O tretmanu književnosti na T-portalu

Pitam se, pitam, zašto su na T-portalu imali neodoljivu potrebu, iz gomile "događanja" upriličenih na nedavnoj "Noći knjige", izdvojiti baš one koje smatraju "najzabavnijima"? (vidi njihov tekst ovdje)

I što to govori o njihovom doživljaju knjige i književnosti i čitanja?

I što to govori o njihovom doživljaju svoje publike?

I što to govori o sorti novinarstva koju taj portal uzgaja, promovira, potiče i svima nam nameće?

I pitam se, pitam, zašto T-portal u tom svom izboru kao jedno od "najzabavnijih događanja u Noći knjige" smatra i putujuću izložbu o Anni Frank?

I zašto misle da će "događanje" naslovljeno "Budućnost ili kraj knjige", s raspravom od T-portalovaca veleumno najavljenom ovako : "ima li knjiga budućnost ili se nazire kraj" biti zabavno?

(Inače, u zagrebačkoj knjižnici "Bogdana Ogrizovića" u "Noći knjige" organizirali su promociju knjige protiv cijepljenja, naslovljenu "Zbogom cjepiva : štetna i neučinkovita". Moj komentar : bljuv, bljuv.)

Predstavljanje knjige Pere Kvesića "Čovjek-vadičep sreće Ženu-ribu"

FRAKTURA

nas

poziva na predstavljanje knjige
Pere Kvesića
'Čovjek-vadičep sreće Ženu-ribu'.

Četvrtak, 3. svibnja 2018., 19 sati
dvorana Müller kina Europa
Varšavska 3, Zagreb

Uz autora o knjizi će govoriti
Đurđica Čilić Škeljo, Mihaela Gašpar Đukić i Andrija Škare.

Kad se 2005. Pero Kvesić odlučio na eksperiment i svoje zapise počeo objavljivati na blogu, vjerojatno nije ni sanjao da će njegov Čovjek-vadičep i Žena-riba napraviti puni krug i svoje putovanje završiti među koricama. Duhovit, bridak, pustopašan i ironičan bez obzira na to što i o kome pisao – a on se u svojem dugogodišnjem spisateljskom i novinarskom radu uistinu okušao u raznim formama za raznovrsnu publiku – nema dvojbe da se izvrsno snašao i u tome novome mediju koji je među prvima prepoznao kao platformu budućnosti. Njegovi su zapisi sjajna kronika duha vremena, i kad piše o seksu i kad piše o politici. I premda je po ovom prvom poznatiji, njegova je bodlja u drugoj temi još oštrija. Nakon više od milijun posjetitelja i dvije tisuće postova Čovjek-vadičep i Žena-riba zaslužili su da ih se s internetskih bespuća prizemlji i ukoriči. Ovo je stoga prava literarna poslastica ne samo za njegove stare poklonike već i za one koji će zahvaljujući ovoj knjizi to postati.

PREDSTAVLJANJE knjige poezije Dražena Katunarića "Znak u sjeni"

Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića
i Hrvatsko društvo pisaca

pozivaju nas na

predstavljanje knjige poezije
Dražena Katunarića
"Znak u sjeni"
(izd. Hrvatsko društvo pisaca, 2017.)

Sudjeluju:
Dražen Katunarić
Ingrid Šafranek
Žarko Paić
Zvonimir Mrkonjić
Ervin Jahić, urednik knjige

Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića
Trg P.Preradovića 5, Zagreb

30.04.2018. od 19:30 sati

Dobrodošli!

