KRVAVI PLES KOMUNISTA

ŠIROKI BRIJEG – Sve je spremno za početak iskapanja i premještaja dviju masovnih grobnica, smještenih na lokalitetu Dubrava-Knešpolje, istočno od Širokog Brijega. Rezultat je to zajedničkih aktivnosti Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« i Povjerenstvo za obilježavanje i uređivanje grobišta Drugog svjetskog rata i poraća općine Široki Brijeg.


Stratište u Dubravi

Teško je iz današnje perspektive prosuditi koliko su civila i ratnih zarobljenika organi komunističkog represivnog aparata poubijali na ovom mjestu. Godinama je poznata činjenica da su, po okončanju borbi, partizani uspjeli zarobiti oko 1400 njemačkih i hrvatskih vojnika, a čelnici tadašnje OZNE, tih su dana, dali uhititi preko dvije tisuće Širokobriježana.

Koliko tragičnih ljudskih sudbina skriva masovna grobnica Dubrava teško je kazati. Točan odgovor na ovo pitanje dat će iskapanja koja uskoro trebaju početi.

Prema izjavama, i danas, živućih očevidaca u ove dvije masovne grobnice, pokopano je nekoliko desetaka civila i ratnih zarobljenika, koji su, nakon „obrade“ od strane oficira OZNE i KNOJ-a, bili brutalno likvidirani.

Okolnosti stradanja četvorice širokobrijeških franjevaca

Kako neslužbeno doznajemo, vrlo je velika mogućnost da upravo na ovome mjestu budu pronađeni posmrtni ostaci fra Mariofila Sivrića, nekadašnjeg zamjenika gvardijana na Širokom Brijegu.


fra Mariofil Sivrić

U vrijeme najžešćih partizanskih napada na samostan i crkvu, 06. i 07. veljače, 1945., fra Mariofil Sivrić je, zajedno sa nekolicinom subraće franjevaca i učenika gimnazije, pred nesmiljenom vatrom partizanskih topova i zrakoplova, utočište potražio u tadašnjoj franjevačkoj mlinici, čiji se ostaci nalaze na sjevernim padinama Širokog Brijega, pored današnje cestovne komunikacije Mostar-Split. Zajedno sa svojom subraćom, fra Sivrić je uhićen 08. veljače. Međutim, nakon uhićenja ovoj se skupini gubi svaki trag.

Nekoliko svjedoka tvrdi kako je, iz za sada nepoznatih razloga, fra Mariofil Sivrić bio izdvojen iz te skupine i, po svemu sudeći, ubijen u Knešpolju, oko 10. veljače 1945. Glavnina ove skupine, u kojoj se nalazio i fra Melhior Prlić, čiji su zemni ostaci pronađeni u Zagvozdu, oficiri KNOJ-a odveli su prema Splitu, i pogubili na nepoznatom mjestu.

Uz ovu mogućnost, realnim se čini da na ovom lokalitetu budu pronađeni i posmrtni ostaci još trojice fratara. Riječ je, naime, o franjevcima koje su partizani, 11. veljače 1945., odveli iz župe Izbično: fra Marku Dragičeviću (1902.), profesoru u gimnaziji na Širokom Brijegu, fra Nevinku Mandiću, vjeroučitelju u Mostaru i fra Boni Andačiću.


fra Marko Dragićević

Višednevna bojeva djelovanja oko Širokog Brijega zatekla su spomenutu trojicu franjevaca u župi Izbično, sjeverno od Širokog Brijega, zbog čega su, do okončanja borbi, bili prinuđeni tamo i ostati.

Međutim, u nedjelju 11. veljače 1945., u župnu crkvu u Izbičnu, upala je jedna skupina dalmatinskih partizana. Grubo prekinuvši sv. Misu, koja je u tim trenucima bila u tijeku, s oltara su pokupili trojicu franjevaca, i odveli ih prema Crnim Lokvama.


fra Nevinko Mandić

Na desetke svjedoka je dalo iskaz kako su ova trojica franjevaca, zajedno sa većom skupinom civila, nosili streljivo za potrebe postrojbi iz sastava 8. dalmatinskog korpusa, koje su tih dana nadirale prema Gorancima. Prema iskazima očevidaca, posljednji su put viđeni u noći 12-13. veljače, na cesti između Grabove Drage i Goranaca.


fra Bono Andačić

Mjesto na kome su umoreni, od strane probranih komunističkih krvnika, nije poznato. Međutim, određeni je broj očevidaca opetovano tvrdio kako su odvedeni natrag prema Širokom Brijegu. Upravo zbog tih svjedočenja, čini se mogućim kako će i njihovi posmrtni ostatci biti pronađeni u masovnoj grobnici u Knešpolju.

Podizanje prvih optužnica izgledna mogućnost

Iskapanja i obdukcije koje će uslijediti, svakako će dati odgovore na ove dvojbe. Međutim, ono što se sa sigurnošću može kazati svakako je činjenica koja kazuje kako je općina Široki Brijeg prva općina u čitavoj BiH koja se odlučila na početak iskapanja masovnih grobnica iz II. Svjetskog rata i poraća.

Mnoge su oči uprte u početak ovih iskapanja, a ne mali je broj i onih koji očekuju da je ovo tek početak jednog obimnog procesa u koji će se, ponukane ovim primjerom, uključiti većina općina s hrvatskom većinom u BiH..

Kada iskapanja budu dala prve konkretne rezultate doći će se i do niza dokaza o monstruoznim komunističkim zločinima na ovim prostorima.

U takvoj se situaciji nameće i mogućnost podizanja optužnica. Za očekivati je kako će nadležni pravosudni organi ovim iskapanjima, uz već poznate motive, dobiti i dovoljno kvalitetnih dokaza za podizanje prvih optužnica.

Neki su sudionici ovih nemilih događanja već nadugo i naširoko pisali o tome. Hoće li se njihovi objavljeni radovi naći u privitku tih optužnica pokazat će vrijeme koje je pred nama.

JAVNO.ba i hrsvijet.net/ Damir Šimić