E ja sam znao jednu stvarnu Mirjanu iz plemena Buterina baš iz Klenovice, jednom bio u tom burnom raju, ona se udala, pa smo ih dobili šah u parovima, ostala udovica u ratu i razdvojili nam se puti, a o Jablancu, refulima i ronjenju u Zavratnici sam pisao, ja blogosaur ;)
23.08.2025. (17:03)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Preplavi me osjećaj strahopoštovanja pri samoj pomisli na taj dio "vašeg mora". Nikada uronila ali jednom osjetila ljuljanje valova i opaku buru. Rekli nam Senjani da je to bio tek blagi povjetarac, a mi umrli u gospodinu. Priča ti je baš s mjerom, topla, pitka, čitka:))))
24.08.2025. (17:22)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
NF - Bogami si blogosaur. Još malo pa će te arheolozi morati zakopati, pardon - otkopati. Oko šaha: šta veliš na Brigljevića?
… jednom si se pozitivno izrazio o zadnjem Wendersovom filmu. Ja sam pak o Paris-Texasu pisao kao o remek djelu. Wendersa sam prestao pratiti s njegovim Do kraja svijeta. Ali nekako sam u to vrijeme prestao pratiti svašta, pa i glazbenike koje sam slušao. Prošlog ljeta zapitao sam se što se dogodilo s tim ljudima: Ryuichi Sakamotom, Laurie Anderson, Wollenweiderom, Vangelisom, JM Jarreom, John Williamsom, Kitarom, Peter Gabrielom, Enyom, Morriconeom, Mike Oldfieldom, Yannijem, Yellowom, Tangerine Dremom, itd. Potražio sam njihovu produkciju u posljednjih 40 godina na netu s željom da se ugodno iznenadim… Ili Tesla, kad govorimo o Tesli mi uglavnom mislimo na Teslu do 1900. godine, a čovjek je nastavio živjeti i stvarati još 43 godine. Takav um mora da je nadošao do još nečeg, zar ne?
… a onda sam napokon te pretužne večeri pogledao Perfect days i mogu reći da sam ugodno iznenađen. Film je izvrstan. Nije kao Paris-Texsas, ali je blizu. Tema je minimalna. Ostavljeno je dosta rupa da gledatelj dogradi priču (npr. odnos otac-sin kao kao i razlog zbog kojeg je gl. lik odabrao život koji živi, njegov odnos s drugim ljudima, ženama…). Doduše, ima tu i scenarističkih budalaština na nivou debilizma: kada s Hirayama s nepoznatim seronjom na zaturenom papriću igra kružić-križić, pa mu ovaj na kraju zahvali.
Perfect days je jedan onih filmova koji se baziraju na gl. liku i u tom smislu najvažnija je bilo pronaći glumca koji može iznijeti film. Meni dosad neznan Koji Yakusho odradio je odličan posao. Posebno briljira u završnoj sceni zbog koje kao da je pisan čitav scenarij. I tako, vjetre s dinare, postoji tamo neki Japan, i postoje tamo neki glumci koji znaju svoj posao…
nema garancije-hvala na lijepim riječima. drago mi da ti je pasalo.
17.09.2025. (21:29)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
NF
E ja sam znao jednu stvarnu Mirjanu iz plemena Buterina baš iz Klenovice, jednom bio u tom burnom raju, ona se udala, pa smo ih dobili šah u parovima, ostala udovica u ratu i razdvojili nam se puti, a o Jablancu, refulima i ronjenju u Zavratnici sam pisao, ja blogosaur ;)
23.08.2025. (17:03) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
nema garancije
Preplavi me osjećaj strahopoštovanja pri samoj pomisli na taj dio
"vašeg mora". Nikada uronila ali jednom osjetila ljuljanje valova i
opaku buru. Rekli nam Senjani da je to bio tek blagi povjetarac, a mi
umrli u gospodinu. Priča ti je baš s mjerom, topla, pitka, čitka:))))
24.08.2025. (17:22) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Meister Huc
NF - Bogami si blogosaur. Još malo pa će te arheolozi morati zakopati, pardon - otkopati. Oko šaha: šta veliš na Brigljevića?
… jednom si se pozitivno izrazio o zadnjem Wendersovom filmu. Ja sam pak o Paris-Texasu pisao kao o remek djelu. Wendersa sam prestao pratiti s njegovim Do kraja svijeta. Ali nekako sam u to vrijeme prestao pratiti svašta, pa i glazbenike koje sam slušao. Prošlog ljeta zapitao sam se što se dogodilo s tim ljudima: Ryuichi Sakamotom, Laurie Anderson, Wollenweiderom, Vangelisom, JM Jarreom, John Williamsom, Kitarom, Peter Gabrielom, Enyom, Morriconeom, Mike Oldfieldom, Yannijem, Yellowom, Tangerine Dremom, itd. Potražio sam njihovu produkciju u posljednjih 40 godina na netu s željom da se ugodno iznenadim… Ili Tesla, kad govorimo o Tesli mi uglavnom mislimo na Teslu do 1900. godine, a čovjek je nastavio živjeti i stvarati još 43 godine. Takav um mora da je nadošao do još nečeg, zar ne?
… a onda sam napokon te pretužne večeri pogledao Perfect days i mogu reći da sam ugodno iznenađen. Film je izvrstan. Nije kao Paris-Texsas, ali je blizu. Tema je minimalna. Ostavljeno je dosta rupa da gledatelj dogradi priču (npr. odnos otac-sin kao kao i razlog zbog kojeg je gl. lik odabrao život koji živi, njegov odnos s drugim ljudima, ženama…). Doduše, ima tu i scenarističkih budalaština na nivou debilizma: kada s Hirayama s nepoznatim seronjom na zaturenom papriću igra kružić-križić, pa mu ovaj na kraju zahvali.
Perfect days je jedan onih filmova koji se baziraju na gl. liku i u tom smislu najvažnija je bilo pronaći glumca koji može iznijeti film. Meni dosad neznan Koji Yakusho odradio je odličan posao. Posebno briljira u završnoj sceni zbog koje kao da je pisan čitav scenarij.
I tako, vjetre s dinare, postoji tamo neki Japan, i postoje tamo neki glumci koji znaju svoj posao…
nema garancije-hvala na lijepim riječima. drago mi da ti je pasalo.
17.09.2025. (21:29) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...