Monika Herceg i Luiza Bouharaoua dobitnice su nagrada 'Na vrh jezika' i 'Prozak' za 2017.

petak , 30.03.2018.

MOJA KRITIKA romana "Izgubljena prtljaga" Jordija Puntija u "Vijencu"

četvrtak , 29.03.2018.

5 razloga zbog kojih smo kupili vojne avione stare 30 godina

srijeda , 28.03.2018.

Vijest jučerašnjeg dana : hrvatska Vlada kupila 10-ak vojnih aviona od Izraela starih oko 30 godina.

Nakon malo razmišljanja dosjetih se nekoliko razloga tome :

- Dakle, zašto su kupili 30 godina stare avione?

1. Jer zrakoplova nije bilo starijih od 27 godina (91.godište)

2. Jer za one još starije nema dijelova na INA-inim pumpama.

3. Jer na one još starije ne mo'š namontirat nosač za smučke.

4. Jer oni još stariji nemaju kuku za prikolicu.

5. Jer oni još stariji imaju uputstva samo na ćirilici.

HA HA HA HE HE HE HI HI HI HO HO HO...

Knjiga poezije kojom Hrvatski P.E.N. obilježava svoju 90.godišnjicu

"Vidi poezija!" knjiga je u izdanju PEN-ove biblioteke Glasovi svijeta, kojom se s devedeset pjesama obilježava devedeseta godišnjica Hrvatskog PEN-a.

Zastupljeni pjesnici: Don Paterson, Ron Padgett, Sandeep Parmar, Brian Turner, TJ Dema, Dominik Dombrowski, Jarkko Tontti, Anton García, Rita Dahl, Luljeta Lleshanaku, Valzhyna Mort, Kristin Dimitrova, Ilya Kaminsky, Patrick Cotter, James Byrne, Kim Addonizio, Sandra Cisneros, Martín Espada, Sinéad Morrissey, Milena Ercolani, Jacques Brel, Adam Zagajewski, Eugenijus Ališanka, Wolf Wondratschek, Yu Jian, Jack Mapanje, Joan Batchelor, Josif Brodski, Márcia Theóphilo, Liu Xiaobo, Liu Xia, Anne Carson, Bei Dao, Mahmoud Darwish, Pier Paolo Pasolini, Raúl Zurita, José Emilio Pacheco, Najwan Darvish, Tishani Doshi, Xu Hudong, Gabeba Baderoon, Melissa Fry Beasley, Marco Fazzini, Maria Barnas, Tibor Weiner Sennyey, Nathalie Handal, Zbigniew Herbert, Tehila Hakimi, Cláudia Sampaio, Andreia C. Faria, Blanca Wiethüchter, Claribel Alegria, Leonard Cohen, Chiqui Viscoso, Alejandra Pizarnick, Alfonsina Storni, Ernesto Cardenal, Francesca Cricelli, Liesbeth Eugelink, Majlinda Bashllari, Claudia Gabler, Roberto Bolańo, Eugeniusz Kasjanowicz, Easterine Kire, Chenjerai Hove, Moira McAuliffe, Gary Snyder, Aurélia Lassaque, Rafael Alberti, Roque Dalton, Juan Gelman, Márcia Theóphilo, Shi Tao, Julio Cortázar, Eunice Odio, Manuel Bandeira, Vinicíus de Moraes, Ashraf Fayadh, Kätlin Kaldmaa, Shachar-Mario Mordechai, Yolanda Castańo, Yu Jian, Hans Till, Lim, SJ Fowler, Estevo Creus, Ali Cobby Eckermann, Ostap Slyvynsky, Ming Di, Billy Collins.

Prevoditelji: Miroslav Kirin, Damir Šodan, Tomica Bajsić, Smajl Smaka, Mehmed Begić, Đurđica Škeljo, Štefica Martić, Božica Jelušić, Fikret Cacan, Sawako Nakayasu, Hai Ana, Lena Jayyusi, W.S. Merwin, Tonko Maroević, Romana Perečinec, Angéla Pataki, Tanja Miletić Oručević, Tanja Tarbuk, Roel Schuyt, Dubravka Ugrešić, Darko Poslek, Grzegorz Łatuszyński, Yu Zhang, Marko Pogačar, Wang Ping.

Više o knjizi ovdje

Disput objavio knjigu ogleda Marijana Bobinca o novom njemačkom povijesnom romanu "Sjećanje i suvremenost"

utorak , 27.03.2018.

Marijan Bobinac
"SJEĆANJE I SUVREMENOST
Ogledi o novom njemačkom povijesnom romanu"
izd. Disput
/284 str., 16 x 20 cm, meki uvez, 2018/
Knjižarska cijena: 120,00 kn