Sandorf objavio biografiju Henryja Millera, autora Roberta Fergusona

Robert Ferguson
'HENRY MILLER: ŽIVOT'
biografija
izd. Sandorf
409 str
meki uvez
190,00 kuna

Riječ izdavača

Henry Miller (1891-1980) kultno je ime američke književnosti dvadesetog stoljeća. Pripada takozvanoj izgubljenoj generaciji američkih pisaca koji su punoljetnost doživjeli istodobno s izbijanjem Prvog svjetskog rata poput Ernesta Hemingwaya ili E. E.Cummingsa. Rođen i odrastao u Brooklynu, ogromnoj, multietničkoj spavaonici New Yorka, Miller je preteča svih onih autora koje suvremena kritika naziva urbanim piscima, jer je svoj neposredni, žovijalni književni stil kalio u uličnim kavgama i preskakanju granica strogo odijeljenih emigrantskih četvrti, svoj jezik izgrađivao na psovkama i krajnjoj političkoj nekorektnosti zavađenih klasa bujajućeg megalopolisa, a svoj književni ukus baštinio od mistika i proto-new agera poput Madam Blavatsky ili Krishnamurtija, koji su novopečenim njujorškim kleinbürgerima predstavljali prozor u svijet. Miller je, kao dijete prve generacije njemačkih doseljenika, dijelio fascinaciju Amerikom što je još u mladosti odlučio prevesti u literaturu pod snažnim utjecajem velikih književnih individualaca s kraja devetnaestog stoljeća kao što su to bili Walt Whitman, Mark Twain ili Jack London, autentični kritičari američkog društva i načina života, ali ujedno i pokretači velikog američkog književnog imaginarija, koji je u dvadesetom stoljeću eksplodirao, a uz svesrdnu pomoć Millera i njegovih nasljednika beatnika osvojio svjetsku popularnu kulturu.

Robert Ferguson je u ovoj biografiji Henryja Millera – za jedne proroka senzualizma, za druge nepopravljivog boema, a za treće besramnog egoista – uspio razdvojiti isprepletene i podvojene ličnosti Millera pisca i Millera književnog lika iz njegovih vlastitih romana. Od Prousta i Joycea, preko W. G. Sebalda pa sve do Knausgaarda, autofikcija kao oblik fikcionalizirane autobiografije dominira najintimnijom književnom formom. Miller se tvrdoglavo odupirao bilo kakvoj kategorizaciji svoga književnog djela inzistirajući na tome da književnost za njega jest život i tim je stavom utjecao na generacije pisaca. Ferguson istražuje Millerove poze i ranjivosti i podastire nam portret složene i dojmljive ličnosti u nezgodnom spoju hipersenzibilnosti i krajnje nonšalancije, koji se možda najbolje očituje u desetogodišnjoj ljubavno-književnoj vezi s Anaďs Nin. Pokušaj da govori istinu i hrabro se suočava sa životom i svijetom Millera je stajao trideset godina zabrane prodaje njegovih knjiga, ali mu je zato priskrbio poštovanje književnih velikana poput Orwella, T. S. Eliota i Lawrencea Durrella, a naposljetku i nebrojenih čitalaca diljem svijeta.

Moja kritika romana "Tirza" Arnona Grunberga u "Vijencu"

Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostalog

i MOJA KRITIKA romana
"Tirza" Arnona Grunberga.

PREDSTAVLJANJE novog izdanja romana Daše Drndić "Umiranje u Torontu"

Daša Drndić i riječki antikvarijat Ex libris

pozivaju nas na druženje, u petak 27.04.2018. u 19,00 sati u antikvarijatu Ex Libris

povodom novog izdanja nešto starijeg romana daše Drndić "Umiranje u Torontu".

Roman Umiranje u Torontu će predstaviti Vedrana Rudan, Neven Ušumović i Zoran Grozdanov.


'Umiranje u Torontu' je zapanjujući tekst. U isto vreme lucidan i opor, duhovit i tužan, ali uvek nepomirljiv sa statusom quo, u neprekidnom preispitivanju i borbi za pravdu koja podrazumeva ni manje ni više nego ljudsko dostojanstvo, ono što izbeglicama najpre uzmu.
Vladimir Arsenić

NOVO: Sven Popović "Uvjerljivo drugi" (Fraktura, 2018.)

