...a kaj tek genetika veli o tome... narodi na našim prostorima su najstariji u Europi, ali što se genetike tiče uopće ne bi trebalo govoriti o narodima već o populacijama... na prostoru BiH i Dalmacije dominatan je tzv. "ilirski gen" odnosno halpogrupa I2a, na nekim područjima do 70%, a također i u Skandinaviji što bi reklo da su i Vikinzi potomci naših predaka, ali naravno ima tu različitih halpogrupa, migracije su kroz prapovijest i povijest bile konstantne pa su se populacije miješale od svuda :)... zanimljivo je da je tzv. "slavenski gen", halpogrupa R1a najzastupljenija u Hrvatskoj, oko 34%, u BIH oko 25%, a u Srbiji svega 16 %... tzv. "ilirski gen" je najzastupljeniji i u Ukrajini, najvjerojatnije zbog Vikinga koji su se tamo naselili, al' tko će ga znat... taj tzv. "slavenski gen" je učestaliji među drugim narodima istočne Europe, izuzev Ukrajine i Balkana, mi ovdje imamo manje tog "gena"... a narodi su pak kulturno politički konstrukti i podijeljeni su u skupine po jezicima, mi govorimo slavenskim jezicima pa se smatramo Slavenima, ali to nije sukladno genetici iako je zapravo nebitno kako ćemo se zvati... možda jesu neke skupine slavenskih plemena s Karpata došle ovdje s Avarima (jer ima među nama i tzv. "avarskog gena" i pokorili naše pretke pa su nametnuli i slavenske jezike i onda su nastali mitovi o dolasku Hrvata na Jadran... Iliri su kao narodi nestali odnosno njihovi potomci se danas samo drugačije zovu, a preci Ilira su se također drukčije zvali, tko će ga znat? :)... na kraju krajeva što idemo dublje u prošlost sve se svodi na to da svi ljudi imaju zajedničko porijeklo i da su braća i sestre :))...
16.10.2021. (18:19)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Hvala ti na novom uvidu u Konstantinovo djelo. Srećom danas imamo genetiku. Pa kaže...
srijeda, lipanj 4, 2008 Krajina kroz tisućljeća
Prošli post dotakao sam se genetike svojih predaka. Konkretno, naša priča počinje prije 24.000 godina dolaskom druge skupine Homo Sapiensa (nositelja hr-haplotipa EU7), iz Afrike preko Bliskog Istoka u Europu. Inače, prva skupina ljudi koja čini osnov današnjih zapadnjaka sa tkz. "baskijskim" haplotipom EU18 došla je u Europu prije 40.000 godina preko Gibraltara. Posljednja europska skupina dolazi sa područja Euroazije prije samo 4000 godina, kao nostelji slavenskog haplotipa EU19. Ukratko naši pravi preci nisu od nikuda došli u 7. stoljeću, već su se tu čitavo vrijeme nalazili.
Tako povjesničari Đuro Basler i dr. Zoran Marić smatraju - kako je nakon invazije Slavena i Avara u zemlji ostalo čak 85% starog stanovništva, te slavenska komponenta nije veća od 10 do 12 posto. O tome u mom kraju svjedoče i brojni arheološki nalazi kamenih mlatova i sjekira (Grabovac, Vinjani) još iz neolitika, kao i urna iz Slivna koja datira 1500. g. prije Krista. Dakle najpoznatija prahrvatska kultura bila je Ilirska, koja je uredno trgovala s Babilonskom još 1000 g. prije Krista. Zahvaljujući čemu su njihove vaze sa šahovnicama nađene u Iranu, što je '40-ih nekima dalo povoda za lansiranje teorije o "Arijevskom" (Iranskom) podrijetlu Hrvata. Unatoč činjenici da su se Germani, Sasi, Kelti i ostali preci današnjih zapadnjaka u vrijeme postojanja Babilonske i Ilirske civilizacije još bavili kanibalizmom.
Iz tog razdoblja datiraju brojne kamene gomile i gradine rasute diljem moje Krajine. Bogata nalazišta iz tog vremena nađena su u Postranju i Sebišni. Ipak najpoznatije ilirsko naselje bilo je Setovia (Studenci), koje je kao utvrda i vojno središte ilirskog plemena Dalmata odigrala važnu ulogu tijekom borbi Ilira i Rimljana. Čak je i car Oktavijan boravio u tim krajevima nadzirući borbe, što potvrđuje važnost te utvrde za daljnji tijek Rimskih pohoda. Nakon Rimske okupacije Ilira, to područje postaje dio rimske provincije Dalmacije. Radi boljih političkih i gospodarskih veza prema svojim područjima, Rimljeni grade mnoge puteve i ceste od kojih je većina i do danas u upotrebi. Podizali su logore i naselja za svoje veterane i koloniste.