Riječ izdavača

Od nastanka modernoga povijesnog romana prije dva stoljeća – njegovim utemeljiteljem smatra se Walter Scott – taj žanr prolazio je velike promjene, uvriježio se u mnogim nacionalnim književnostima, poprimao različite oblike, zahvaćao razne stilske, tematske, političko-ideološke i vrijednosne registre, povremeno gubio na važnosti i nestajao s književne scene, da bi potom, posve preporođen, nanovo stekao pozornost čitatelja. U našoj suvremenosti povijesni se roman ponovo nalazi u razdoblju konjunkture, bilo da je riječ o umjetnički ambicioniranim djelima ili o zabavnom štivu utemeljenom na popularnim književnim obrascima. Opisano stanje potpuno odgovara i prilikama u kojima se povijesna fikcija u nekoliko posljednjih desetljeća nalazi na njemačkom jezičnom području, a njezin specifičan odvjetak u kojem se na inovativan, nerijetko provokativan način prikazuju problematični aspekti novije njemačke i europske povijesti, u središtu je zanimanja ove knjige.
Analitičkom dijelu prethode sažeti prikazi odnosa između povijesti i književnosti u prošlosti i sadašnjosti, teorijsko-tipoloških pogleda na povijesni roman te nacrta njegove povijesti na njemačkom jezičnom području od početka 19. stoljeća do našeg vremena, do nastanka korpusa koji se u ovoj studiji naziva novi njemački povijesni roman. Rasprava o suvremenom stanju vrste, popraćena osvrtom na prepletanje povijesti i kulturnog pamćenja kao njezine središnje teme, obuhvaća analize egzemplarnih djela, dostupnih i u prijevodu na hrvatski jezik: Žena kojoj sam čitao Bernharda Schlinka, Crveno Uwea Timma, Austerlitz W. G. Sebalda, Korakom raka Güntera Grassa, Engleske godine, Zanat ubijanja i Zima na jugu Norberta Gstreina, Poludnica Julije Franck, Bijesne ovce Katje Lange-Müller i Kaltenburg Marcela Bayera.

Marijan Bobinac (1952), profesor njemačke književnosti na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Studirao je germanistiku, talijanistiku i teatrologiju na Sveučilištima u Zagrebu i Beču. Izvodi kolegije iz povijesti njemačke književnosti na matičnoj instituciji, a predaje i na Poslijediplomskom doktorskom studiju književnosti. Od 1999. do 2017. predstojnik Katedre za njemačku književnost, od 2008. voditelj Kulturološkog smjera na diplomskom studiju Odsjeka za germanistiku. Težišta znanstvenog rada: razni aspekti njemačke književnost 19, 20. i 21. stoljeća; povijesna književnost; pučko kazalište; kulturni transfer između njemačkoga jezičnog područja i Hrvatske, postkolonijalni i postimperijalni studiji. Voditelj više nacionalnih i bilateralnih znanstvenih projekata. Objavio veći broj znanstvenih i stručnih radova, uredničkih knjiga te šest monografija (posljednja objavljena: Uvod u romantizam, 2012). Glavni urednik književnoznanstvenog časopisa "Umjetnost riječi" (2005–2012), osnivač i glavni urednik germanističkog godišnjaka "Zagreber Germanistische Beiträge" (1992–2012). Kao gost-profesor predavao na domaćim i inozemnim sveučilištima, održao brojna gostujuća predavanja, sudjelovao na nizu međunarodnih znanstvenih simpozija te bio na brojnim studijskim boravcima na sveučilištima njemačkoga jezičnog područja.

MOJ TEKST o remek-djelu Henrija Boscoa "Malicroix" na portalu Moderna Vremena Info

ponedjeljak , 26.03.2018.

Na portalu Moderna Vremena Info

objavljen je

MOJ TEKST

o remek-djelu Henrija Boscoa "Malicroix"
(izd. Litteris, Zagreb, 2017., prev. Željka Čorak).

Tekst možete čitati ovdje

NOVO: Joël Dicker 'Knjiga o Baltimoreu' (Fraktura, 2018.)

nedjelja , 25.03.2018.

Joël Dicker
'Knjiga o Baltimoreu'
roman
Fraktura
Prijevod: Željka Somun
Broj stranica: 448
Godina izdanja: 2018.
Naslov izvornika: Le livre des Baltimore
Vrsta uveza: meki
Visina: 225 mm
Težina: 560 g
Cijena: 149 kuna

Riječ izdavača

Prije Drame postojale su dvije vrste Goldmanovih: oni posebni i oni obični. Oni sretni i oni koje je sreća zaobilazila. Goldmanovi iz Baltimorea i oni iz Montclaira. Na Marcusovu veliku žalost, cijelo svoje djetinjstvo on je pripadao Montclairanima. Sin jedinac, s roditeljima je živio u maloj kući u New Jerseyju, dok su Baltimorci — njegovi uspješni, lijepi i talentirani bratići Hillel i Woody, stric Saul i teta Anita — u svojoj luksuznoj vili u elitnoj četvrti Baltimorea živjeli naizgled savršen život. Ključna je riječ: naizgled.

Jer, osam godina nakon Drame, tražeći građu za novi roman, nova zvijezda američke književne scene Marcus Goldman zagrepst će površinu priče o svome djetinjstvu i u potrazi za istinom dospjeti do njezina dvostrukog dna, ispisujući posve novu knjigu o Baltimoreu.

Što se dogodilo s Družinom Goldmanovih? Kako se njihovo kraljevstvo urušilo pod teretom laži, ljubomore i izdaje? Kružeći oko obiteljske Drame i naposljetku nas uvodeći u samo njezino središte — Dicker ispisuje moćan roman o zabludama i kraju jednoga djetinjstva, knjigu o ljubavi, prijateljstvu, odanosti i fatalnoj varljivosti sjećanja.