Korice nove knjige Svena Popovića "Uvjerljivo drugi" izdavač Fraktura ukrasio je i izvatkom iz moje recenzije njegove prve knjige "Nebo u kaljuži" :

Stilski na granici poetskog i proznog, Sven Popović baštinik je bitničke koliko i kvorumaške poetike, kreator snažne koliko i snovite proze, proze rokerske strasti i džezerske fluidnosti i mekoće, s natruhama Hemingwaya, Burroughsa, Štulića i Waitsa među redcima, a s Ramonesima, Pavementom, Strokesima, Modest Mouseom i Iggy Popom u slušnome kanalu. – Božidar Alajbegović


Sven Popović
"Uvjerljivo drugi"
roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 208
godina izdanja: 2018.
Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom
129 kuna

Riječ izdavača


Nekada se čini: sve se obrnulo. Klinci odrastaju brže, ali sporije postaju odrasli. Svijet je vruć krumpir, tridesete su nove osamnaeste, a velike priče o odgovornosti predane su sve, samo ne odgovorno – i treba plesati što dulje – ili tako barem u jednom novozagrebačkom naselju izgleda Emiru, Iliji i Fricu, a najviše onome oko koga se sve vrti, Mladome Piscu, bezimenom junaku novog romana Svena Popovića.

A o čemu Popovićev mladi pisac piše? Uglavnom, o onome što živi. O ljubavi i djevojkama, o izlascima i lutanjima, o poslu koji se odrađuje i prijateljstvu koje se stavlja na kušnju, o sanjarenju i životarenju, o nikada prvima, ali uvjerljivo drugima, o svoj sili bendova čija je glazba soundtrack uz koji se lako može zaboraviti i(li) otplesati život. Naravno, Popovićev pisac piše i o pisanju.

Ako i nije generacijski, Uvjerljivo drugi roman je koji od prvog do zadnjeg retka govori o sada, tjerajući nas da se zamislimo nad onim što će nas, i naše klince, u zemlji u kojoj živimo dočekati sutra. Poetična i duhovita, brza i samoironična, Uvjerljivo drugi uvjerljiva je (i) druga knjiga jednoga od najzanimljivijih glasova nove hrvatske književnosti.

PREDSTAVLJANJE romana Emira Imamovića Pirkea "Terorist" (VBZ, 2018.)

U četvrtak, 26. TRAVNJA od 19.30 h,
u društvenom klubu Botaničar, Trg Marka Marulića 6, Zagreb,

bit će predstavljen novi, peti roman,
inovativnog žanra fikcijske publicisitke
pisca, urednika, novinara, scenariste...

Emira Imamovića Pirkea
"Terorist" (VBZ, 2018.)

Roman će, uz autora, predstaviti pisac, urednik, scenarist... Ivica Đikić
i urednik knjige Kruno Lokotar


Dobrodošli!

NOVO: Dino Pešut "Poderana koljena" (Fraktura, 2018.)

Dino Pešut
"Poderana koljena"
roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 224
Godina izdanja: 2018.
Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom
139 kuna

Riječ izdavača

Tko je Dane Draženović? Mladi hrvatski glumac ovjenčan nagradom u Cannesu, autor slikovnica koje se uspješno prodaju na webu, hipster koji je svoje utočište našao u Berlinu, homoseksualac bez stalnoga partnera, dječak iz provincije kojega su vršnjaci maltretirali jer je drugačiji… Dane Draženović sve je to i mnogo više od toga – on je mladić koji odlazi iz Hrvatske da svoju sreću, bez obzira na uspješnu karijeru, pronađe negdje drugdje. On je uspješan, a kronično je bez novca, u potrazi je za idealnom ljubavlju za koju zna da ne postoji, on je heroj koji je spasio dijete usred terorističkog napada i osoba koja ima ozbiljan problem s alkoholom. Dani Draženoviću tek je dvadeset sedam godina i pred njim je cijeli svijet, ali on ne može izaći iz ruševina staroga. Osuđen je na prekarni rad, razumije svijet oko sebe, ali nije siguran razumije li svijet njega.

Poderana koljena roman je o današnjem trenutku, o milenijskoj generaciji koja ima sve, a zapravo nema ništa, o svijetu koji se mijenja pred našim očima, a ne možemo ga shvatiti, o odrastanju i ljubavi, o slavi i njezinoj prolaznosti u vremenu društvenih mreža i interneta. Dino Pešut u svome romanesknom prvijencu pokazuje svu raskoš svoga spisateljskog talenta, već dokazanog brojnim nagrađenim dramama, a njegov Dane Draženović, snažan i ranjiv istovremeno, istinski je antijunak našega doba.

