. Mnogobrojni izvori i svjedočenja pokazuju da su masovne grobnice u Sloveniji i bezbrojna stratišta duž Križnih putova smrti zapravo mjesta koja jedina mogu razotkriti tajnu o smrti najvećeg djela od ukupno 19 784 žrtava II. svjetskog rata i poraća sa ovog područja.
Međutim, ne otkriva li i ovaj zaključak stvarne razloge zavjeta šutnje koji o ovoj temi vlada skoro sedam desetljeća ?!

Korištena literatura:

- Provincijalat hercegovačkih franjevaca: Hrvatske žrtve rata u Hercegovini, Mostar, svibanj 1995.,
- Fra Andrija Nikić: Stradanje Hrvata Hercegovine, Mostar, 1998.,
- Franjevačka galerija i Muzej Široki Brijeg: Imenik boli i ponosa, Široki Brijeg, 1999.,
- Ivan Alilović: Križni put i raspuća hrvatskih đaka, studenata i intelektualaca iz Hercegovine, Zagreb, 1999.,
- Karlo Rotim: Žrtvoslov Širokog Brijega u Drugom svjetskom ratu i poraću, Mostar, 2000.
- Humski zbornik V – Stradanje Hrvata tijekom Drugog svjetskog rata i poraća u istočnoj Hercegovini, Zagreb, 2001.
- www.rama-prozor.info