Joël Dicker, švicarski pisac koji piše na francuskom jeziku, rođen je 1985. u Ženevi, gdje je diplomirao pravo. Pisati počinje s dvadeset godina i za svoj prvi roman Tigar nagrađen je 2005. na međunarodnom natjecanju mladih autora. Njegov roman Posljednji dani naših očeva osvaja nagradu za najbolji neobjavljeni rukopis. U knjižarama se pojavljuje početkom 2012., a donosi istinitu i malo poznatu priču o ogranku Britanske tajne službe što su ga tijekom Drugog svjetskog rata činili pripadnici Francuskog pokreta otpora. Prestižne nagrade i svjetsku slavu donosi mu roman Istina o Slučaju Harry Quebert, koji postaje međunarodni književni fenomen, preveden na 38 jezika u više od 50 zemalja. Njegov četvrti roman, Knjiga o Baltimoreu, objavljen je 2015.

NOVO: Canek Sánchez Guevara '33 okretaja' (Fraktura, 2018.)

subota , 24.03.2018.

Canek Sánchez Guevara
'33 okretaja'
roman
Fraktura
Prijevod: Dinko Telećan
Broj stranica: 144
Godina izdanja: 2018.
Naslov izvornika: 33 revoluciones
Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom
Visina: 210 mm
Težina: 235 g
Cijena: 119 kuna

Riječ izdavača

Tijekom svoga kratkog i intenzivnog života Canek Sanchez Guevara, unuk legendarnog Chea, gotovo u tajnosti stvorio je ovo djelo, koje je svijet osvojilo tek nakon njegove nedavne smrti. Raskrinkavanje Kubanske revolucije kao beskonačne, monotone vrtnje, razobličavanje ideala što se izlizao poput prečesto pokretane ploče, u trideset tri kratka poglavlja/okretaja pred nama će počiniti Guevarin bezimeni junak, kotačić u državnom aparatu, koji jednoga dana, naizgled ničim izazvan, odjednom zastaje i otkazuje poslušnost. Samac, crnac, opsesivni čitač i samotni šetač, izgubljen u tropikalizmu i progonjen morom o isljednicima te snom o bijegu, on je krivi čovjek na krivome mjestu, ali baš takav – najbolji svjedok kojega smo mogli poželjeti.

33 okretaja nije samo izvrstan povijesni roman – to je i potresno svođenje osobnog računa, obračun između vizije revolucije u koju je vjerovao Ernesto Che Guevara i one koju je, krajem prošloga stoljeća zajedno s ostatkom Kubanaca, živio njegov unuk. Nova u nizu revolucija.

“Istinski roman. Kratak roman. Brz roman. Manje od dva sata čitanja. Kraće od boksačkog dvoboja. Žešće od borbe stoljeća...” - La Cause Littéraire


Canek Sánchez Guevara bio je najstariji unuk Ernesta “Che” Guevare. Rođen je u Havani 1974., a kao dijete živio je s roditeljima u Milanu i Barceloni. Nakon boravka u Meksiku, na Kubu se vratio 1986. Ondje je odbio namijenjen mu položaj visokoga vojnog časnika te se počeo odijevati poput pankera i postao suosnivač heavy metal-sastava, a potom i glasan kritičar kubanskog režima, što ga je često nazivao “monarhijom”. To ga je primoralo da 1996. napusti Kubu i vrati se u Meksiko. Nastanio se u gradu Oaxaci, gdje je djelovao kao pisac, angažirani kolumnist (“Dnevnici bez motocikla”), glazbenik, fotograf i grafički dizajner. Jednom je izjavio: “Che bi bio ponosan na mene. On je bio buntovnik. Nikad ne bi bio odobrio ono što je nastalo od te revolucije. Budimo iskreni, mladi buntovnik poput Fidela Castra na današnjoj Kubi ne bi bio poslan u egzil. Ustrijelili bi ga.” Canek (što na jukatečkome majanskom jeziku znači “crna zmija”) Sanchez Guevara umro je 2015. u Ciudad de Mexicu nakon operacije srca zakomplicirane upalom pluća.

Istarski ogranak DHK objavio novi roman Jovana Nikolaidisa "Dnevnik o ništavilu"

četvrtak , 22.03.2018.

“Dnevnik o ništavilu” novi je roman crnogorskog pisca Jovana Nikolaidisa, u izdanju Društva hrvatskih književnika – Istarski ogranak.

Knjiga je izašla u sklopu novopokrenutog niza “Jadranski književni susreti: Hrvatska – Crna Gora – Albanija” u kojem će se, ako zamisao zaživi, u svakoj zemlji objavljivati autori i naslovi iz drugih dviju.

“Dnevnik o ništavilu je posvećen mrtvim sarajevskim prijateljima – bilo ih je 14. netom završetka rata, danas je to brigada pala od kancera i drugih bolesti vremena, tobože ‘nakon rata’. Rat u BiH nije prestajao do dana današnjeg, samo su učesnici istog multiplicirani. Aristokrate se uvijek bore za unaprijed izgubljenu bitku. Fukara rat hoće sve vrijeme”, ističe autor.