Jedan takav logor bio je u Prološcu o čemu svjedoči nadgrobna ploča podignuta pripadniku IX rimske legije. Najvažnije rimsko naselje bilo je na području današnjih Runovića gdje je poznati rimski municipij Rus Novae, a bio je povezan s glavnom antičkom prometnicom Salona - Novae - Narona. Treće važno mjesto bio je Lovreć odnosno rimski Tronum (Ludrum), za koji se pretpostavlja da je porušen istovremeno kad i Salona. Ta snažna Rimska uporišta nisu osvojili nekakvi slavensko-avarski divljaci sa sjevera, već su ih uništili oni koje su ranije okupirali. To su naši ilirski preci Dalmati... a ime Dalmati postaje sinonim za ime Hrvati do kraja hrvatske narodne dinastije.
Organizacija Hrvata uglavnom se poklapa s Ilirskom, a Ilirska naselja su sjedišta kasnijih Hrvatskih župa. Kršćanstvo se u tom kraju rano proširilo, pa iz tog vremena datira nekoliko arheoloških nalazišta s ostacima ranokršćanskih crkava. Najznačajnija je ona na lokalitetu Bublin (Zmijavci) a koja datira s kraja 5. st. To je bazilika koja je u sklopu imala i zgradu krstionice sa krsnim zdencem u obliku križa. U samoj bazilici nađen je još jedan zdenac manjih dimenzija, što ovu crkvu svrstava među rijetke primjere bazilika sa dvije krstionice. Imala je veoma bogatu kamenu dekoraciju oltarnih pregrada s reljefnim prikazom biblijskog motiva sv. Danijela u borbi s lavovima. Druga značajna crkva iz ovog vremena nalazi se u Cisti te još jedna u Prološcu. Najnovija arheološka istraživanja potvrdila su postojanje još jedne starohrvatske crkvice i to u Prološcu, sagrađene na temeljima starije, ranokršćanske crkve.
Tadašnjim pokrštavanjem utemeljena je zasebna hrvatska župa Emotha - Imota. Prvi put se spominje u djelu "O upravljanju carstvom" (lat. De administrando imperio), bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 950. godine. Njegovo djelo bilježimo kao prvi strani spomen imena Hrvat, za koje on kaže da "na slavenskom jeziku znači - oni koji imaju mnogo zemlje" ili oni čija je zemlja. Iz tog stoljeća datira do danas sačuvana utvrda uz obronke Modrog jezera zvana Topana, na kojoj je pronađen veliki kameni ulomak s motivom starohrvatskog tropleta. Zbog svog dominantnog položaja nad većim dijelom Krajine, ista je kroz povijest imala važno strateško značenje.
16.05.2024. (13:36)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
vilimstvor
tak!
16.10.2021. (10:34) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Litterula
Znam da su moji preci Liburni
16.10.2021. (13:02) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Blogokviz
...a kaj tek genetika veli o tome... narodi na našim prostorima su najstariji u Europi, ali što se genetike tiče uopće ne bi trebalo govoriti o narodima već o populacijama... na prostoru BiH i Dalmacije dominatan je tzv. "ilirski gen" odnosno halpogrupa I2a, na nekim područjima do 70%, a također i u Skandinaviji što bi reklo da su i Vikinzi potomci naših predaka, ali naravno ima tu različitih halpogrupa, migracije su kroz prapovijest i povijest bile konstantne pa su se populacije miješale od svuda :)... zanimljivo je da je tzv. "slavenski gen", halpogrupa R1a najzastupljenija u Hrvatskoj, oko 34%, u BIH oko 25%, a u Srbiji svega 16 %... tzv. "ilirski gen" je najzastupljeniji i u Ukrajini, najvjerojatnije zbog Vikinga koji su se tamo naselili, al' tko će ga znat... taj tzv. "slavenski gen" je učestaliji među drugim narodima istočne Europe, izuzev Ukrajine i Balkana, mi ovdje imamo manje tog "gena"... a narodi su pak kulturno politički konstrukti i podijeljeni su u skupine po jezicima, mi govorimo slavenskim jezicima pa se smatramo Slavenima, ali to nije sukladno genetici iako je zapravo nebitno kako ćemo se zvati... možda jesu neke skupine slavenskih plemena s Karpata došle ovdje s Avarima (jer ima među nama i tzv. "avarskog gena" i pokorili naše pretke pa su nametnuli i slavenske jezike i onda su nastali mitovi o dolasku Hrvata na Jadran... Iliri su kao narodi nestali odnosno njihovi potomci se danas samo drugačije zovu, a preci Ilira su se također drukčije zvali, tko će ga znat? :)... na kraju krajeva što idemo dublje u prošlost sve se svodi na to da svi ljudi imaju zajedničko porijeklo i da su braća i sestre :))...
16.10.2021. (18:19) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
airsoft pokret Plaćenici
Hvala ti na novom uvidu u Konstantinovo djelo. Srećom danas imamo genetiku. Pa kaže...
srijeda, lipanj 4, 2008
Krajina kroz tisućljeća
Prošli post dotakao sam se genetike svojih predaka. Konkretno, naša priča počinje prije 24.000 godina dolaskom druge skupine Homo Sapiensa (nositelja hr-haplotipa EU7), iz Afrike preko Bliskog Istoka u Europu. Inače, prva skupina ljudi koja čini osnov današnjih zapadnjaka sa tkz. "baskijskim" haplotipom EU18 došla je u Europu prije 40.000 godina preko Gibraltara. Posljednja europska skupina dolazi sa područja Euroazije prije samo 4000 godina, kao nostelji slavenskog haplotipa EU19. Ukratko naši pravi preci nisu od nikuda došli u 7. stoljeću, već su se tu čitavo vrijeme nalazili.