“‘Ne očekujem ništa od tebe’, kaže. I razmišlja kako ne očekuje od tog čovjeka da se pobrine za njega, da ga zbrine. Sada uviđa da je spreman pokušati, baciti se. Mogao bi i biti sam, ali vrijeme se vratilo u točku iz koje je krenulo i nudi šansu za ponovni početak. Jedan start. Samo jedan ožiljak na koljenu skriva tajnu njihova susreta, znak jednog upoznavanja. Poderana koljena bila su svjedoci nekih odluka donesenih u samosažaljenju, slomljenom narcizmu i razbijenom samopouzdanju. Gledaju se, poljube se. Dlake se trljaju o glatki torzo Lucasa Fischera. Dvije erekcije utiskuju se u bedra, poljubac traje, ljubav počinje. Ljubav koja ništa ne očekuje, svjesna je vlastitog neuspjeha.”

Dino Pešut rođen je 1990. u Sisku. Završio je dramaturgiju, dramsko i filmsko pismo na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Radi kao dramaturg u različitim kazalištima u Hrvatskoj i inozemstvu. Kao dramatičar debitira s dramom Pritisci moje generacije, koja je bila pozvana na Forum of Young European Playwrights na festivalu Neue Stücke aus Europa u Wiesbadenu. Drama je praizvedena u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu 2013. Drama (Pret)posljednja panda ili statika osvaja prvu Nagradu Marin Držić koju dodjeljuje Ministarstvo kulture te je imala premijeru pozvana je na program Stückemarkt na festivalu Theatertreffen u Berlinu 2016. Osvojio je Nagradu Marin Držić i za drame Veliki hotel Bezdan, 2015., Stela, poplava, 2016., i Olimpia stadion (trilogija), 2017.

Noć knjige 2018.

23.04.2018.
održava se po osmi put NOĆ KNJIGE.
U brojnim gradovima diljem Hrvatske
bit će organizirana javna čitanja,
predstavljanja knjiga, tribine isl.
u cilju poticanja čitanja i
vraćanja/povećanja važnosti književnosti.

Pregled događanja po pojedinim gradovima
dostupan je ovdje

Okrugli stol : Budućnost knjige

Hrvatski P.E.N. centar i Hrvatsko društvo pisaca

pozivaju Vas na

Noć knjige u vili Arko:

okrugli stol ''Budućnost knjige'',

u ponedjeljak, 23. travnja u 18 sati,
u vili Arko, Basaričekova 24, Zagreb

Sudjeluju: Tomica Bajsić, Tomislav Brlek, Nadežda Čačinovič, Mišo Nejašmić, Sibila Petlevski i David Šporer.

Dobrodošli!

Predstavljanje knjige pjesama Tomice Bajsića 'Nevidljivo more'

FRAKTURA

nas poziva

na predstavljanje knjige pjesama
Tomice Bajsića
'Nevidljivo more'

Uz autora o njegovim pjesmama će govoriti
Miroslav Mićanović, Delimir Rešicki, Davor Šalat i Seid Serdarević,
uz glazbenu pratnju Nine Bajsić.
Pjesme će čitati Marija Šegvić.

"Tomica Bajsić pripada onoj skupini pisaca koja doista slavi život i razliku. Bajsić zna da je svaki ljudski život neponovljiv. Pripada onoj izumirućoj vrsti ljudi koja ne čeka da svijet stigne na ekran, nego ima hrabrosti suočiti se sa svim životnim izazovima – od najuzvišenijih radosti do najdublje patnje.
Tomica Bajsić jedan je od rijetkih lovaca na metafore i značenja jer savršeno dobro zna da negdje ipak postoji točka u kojoj jezik, osobito onaj pjesnički, još uvijek ima razloga postojati. Jer, možda negdje postoji i ona kristalna kocka vedrine o kojoj je pjevao Tin Ujević. Ako se i danas krije negdje u prostorima suvremene hrvatske književnosti, onda je posjeduje Tomica Bajsić. I dijeli je s nama bez ikakvoga zazora i sebičnosti. Kako je može imati netko tko je doista vidio nevidljivo more iskona? Pa i ono u kojemu čuvamo sebe od sebe samih: to naše nevidljivo more, sunce, sol, valovi, plime, oseke i jedno jedro, kada smo pomislili da više nigdje nikoga nema."
Delimir Rešicki