O knjizi :

“Ali kako obuzdati svoje biće, već staro a tako mlado, jer je slobodno, kako svoju još uvijek veliku strast smiriti kad osjeća da strasti nema bez gnjeva? A pisati s ogorčenjem ne smije. Slaba je književnost kojom osornost gospodari. Bijes je potreban kad na pisanje pozove, ali kad pisanje počne – zbogom gnjevu!”
Jovan Nikolaidis napisao je neobičnu knjigu. Roman, ispovest, dnevnik, esej, o sebi, o drugima, o umiranju, ljubavi, prijateljstvu. O čežnji za jednostavnim životom u složenom i komplikovanom vremenu. O traganju za smislom kada prevlada besmisao. Istovremeno to je pripovest o višestrukom izbeglištvu, sopstvenom i drugih. Pokušaj pronalaženja duhovne ravnoteže u prijateljstvu i vraćanju prirodi. O gubljenju, o smrti, ali i o suprotstavljanju zlu. O krupnom pitanju: Kako izaći iz mračnih vremena čiste savesti? O čudnim sudbinama usamljenika i gubitnika koji su, izgubivši gotovo sve, spas našli u pisanju, u književnosti, koja im je zamenila stvarni život. Traganje za zavičajem, čežnja za povratkom danima čistote i nevinosti toliko različitim od gubitka iluzija koji donosi starost. Priča Jovana Nikolaidisa, sva u fragmentima, u grčevitoj želji da se povežu konci loše stvarnosti sa dubokom verom u snagu prijateljstva i ljubavi, događa se u ovim našim zlosrećnim vremenima kada se raspadala nekada zajednička domovina u znaku zločina i mnogih tragedija. „Dnevnik o ništavilu“ vapaj je za srećom i spokojstvom u nesretnim i nespokojnim vremenima. (Filip David)

Jovan Nikolaidis je rođen 1950. godine u Ulcinju, a od 1974. do 1990. godine živio je u Sarajevu, gdje je i studirao na Filozofskom fakultetu. Bio je novinar i urednik u listu Oslobođenje. Početkom devedesetih vratio se u rodni grad, gdje je osnovao Izdavačku kuću Plima, pokrenuo časopis Plima plus i reviju na albanskome jeziku Kronika. Pokretač je projekta Kuća za pisce i dugogodišnji saradnik međunarodne prevodilačke mreže Traduki. Nikolaidis je objavio 13 proznih, pjesničkih i esejističkih knjiga – 5 knjige eseja, 2 zbirke pjesama, 3 knjige priča i romane: Valdinos 33, Dnevnik o ništavilu i Naši su životi bjekstva.

Još o knjizi ovdje

Moj tekst o knjizi eseja Đorđa Matića "Tajne veze" u časopisu "tema"

srijeda , 21.03.2018.

U novome broju časopisa "Tema" (broj 4-5-6/2017.) objavljen je i moj tekst o knjizi eseja Đorđa Matića "Tajne veze"


Nova "Tema" još donosi :

Editorial – Branko Čegec: U ovom strašnom času
Slike i sl. – Miroslav Mićanović: Opus dei
Atelier Fritz – Tahar Ben Jelloun: Sumnjivac (prevela Mirna Sindičić Sabljo)
Portret i sl. – Slobodan Tišma: Radost sricanja pred olupinom oceana / Mali glosar Slobodana Tišme (odabrao i priredio: Vladimir Kopicl)
Atelier Fritz – Mehmed Begić: Kratki spojevi
Goran Čolakhodžić: Time Machine
Hommage Predragu Luciću – Also sprach Duje
Tema : Knjiga, a poslije?
– Nada Topić: Straha za budućnost knjige nema
Zorka Jekić: Profit ne smije biti kriterij za knjigu
Kruno Lokotar: Zašto Hrvati ne čitaju svoje autore?
Senko Karuza: Celofan
Hommage Fadwi Suleiman – Martina Kramer: U zasljepljujućem mraku Fadwa Suleiman: Ne tražite moje tragove (prevela Martina Kramer)
Atelier Fritz – Fiona Sampson: CATCH (odabrao i preveo Miloš Đurđević)
Portret i sl. – Zoltán Egressy: Jelen u magli (preveli Petar Anić, Davor Činčak, Dávid Karácsonyi, Mihaela Pisnjak, Ema Sabo i Martin Sukalić)

55. Goranovo proljeće

utorak , 20.03.2018.

Danas započinje 55. izdanje naše najstarije i najznačajnije pjesničke manifestacije Goranovo proljeće.

Održavat će se od 20. do 23. ožujka u Zagrebu, Lukovdolu, Rijeci i Pazinu.

Manifestacija se otvara čitanjem svih sudionika 20. ožujka u 20 sati u polukružnoj dvorani teatra &TD u Studentskom centru u Zagrebu, a ugostit će 33 pjesnika/pjesnikinje iz 13 zemalja.

Više o ovogodišnjem Goranovu proljeću saznajte ovdje, gdje ćete naći i link na cjelovit program.

NOVO: Midhat Ajanović - Ajan 'Dva muža Karoline Lotman' (Ibis grafika, 2017.)