Tako povjesničari Đuro Basler i dr. Zoran Marić smatraju - kako je nakon invazije Slavena i Avara u zemlji ostalo čak 85% starog stanovništva, te slavenska komponenta nije veća od 10 do 12 posto. O tome u mom kraju svjedoče i brojni arheološki nalazi kamenih mlatova i sjekira (Grabovac, Vinjani) još iz neolitika, kao i urna iz Slivna koja datira 1500. g. prije Krista. Dakle najpoznatija prahrvatska kultura bila je Ilirska, koja je uredno trgovala s Babilonskom još 1000 g. prije Krista. Zahvaljujući čemu su njihove vaze sa šahovnicama nađene u Iranu, što je '40-ih nekima dalo povoda za lansiranje teorije o "Arijevskom" (Iranskom) podrijetlu Hrvata. Unatoč činjenici da su se Germani, Sasi, Kelti i ostali preci današnjih zapadnjaka u vrijeme postojanja Babilonske i Ilirske civilizacije još bavili kanibalizmom.
Slika: https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Illyrians.jpg
Iz tog razdoblja datiraju brojne kamene gomile i gradine rasute diljem moje Krajine. Bogata nalazišta iz tog vremena nađena su u Postranju i Sebišni. Ipak najpoznatije ilirsko naselje bilo je Setovia (Studenci), koje je kao utvrda i vojno središte ilirskog plemena Dalmata odigrala važnu ulogu tijekom borbi Ilira i Rimljana. Čak je i car Oktavijan boravio u tim krajevima nadzirući borbe, što potvrđuje važnost te utvrde za daljnji tijek Rimskih pohoda. Nakon Rimske okupacije Ilira, to područje postaje dio rimske provincije Dalmacije. Radi boljih političkih i gospodarskih veza prema svojim područjima, Rimljeni grade mnoge puteve i ceste od kojih je većina i do danas u upotrebi. Podizali su logore i naselja za svoje veterane i koloniste.
Jedan takav logor bio je u Prološcu o čemu svjedoči nadgrobna ploča podignuta pripadniku IX rimske legije. Najvažnije rimsko naselje bilo je na području današnjih Runovića gdje je poznati rimski municipij Rus Novae, a bio je povezan s glavnom antičkom prometnicom Salona - Novae - Narona. Treće važno mjesto bio je Lovreć odnosno rimski Tronum (Ludrum), za koji se pretpostavlja da je porušen istovremeno kad i Salona. Ta snažna Rimska uporišta nisu osvojili nekakvi slavensko-avarski divljaci sa sjevera, već su ih uništili oni koje su ranije okupirali. To su naši ilirski preci Dalmati... a ime Dalmati postaje sinonim za ime Hrvati do kraja hrvatske narodne dinastije.
Organizacija Hrvata uglavnom se poklapa s Ilirskom, a Ilirska naselja su sjedišta kasnijih Hrvatskih župa. Kršćanstvo se u tom kraju rano proširilo, pa iz tog vremena datira nekoliko arheoloških nalazišta s ostacima ranokršćanskih crkava. Najznačajnija je ona na lokalitetu Bublin (Zmijavci) a koja datira s kraja 5. st. To je bazilika koja je u sklopu imala i zgradu krstionice sa krsnim zdencem u obliku križa. U samoj bazilici nađen je još jedan zdenac manjih dimenzija, što ovu crkvu svrstava među rijetke primjere bazilika sa dvije krstionice. Imala je veoma bogatu kamenu dekoraciju oltarnih pregrada s reljefnim prikazom biblijskog motiva sv. Danijela u borbi s lavovima. Druga značajna crkva iz ovog vremena nalazi se u Cisti te još jedna u Prološcu. Najnovija arheološka istraživanja potvrdila su postojanje još jedne starohrvatske crkvice i to u Prološcu, sagrađene na temeljima starije, ranokršćanske crkve.
Tadašnjim pokrštavanjem utemeljena je zasebna hrvatska župa Emotha - Imota. Prvi put se spominje u djelu "O upravljanju carstvom" (lat. De administrando imperio), bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 950. godine. Njegovo djelo bilježimo kao prvi strani spomen imena Hrvat, za koje on kaže da "na slavenskom jeziku znači - oni koji imaju mnogo zemlje" ili oni čija je zemlja. Iz tog stoljeća datira do danas sačuvana utvrda uz obronke Modrog jezera zvana Topana, na kojoj je pronađen veliki kameni ulomak s motivom starohrvatskog tropleta. Zbog svog dominantnog položaja nad većim dijelom Krajine, ista je kroz povijest imala važno strateško značenje.
16.05.2024. (13:36) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...