Ponedjeljak, 23. travnja 2018., 19.30 sati
dvorana Müller kina Europa
Varšavska 3, Zagreb

Poetsko-glazbena večer s Darijom Žilić

Uoči Noći knjige u organizaciji internetskog čassopisa za književnost Kvaka

23. travnja od 18:00 sati u Boogie klubu, Margaretska 1, Zagreb

održat će se poetsko-glazbena večer

s višestruko nagrađivanom pjesnikinjom, književnicom, prevoditeljicom, Darijom Žilić.

Darija će se ovom prilikom, osim kao pjesnikinja, predstaviti i kao pjevačica.

Dođite, podržite Dariju i časopis za književnost Kvaka, organizatora ovog književnog glazbenog događanja.

Voditelj programa Vedran Smolec.

Ulaz slobodan

Novi broj časopisa "Kolo" (br. 04/2017.)

Iz tiska je u izdanju Matice hrvatske izašao novi broj (br.4/2017.) časopisa KOLO (gl.urednik Ernest Fišer), a u njemu, između ostaloga objavljena je

i MOJA KRITIKA romana "Blagoslovljena" Natalije Grgorinić i Ognjena Rađena.

Novo "Kolo" još donosi:

- novu poeziju i prozu Alojza Majetića, Svena Adama Ewina, Stanke Gjurić, Marka Gregura, Ladislava Radeka

- poeziju Edith Stein (u prijevodu Maria Crvenka) i tekst Maria Crvenka o autorici

- tekst Zvjezdane Timet u povodu 80-godišnjice smrti Kolomana Raca

- ogled Lade Žigo Španić o neobjavljenoj knjizi eseja 'Pjesnici ludovi' Zvonimira Baloga

- Tema broja: Bulcsú László  uz 95. obljetnicu rođenja (1922.-2016.) s tekstovima Radoslava Katičića, Augusta Kovačeca, Marka Grčića, Bojana Marottija i Šandora Dembitza

- književne kritike : Davor Šalat o knjizi Milka Valenta "Otvorena rosa", Delimir Rešicki o knjizi Mirka Ćurića "Smrt Pétera Esterhazya – šest priča o smrti", Stijepo Mijović Kočan o knjizi Andrije Tunjića "Pogled iza maske. (P)ogledi i kritike" , Andrijana Kos-Lajtman o knjizi Emilije Kovač "Slike, na dah", Zdravko Seleš o Izabranim djelima Božice Jelušić, Darija Žilić o knjizi Marike Šafran Berberović "Od Austera do Boreja, 365 rečenica", Emilija Kovač o knjizi Božice Pažur "Kulturnoanimalistički aspekti suvremenoga kajkavskoga pjesništva", Đuro Vidmarović o knjizi Alojza Jembriha "Tragom identiteta južnomoravskih Hrvata", Matija Ivačić o knjizi Jana Němeca "Povijest svjetlosti: roman o fotografu Františeku Drtikolu", Željka Lovrenčić o knjizi Ljerke Car Matutinović "Dok su ruke u pokretu"

- tekst Vinka Brešića "Vrtlar hrvatske kajkavske i dječje književnosti - In memoriam: JOŽA SKOK (Petrijanec kod Varaždina, 14.II.1931. – Zagreb, 8.IX.2017.)

PROMOCIJA monografije o Ivici Vidoviću, „Hod po rubu, s Ivicom" (izd.Školska knjiga i Teatar Rugantino, 2018.)

U izdanju Školske knjige d.d. i Teatra Rugantino iz tiska je izišla monografija „Hod po rubu, s Ivicom". Riječ je o sadržajno bogatoj i luksuzno opremljenoj monografiji na 504 stranice o velikanu hrvatskoga glumišta Ivici Vidoviću autorice Gordane Gadžić, glumice i producentice, suradnice i životne partnerice velikoga glumca.