Midhat Ajanović - Ajan
'Dva muža Karoline Lotman'
roman
izd. Ibis grafika
251 str
meki uvez
90,00 kuna

Riječ izdavača

Radnja romana smještena je u mirno naselje u predgrađu Göteborga. Karolina Lotman je umjetnica koja živi u takozvanoj zajednici poliamori s dva muža, Simonom i Haraldom. Jednog jutra Karolina je nađena otrovana u svom stanu.
Kroz roman pratimo dvije paralelne istrage Karolinine smrti: jednu koju vode znatiželjni Karolinini susjedi, bračni par Mirela i Enver i drugu, onu policijskog inspektora Larsa Dahlina.
Kritika suvremene civilizacije i postmodernog životnog stila u ovom rukopisu prožeta je nadrealnim humorom i ironijom, nostalgijom, kontemplacijama o kulinarstvu, literaturi i modernoj umjetnosti, ali prije svega ljubavlju za ljude, životinje i život kao takav.

Midhat Ajanović – Ajan, premda piše na bosanskom jeziku, a živi u Švedskoj, od ukupno osam napisanih romana – Jalijaš (1998), Gađan (1999), Useljenik (2000), Portret nacrtan ugljem i kišom (2001), Katapult (2003), Salijevanje strave (2010), Time Lapse (2016) i Dva muža Karoline Lotman (2017) – najviše ih je objavio u Hrvatskoj.

Ovim posljednjim romanom, Dva muža Karoline Lotman (2017), Ajanović se djelomice tematski okreće kriminalističkom žanru, koji mu očito leži, pletući fabulu oko rasvjetljavanja zagonetnog ubojstva kontroverzne umjetnice Karoline Lotman.

U cijeli slučaj upleteno je više osoba, među kojima i narator i njegova supruga, a sama istraga i nastojanje da se otkrije počinitelj ubojstva, uz česte zaokrete u radnji, funkcioniraju kao izuzetno uspješan dramski pokretač.
Ta je osnovna fabula isprepletena drugim strukturnim elementima koji obogaćuju priču promišljanjem mnogih pitanja i problema svojstvenih suvremenom čovjeku, poput primjerice, njegove opsjednutosti virtualnim i pitanjima o smislu postojanja. Narator i njegovi sugovornici pripadaju intelektualnom sloju bliskom literaturi, pa se kroz cijeli roman vodi specifična kritička rasprava o književnosti.

Ajanović je i ovaj roman, kao uostalom i sve ranije, pisao pomno pazeći na kompoziciju i strukturu, tako da se svi elementi skladno uklapaju u cjelinu koja jasno oslikava autorovu viziju suvremenog društva i modernog života.

Moja kritika knjige priča Kristine Gavran u internetskom časopisu za kritiku STAV

ponedjeljak , 19.03.2018.

Tribina DHKP-a : Mladen Machiedo

nedjelja , 18.03.2018.

U ponedjeljak 19. ožujka, u 18.00 sati u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ (Preradovićeva 5), DHKP organizira još jednu u nizu tribina iz ciklusa Litterarum translatio.

U središtu pozornosti ovaj će put biti ugledni hrvatski romanist, književni prevodilac, antologičar, pjesnik i filolog u najširem smislu riječi Mladen Machiedo. S obzirom na impozantnost njegova prevodilačkog opusa u kojemu je u prvom planu poezija, ovom ćemo se prilikom posebice zadržati na njegovu prevođenju vrhunske poezije s talijanskog i drugih romanskih jezika. Bit će također govora i o Machiedovu predanom pedagoškom djelovanju te o njegovu posebnom doprinosu prevođenju hrvatske poezije na talijanski jezik.

U razgovoru što će ga s uvaženim kolegom voditi Sead Muhamedagić bit će dotaknuto još mnogo tema koje će nam barem donekle približiti njegovu radnu svakodnevicu, a saznat ćemo ponešto i o osebujnostima Machiedova pristupa prevođenju poezije.

Šteta što za roman o Ivanu Goranu Kovačiću nije bilo mjesta u programu "Goranova proljeća"

petak , 16.03.2018.

Pred nama je manifestacija "Goranovo proljeće".

Velika je šteta što organizatori nisu u programu našli mjesta za opatijskog profesora književnosti Josipa Krajača i njegov prije nekoliko mjeseci u izdanju riječkog ogranka DHK-a objavljen roman "Srpanjski diptih" u kojem Josip Krajač virtuozno isprepliće struje svijesti dvojice pjesnika - Drage Gervaisa i Ivana Gorana Kovačića.

Profesor Krajač se u romanu pokazao stilističkim virtuozom i iznimnim poznavateljem života i rada Ivana Gorana Kovačića i njegov roman je, po mom mišljenju, trebao imati svoje mjesto u programu "Goranova proljeća".

Ali, eto, u programu ga, nažalost, nema...

Moja kritika romana "Veliki" Sylvaina Prudhommea u "Vijencu"

četvrtak , 15.03.2018.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje predstavlja svoja izdanja iz 2017.

srijeda , 14.03.2018.

Na samome kraju Mjeseca hrvatskoga jezika u četvrtak, 15. ožujka 2018. u 13 sati, u Napretkovu kulturnome centru, Bogovićeva 1 u Zagrebu, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje održat će predstavljanje institutskih izdanja u 2017. godini.

