" I kud god tužna Cerera Svrne bolnim pogledom, Posvuda čovjek leži U poniženju dubokom."
Cereri zahvaliti za pune stolove umjesto ovoga navedenog u pjesmi. Nezahvalnost i surovost vladaju svijetom, nismo ni danas lišeni toga. Ovakvog Schillera ne poznam najbolje , ali me veseli prepoznati lik Prozerpine ugrabljene.
05.02.2024. (19:47)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
zamišljam kako gospon Schiller stoji negdje na nekoj brabantskoj ravni; tek se iskrcao iz kakvog eurocity vlaka; iz džepa izvadio svitak papira s nalivperom, pa gleda oko sebe i bilježi... i što vidi? plastičnost i fantastičnost; prosutu plodnost i važnost žitnica; poniženje, bol i oholost; pustoš i prazninu; baš sve isto, kao da nije prošlo dva ili tri stoljeća....
07.02.2024. (21:06)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Nego, šteta je što ne želiš / ili nemaš vremena / ili možda više nemaš kome ovdje na blog.hr-u pisati svoje prave autorske tekstove kao nekada, s onim sjajnim elaboracijama teme. Možda budeš kad odeš u penziju; koliko još? :))
09.02.2024. (23:00)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@ Mariano: naišao sam na njih i učinili su mi se vrijednima da ih podijelim... Za autorske tekstove trenutno nisam raspoložen, recimo to tako. No, u nekoj budućnosti, možda dobijem inspiraciju :).
10.02.2024. (13:41)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
.Annabonni
" I kud god tužna Cerera
Svrne bolnim pogledom,
Posvuda čovjek leži
U poniženju dubokom."
Cereri zahvaliti za pune stolove umjesto ovoga navedenog u pjesmi.
Nezahvalnost i surovost vladaju svijetom, nismo ni danas lišeni toga.
Ovakvog Schillera ne poznam najbolje , ali me veseli prepoznati lik Prozerpine ugrabljene.
05.02.2024. (19:47) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
j.
zamišljam kako gospon Schiller stoji negdje na nekoj brabantskoj ravni; tek se iskrcao iz kakvog eurocity vlaka; iz džepa izvadio svitak papira s nalivperom, pa gleda oko sebe i bilježi... i što vidi? plastičnost i fantastičnost; prosutu plodnost i važnost žitnica; poniženje, bol i oholost; pustoš i prazninu; baš sve isto, kao da nije prošlo dva ili tri stoljeća....
07.02.2024. (21:06) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Mariano Aureliano
Zašto si izabrao baš te stihove?
Nego, šteta je što ne želiš / ili nemaš vremena / ili možda više nemaš kome ovdje na blog.hr-u pisati svoje prave autorske tekstove kao nekada, s onim sjajnim elaboracijama teme. Možda budeš kad odeš u penziju; koliko još? :))
09.02.2024. (23:00) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
gospon profesor
@ Mariano: naišao sam na njih i učinili su mi se vrijednima da ih podijelim... Za autorske tekstove trenutno nisam raspoložen, recimo to tako. No, u nekoj budućnosti, možda dobijem inspiraciju :).
10.02.2024. (13:41) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...