Promocija monografije „Hod po rubu, s Ivicom"
održat će se u subotu 21. travnja 2018. u 12 sati
u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), Medvedgradska 2, Zagreb.

O Ivici Vidoviću i o monografiji govorit će njezina urednica i autorica Gordana Gadžić, predsjednik Nadzornog odbora suizdavača Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, dramaturg i kazališni kritičar Hrvoje Ivanković, književnik Miljenko Jergović, akademik Boris Senker, dramski pisac i novinar Davor Špišić, filmski i kazališni kritičar Tomislav Kurelec.

Razgovore će pratiti i posebno pripremljeni videomaterijali te ulomci iz monografije. Posjetitelji će u Gliptoteci HAZU moći pogledati i prigodno postavljenu izložbu kazališnih fotografija s Ivicom Vidovićem.

U popratnom programu „Nezaboravne uloge Ivice Vidovića" u kinu Tuškanac od 19. do 22. travnja 2018. poštovatelji velikoga glumca i filmofili moći će pogledati osam filmova u kojima je Vidović ostvario neke od svojih najdojmljivijih uloga, a u predvorju će moći razgledati izložbu fotografija i plakata iz Vidovićeva filmskoga i televizijskog opusa.

23. književno-znanstveni skup Dani Antuna Šoljana

U organizaciji

PUČKOG OTVORENOG UČILIŠTA GRADA ROVINJA,
GRADSKE KNJIŽNICE „M. V. ILIRIK“ ROVINJ
i DRUŠTVA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA

u Rovinju će se
20. i 21.travnja 2018.

održati

23. književno-znanstveni skup Dani Antuna Šoljana

Cjelovit program dostupan je ovdje

NOVO: Patrick deWitt 'Pomoćni majordom Malković' (Fraktura, 2018.)

Patrick deWitt
'Pomoćni majordom Malković'
roman
Fraktura
Prijevod: Anita Peti Stantić
Broj stranica: 336
Godina izdanja: 2018.
Naslov izvornika: Undermajordomo Minor
Vrsta uveza: meki

Riječ izdavača

Lucijan Malković, siromašni momak iz pitoresknog sela Bury, kompulzivni je lažljivac. Kad dobije posao pomoćnog majordoma u udaljenom dvorcu Von Aux i svojoj bivšoj djevojci ispriča bajku o bogatstvu i krasoti koji ga tamo čekaju, postaje predmetom nesmiljene poruge. Već sam put do surovog istočnog planinskog lanca obilježen je nadrealnim susretom s parom vještih džepara, a stigavši na odredište, Lucijan zamalo strada u lokalnom ratnom sukobu. Kad konačno uspije ući u dvorac, ondje ga dočeka pomalo jezoviti majordom gospodin Oldeglough. Sretan što je napokon na sigurnome, Lucijan i ne sluti da tek tada počinje prava avantura koja će ga dovesti na rub Jako velike rupe...

Nakon bestselera Braća Sisters napeto se iščekivao idući roman Patricka deWitta. Pomoćni majordom Malković opravdao je sva očekivanja: riječ je o jedinstvenom spoju crne komedije, pustolovnoga gothic-ljubavnog romana i bajke. Napet, očaravajući i zericu strašan, a usto silno duhovit, Pomoćni majordom Malković nedvojbeno će DeWittu priskrbiti još vjernih čitatelja.

"Romani Patricka deWitta nisu od one vrste koja vas polako osvaja – oni su takvi da se odmah zaljubite u njih. Od trenutka kad upadnete u taj čudnovati svijet, nijedan drugi više neće postojati... Bajka, ali takva u kojoj ima puno prostora za posve moderne, odrasle komplikacije." - BookPage

"Dobro promišljen moderni pothvat folklornog pripovijedanja. Priča suptilno kreće od Tolkiena do Stokera, uz dašak Conana Doylea, ali uz puno duhovitih bisera... DeWitt je zaigran i dopadljiv..." - Kirkus Reviews