Riječ je o sljedećim naslovima:

1. Bruno Nahod: O umu stručnjaka (dr. sc. Kristina Štrkalj Despot)

2. Barbara Štebih Golub: Horvatska gramatika J. E. Matijevića (dr. sc. Bojana Schubert)

3. Lički jezikoslovni trolist – Šime Starčević, Fran Kurelac, Ante Starčević (dr. sc. Marijana Horvat)

4. Vuk-Tadija Barbarić: Nastajanje i jezično oblikovanje hrvatskih lekcionara (prof. dr. Mateo Žagar)

5. Lana Hudeček i Milica Mihaljević: Hrvatska školska gramatika (prof. dr. Ante Bežen)

6. Perina Vukša Nahod: Slivanjski govori: fonologija i morfologija (prof. dr. Mate Kapović)

7. Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, 14. svezak (dr. sc. Vesna Zečević)

8. Hrvatski jezik, 4. godište (2017.) (Marina Čubrić, prof.)

9. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (2017.) (dr. sc. Barbara Štebih Golub)

10. gramatika.hr (dr. sc. Kristian Lewis)

11. aplikacija za pametne telefone "Hrvatski pravopis" (dr. sc. Željko Jozić)

NOVO: Mišel Barović, roman "Daleka brda bez boje" (Edicije Božičević, 2018.) + PROMOCIJA

Veliko mi je zadovoljstvo bilo čitati u rukopisu roman "Daleka brda bez boje" Mišela Barovića i raduje me što je moje posredovanje između autora i izdavača urodilo plodom i da je izdavač prepoznao kvalitete tog iznimnog romana-prvijenca, i ponosan sam što moje rečenice krase korice tog romana jer se uistinu radi o nesvakidašnje zrelom debitantskom romanu, štivu za književne sladokusce.

Roman ovih dana izlazi u izdanju Edicije Božičević, a evo mog kratkog opisa sa korica :

" 'Daleka brda bez boje' nežanrovski je, atmosferični roman, vrlo dojmljiva cerebralna, kontemplativna, intimistička proza. Roman uključuje povratak u provincijsko mjesto odrastanja i nostalgiju i sjećanja s time povezana, pokušaj obnavljanja prisnosti s nekadašnjom djevojkom, ali i enigmu vezanu uz jedno samoubojstvo. Motivom romana u romanu te inkorporacijom komentara pisca koji problematizira proces stvaranja djela na kojem upravo radi Mišel Barović svoj roman obogaćuje i slojem metatekstualnosti. Radi se o nesvakidašnje zrelom i kompleksnom debitantskom romanu, o višeslojnoj priči razlomljenoj u više vremenskih tokova".

Prvijenac Mišela Barovića, roman "Daleka brda bez boje", svoju će zagrebačku promociju imati u četvrtak, 15. ožujka 2018. u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.

Uz autora, na predstavljanju će govoriti Maja Peterlić, urednica i prevoditeljica, Josip Ivanović, urednik knjige, a dijelove romana čitat će glumac Asim Ugljen.

Knjige će se prodavati po promotivnoj cijeni, uz potpis autora

REMEK-DJELO!!! : Henri Bosco "Malicroix" (Litteris, 2017.)

utorak , 13.03.2018.

REMEK-DJELO !!!

Nešto ovako dobro napisano, iznijansirano, inteligentno, lucidno, raskošno, lijepo, mudro, slojevito, enigmatično, višeznačno, poetično, intelektualno poticajno itd. dugo nisam čitao !!!

I ne sjećam se kad sam zadnji put u tolikoj mjeri uživao čitajući !!!

I kad me je neko štivo u tolikoj mjeri uspjelo u sebe usisati !!!

Henri Bosco "Malicroix" (izd. Litteris, prev. Željka Čorak, 2017.)

VELIČANSTVEN ROMAN !!!

I maestralno preveden !!!

Pisci i wannabe-pisci među vama, ako želite saznati kako čitav narativ učiniti metaforom, i kako prirodu i otvorena prostranstva, ali i zatvorene prostore i predmete na veličanstven način učiniti protagonistima, ali i kako zatvorene prostore učiniti neizmjernim a otvorene zagušljivim i sputavajućim, i kako postojeću stvarnost učiniti istovremeno zbiljskom i metaforičnom, uvjerljivom i autentičnom a fluidnom i nestvarnom, kako ono konkretno i vidljivo učiniti zagonetnim i nejasnim, i kako gustoću učiniti prozračnom, i u par poteza stvoriti napetost, slutnju, prijetnju, neizvjesnost...i biti istodobno i surov i nježan, mudar i duhovit i... još gomiletinu raznoraznih KAKO, čitajte Boscova "Malicroixa" !!!

NOVA KNJIGA DANIJELA DRAGOJEVIĆA!!! "Kasno ljeto" (izd. Fraktura, 2018.)

ponedjeljak , 12.03.2018.

Danijel Dragojević
'Kasno ljeto'
poezija
izd. Fraktura
Broj stranica: 144
Godina izdanja: 2018.
ISBN: 978-953266919-0
Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom
Visina: 210 mm
Cijena: 139,00 kuna


Esencija bavljenja svijetom u novoj knjizi poezije suvremenog klasika

Kasno je ljeto, moglo bi se reći, destilat ljeta – točka u kojoj je sadržano u cijelosti, samo mirnije, blaže, spokojnije. U tom je smislu i Dragojevićevo Kasno ljeto knjiga koja u svojem kasnom čuva esenciju jednog bavljenja svijetom i poezijom. U njoj su pjesnikove teme i njegovo svjetlo, njegovi gradovi i njegov otok, njegov Mediteran, kornjača s početka i drugi predjeli kojima nas je vodio. U njoj je, napokon, i zrno mraka. Kao protutežu i kao sjeme, Dragojević ga upisuje u prozračnost i eter ljetnoga dana (Malo mraka / u pupoljku / Malo mraka. / Ne mnogo. / Malo. / Toliko / da procvjeta). Od sviju Dragojevićevih knjiga, ova je zato možda i najnemogućija, sačinjena od onog toplog, neuhvatljivog i hlapljivog, nevidljivog, a dragocjenog – od srži kasnoga ljeta. Trenutka u kojem ljeto (još) traje i vječno je.

***

Radost

Ukrast ću ovu knjigu,
drhte mi ruke od radosti,
ukrast ću je.
U džepu imam novce koji mi
gotovo ničemu ne služe,
ipak, neću je kupiti,
ukrast ću je.
Ukrast ću ti je, ludi svijete,
zato sam tu.


***

INTERVJU: Alida Bremer

subota , 10.03.2018.

Storytelling : Nenad Stipanić i Siniša Labrović

petak , 09.03.2018.

Sretan 8. mart, Dan žena!!!

četvrtak , 08.03.2018.

Roman "Belladona" Daše Drndić u užem izboru za nagradu EBRD-a

srijeda , 07.03.2018.

Tri romana proglašena su finalistima u prvom natječaju za Književnu nagradu EBRD-a u vrijednosti od 20.000 eura, koju je 2017. pokrenula Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) sa sjedištem u Londonu, u suradnji s British Councilom i Londonskim sajmom knjiga, priopćili su iz EBRD-a, multilateralne razvojne banke osnovane nakon pada Berlinskog zida kojoj je cilj bio novonastalim gospodarstvima pomoći na putu ka otvaranju tržišta. Banka je ovu nagradu uvela u znak priznanja živosti književnog stvaralaštva na prostoru njena djelovanja, koje je još uvijek slabo poznato anglofonom svijetu, ističe se u priopćenju.

Među finalistima su sljedeća tri naslova:

• 'All the World’s a Stage' (Cijeli svijet je pozornica) Borisa Akunina, koji je s ruskog preveo Andrew Bromfield (Weidenfeld & Nicolson)

• 'Belladonna' Daše Drndić, koji je s hrvatskog prevela Celia Hawkesworth (Maclehose/Quercus)

• 'Istanbul Istanbul' Burhana Sönmeza, koji je s turskog preveo Ümit Hussein (Telegram Books).

Nagrada će biti dodijeljena najboljem djelu književne fikcije koje je izvorno napisano na jeziku jedne od 37 zemalja u koje Banka ulaže svoja sredstva, a koje je prevedeno na engleski i objavio ga je neki britanski nakladnik. Pobjednik će dobiti glavnu nagradu u iznosu od 20.000 eura, koju će ravnomjerno podijeliti autor i prevoditelj, a preostala dva naslova osvojit će po 2.000 eura, uz jednaku podjelu.

Rosie Goldsmith, predsjednica prosudbenog povjerenstva, izjavila je: 'Ova tri romana tvore savršen trojac koji se odlikuje iznimnim umijećem, dubinom uvida i izvornošću.

'Belladonna' je beskompromisan, ali briljantan i predivan roman ideja.

Izvor: Tportal

Razgovor o položaju ženskog književnog stvaralaštva i o fenomenu feminističke literature

Hrvatski P.E.N. centar, Veleposlanstvo Republike Slovenije i Knjižnica i čitaonica B. Ogrizovića

povodom Dana žena - 8. ožujka –

i obilježavanja 140. godišnjice rođenja slovenske književnice Zofke Kveder,

pozivaju nas na

razgovor o položaju ženskog književnog stvaralaštva i o fenomenu feminističke literature,

u četvrtak, 8. ožujka 2018., u 19.00 sati,
u Knjižnici i čitaonici B. Ogrizovića, Preradovićeva 5, u Zagrebu.


Sudjeluju:

književnica i praunuka Zofke Kveder Sanja Pilić,
njena kćer, fotografkinja i redateljica Vladimira Spindler,
docentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Ivana Latković
i slovenska književnica i prevoditeljica, profesorica slovenske književnosti na Filozofskom fakultetu u Pragu Alenka Jensterle Doležal.

Moderira:
filozofkinja, profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i potpredsjednica Hrvatskoga P.E.N. centra Nadežda Čačinovič.


Književnu večer popratit će i izložba knjiga Zofke Kveder nastalih u vrijeme njezina stvaranja u Sloveniji, u Pragu i u Zagrebu.

INTERVJU: Zoran Ferić

utorak , 06.03.2018.

Razgovor sa Zoranom Ferićem,
jedinim kandidatom za novog predsjednika
Hrvatskog društva pisacaa pisaca
pročitajte
ovdje

Video snimka tribine "Knjigopsija" o romanima Zorana Roška i skarlet_p

ponedjeljak , 05.03.2018.

Nova knjiga pjesama Slavka Jendrička "Simulacije" (DHK, 2018.)

nedjelja , 04.03.2018.