"DeWitt je opet napravio pomaknuto remek-djelo, još jednu intrigantnu i privlačnu knjigu koja osvaja i poziva na razmišljanje, a svidjet će se svakome tko želi da ga zaokupi pametno i zabavno štivo." - Booklist

"DeWitt upotrebljava dobro poznate trope da uljulja čitatelja u lažni osjećaj sigurnosti te uz obilje dobroga humora iznosi neprestano iznenađujuću i zabavnu priču o čežnji, ljubavi, ludilu i radosti." - Publishers Weekly

"Patrick deWitt ima nesputanu i krajnje originalnu maštu. Ne pada mi na um nitko drugi tko može napraviti tako divnu kontroliranu eksploziju komičnosti, nepodopština, vragolaste zabave i nježnosti." - Neel Mukherjee, autor The Lives of Others

Patrick deWitt rođen je 1975. u kanadskoj provinciji Britanska Kolumbija. Prvi roman Ablutions objavljuje 2009., a romanom Braća Sisters (2011., hrvatsko izdanje 2013.) osvaja svjetsku slavu te prestižna književna priznanja: osvaja više nagrada među kojima Governor General’s Award i Canadian Authors Association Award for Fiction te ulazi u uži izbor za nagrade Man Booker, Scotianbank Giller i Walter Scott. Autor je scenarija za nezavisni film Terri (2011.) koji je režirao Azazel Jacobs. Živi u Portlandu u Oregonu.

Predstavljanje knjige : Benno Meyer-Wehlack "Šlatenšames ili Berlin na moru" (Disput i Hrvatsko filološko društvo, 2018)

Disput vas poziva na predstavljanje knjige

Benno Meyer-Wehlack

ŠLATENŠAMES
ILI
BERLIN NA MORU

/Biblioteka "Na tragu klasika", Disput i Hrvatsko filološko društvo, 2018/


Predstavljanje će se održati u Knjižnici "Bogdan Ogrizović"
/Zagreb, Preradovićeva 5/ u četvrtak 19. travnja 2018. u 19.30 sati.

Roman će predstaviti
književnica Irena Vrkljan, prevoditeljica Sandra Brkljačić,
književni kritičar Zdravko Zima i izdavač Josip Pandurić.

Roman "Šlatenšames ili Berlin na moru" pripovijest je iz poslijeratnog Berlina, iz "vremena gladi i bijede" od 1945. do 1947. godine. U proljeće 1945. sedamnaestogodišnji Rolf Hellhoff pješice se iz logora za radno obveznu mladež na Baltiku vraća kući, u Berlin, u "novi život" i postaje "šlatenšames" (izraz na jidišu za "katicu za sve") pri obnovi čuvenog kazališta Tribüne. Kazalište – pored filma središte njegovih dječačkih interesa u onom prošlom vremenu –
postaje njegov svijet, a svijet mu se pretvara u kazalište...
Roman ima snažan autobiografski pečat jer se temelji na motivima iz života samog autora, njemačkog književnika koji je brakom s hrvatskom književnicom Irenom Vrkljan dugi niz godina bio vezan uz Zagreb odnosno Hrvatsku.
Roman je u Njemačkoj objavljen posthumno, 2015. godine.

Književna večer s Danielom Radočajem

Udruga Katapult i
Odjel za mlade Gradske knjižnice Metel Ožegović Varaždin

pozivaju nas na

književnu večer s Danielom Radočajem

nazvanu "Književnost bez dlake na jeziku".

Uz razgovor s autorom bit će upriličeno i čitanje njegovih kratkih priča.

Odjel za mlade Gradske knjižnice Metel Ožegović Varaždin
20.04.2018. u 19 sati

Dobrodošli!

Dvije književne večeri s Francescom Melandri u Zagrebu

Tribina Razotkrivanje s Francescom Melandri,

autoricom romana ' Eva spava' i 'Viši od mora'

održat će se u

četvrtak, 19. 4., 18.30 sati u Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu,Preobraženska 4

Razgovor s Francescom Melandri,
uz simultani prijevod s talijanskog vodit će Seid Serdarević.