Slavko Jendričko: “Simulacije”
poezija
Opseg: 207 str.
Uvez: Meki
Format: 11,5x18 cm
Godina: 2018.
Cijena: 80,00 kn
Izdavačak: Društvo hrvatskih književnika
Biblioteka: Mala knjižnica
Urednik: Ivica Matičević

Riječ izdavača

Nova knjiga pjesama „Simulacije“ nastavlja se na niz započet knjigom pjesama iz druge Jendričkove poetičke faze "Podzemni Orfej", koja je objavljena 2001., i potom dodatno razrađenom u knjigama pjesama "Kada prah ustaje" iz 2005. te zadnjim knjigama "Pacifička kiša nad Kupom", „Diktatura ljubavi“ i „Vozni red“. Riječ je o postupnom proširivanju područja poetike, u čijim je okvirima funkcioniralo desetak knjiga poezije objavljenih u rasponu od 1969. godine do kraja 1990ih. Ta je poetika svojim većim dijelom bila koncipirana na premisama neo-avangardističkog istraživanja jezika kao osnovnog medija poetske ekspresije. U novom rukopisu knjige pjesama „Simulacije“ daleko od svake proizvoljnosti jezične idolatrije, premda svjestan vlastitih ljubavi za bankrot smisla i stišni voluntarizam, Slavko Jendričko u brzom ritmu udebljava svoju antimimetičku poetsku brazdu, koja međutim u njegovim posljednjim knjigama nipošto ne raskida sa zbiljom, neposrednim aktualijama. Naprotiv, autoreferencijalnost mnogih dionica ove poezije, podbočena različitim tipovima govora iskaznoga subjekta, omogućuje mu da se ozbiljno i razgovijetno obračuna s važnim životnim entitetima, žilavo inzistirajući na radikalnim oprekama s kojima se i u životu, i u pjesmi dokučuje kakva-takva konačna bilanca. Ma kako nelišena dvosmislica, Jendričkova, sada ponešto odgonetljivija, metaforika i razvidnije semantičke veze unutar stihova, naime, isporučuju nam surovu, ironijsku i krajnje nesentimentalnu zbilju nipošto potrošena jezika, ali i nimalo uspokojene pjesničke egzistencije. Utoliko ne iznenađuje što Jendričko parodira mjesta vlastita intimiteta, što ironijom pa i persiflažom razdjevičuje nevinost posljednjih oaza nekompromitirane nature, koja u vazda zainteresiranoj ideološkoj manipulaciji biva točka osvete, debakl humaniteta. Poigrati se sa sobom i s drugima, imati sućutnosti za povijesni tragizam, ali uzmaknuti kada, negdje ispod svijesti, opaziš da te nema u kolektivnom nesvjesnom, biti ovdje i nigdje, opreke su s kojima vješto barata povremeno ludičko-shizoidni “narator” ovih pjesama. Pjesnik Slavko Jendričko, zaključimo, istodobno nam se ruga i djetinje nas zaigrano zavodi.

46...

subota , 03.03.2018.

Tekst Dinka Krehe o mojoj petoj knjizi kritika "Paralelni svjetovi"

petak , 02.03.2018.

Prošlotjedni utorak uljepšao mi je tekst objavljen na portalu Booksa.hr u kojem Dinko Kreho piše o mojoj petoj knjizi kritika "Paralelni svjetovi".

Osim što su me razveselile brojne pohvale (osobito one koje se tiču mog pristupa, jer upravo to smatram najvažnijim - citiram : "Očigledan je Alajbegovićev trud da svakom od naslova koje prikazuje pristupi svestrano. On se, naime, u podjednakoj mjeri zanima za jezična sredstva kojima je tekst oblikovan, za strukturu i koncepciju cjeline, za društveni kontekst u kojem je djelo nastalo i koji se u njega upisuje. Pritom se pokazuje kao informiran i pedantan autor, koji se domaćem čitateljstvu trudi približiti i tekst o kojem piše, i autorsku figuru koja stoji iza njega, i kontekst koji s tekstom dolazi...") zadovoljan sam zapravo i zbog knjizi upućenih prigovora.

Naime, bez obzira što osnovni prigovor smatram promašenim (Kreho nabraja nekoliko apsekata kojih se nisam dotakao u knjizi, a što zapravo nije moglo ni biti predmet ovakve knjige, jer se radi o knjizi koja je zbirka knjiž.kritika prethodno objavljenih u "Vijencu" kojima je svrha analiza konkretnih knjiž.djela, i knjiga nije ni imala ambiciju "sagledavanje dotoka bjelosvjetske literature na strukturnoj razini, unutar konstelacije lokalnoga književnog polja, ali i u kontekstu globalnih književnih i kulturnih odnosa" jer mislim da se to ni ne očekuje od takve vrste knjiga, s obzirom na karakter tekstova koje zbirka kritika okuplja) zahvalan sam Dinku Krehi na tom prigovoru, jer je vrlo poticajan, kao izvorište tema za razmišljanje i eventualnu obradu u okviru mog mogućeg budućeg duljeg problemskog teksta, ili više tekstova.

Evo Krehinog teksta o mojoj knjizi ovdje : http://www.booksa.hr/kolumne/kritike/lektira-bez-okvira

MOJA KRITIKA romana Lidije Dimkovske "Skrivena kamera" u "Vijencu"

četvrtak , 01.03.2018.