Predstavljanje romana Francesce Melandri "Eva spava" održat će se u

petak, 20. 4., u 19 sati u književnom klubu Booksa, Martićeva 14d, Zagreb

Razgovor s autoricom Francescom Melandri i prevoditeljicom Anom Badurinom
na engleskom jeziku vodit će Dunja Kučinac.

Prvijenac Francesce Melandri Eva spava izvanredni je mozaik dirljive ljubavne priče, intrigantne obiteljske sage i uzbudljivog prikaza povijesti. Ovaj maestralno ispričani roman na zanimljiv način prikazuje prošlost, sadašnjost i običaje prostora koji odudara od naše tipične slike Italije.
Nakon neočekivanog telefonskog poziva u zoru na Veliku subotu, Eva bez razmišljanja sjeda u vlak i kreće na gotovo tisuću i pol kilometara dug put iz svojeg rodnog Südtirola/Alto Adigea do Kalabrije. Tajnoviti odlazak ispravlja trideset godina staru nepravdu, kad je njezina majka Gerda poštaru vratila maleni paket umotan u smeđi papir lakonski ustvrdivši da Eva spava. No Gerdu ne treba prestrogo suditi – odrasla je uz bezosjećajnog oca, bivšeg nacista, i brata, južnotirolskog terorista, a sa šesnaest je počela rintati u kuhinji hotela u Meranu. I dok su Gerdin život obilježila povijesna previranja na sjeveru talijanske države, Eva konačno ima priliku poravnati račune na njezinu krajnjem jugu...

INTERVJU: Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen

Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen životni su i spisateljski par. Do sada su objavili pet romana, od kojih dva na engleskom jeziku te dvije zbirke priča. Magistrirali su kreativno pisanje u Los Angelesu (Otis College of Art and Design, 2015.), a doktorirali na temi književnog autorskog suradništva u Clevelandu (Case Western Reserve University, 2012.). Svoj posljednji roman „Blagoslovljena“ objavili su u vlastitoj nakladi, koncem 2016. godine. Bave se uredničkim radom i prevode s njemačkog, talijanskog i engleskog jezika.

Sa sinom Ljubomirom žive u mjestu Ližnjan, u Istri, gdje vode knjižnicu i književno svratište „Zvona i Nari“.

Razgovor za Lupigu Tatjana Gromača je vodila u nakani da široj javnosti malo približi ovaj jedinstveni par, pretresajući teme koje im „zvone u ušima“, teme o kojima pišu i kojima se bave u svojoj svakodnevici…

Vrlo sadržajan razgovor čitajte ovdje

Pjesma Slavka Jendrička povodom intervencije NATO-a u Siriji

Povodom intervencije NATO-a u Siriji, Slavko Jendričko je napisao pjesmu, istovremeno se pitajući "Komu ili čemu poezija?"

Slavko Jendričko
PRAZNOVJERJE

Govorim jezikom
korijenom uronjenim
u cvrkut zrna kave

noćas je proklijalo
pred televizorom
u boci vrele loze

opet su u čašu pljuvali
zombiji iz NATO
mišićave avijacije

opremljene kamerama
za narkotiziranje
kolibrića prije detonacija

nama su davno
pogledi začarani
niskim lažnim
zlatnim oblacima

kada iz njih
pljusne pljuvačka
praznovjerni
otvaramo kišobrane.

INTERVJU: Miljenko Jergović

Razgovor s Miljenkom Jergovićem

o njegovom romanu

"Nezemaljski izraz njegovih ruku"

dostupan je

na ovome linku

11. Sesvetski pjesnički maraton

Drage pjesnikinje i pjesnici,
Sonja Zubović i Ivan Babić
(odbor za doček Kulturnog četvrtka u Sesvetama)

pozivaju Vas

u Knjižnicu Sesvete (Republiku stiha) na

11. SESVETSKI PJESNIČKI MARATON

S temom: Europska godina kulturne baštine

u četvrtak, 19. travnja 2018.
od 18,00 do fajrunta!!!


Posebni gosti: Lidija Bajuk, Dunja Knebl i 91 Crew (rap grupa za promicanje istine)

Foto projekcija Karmen Stošić i foto-video projekcija Zelene i plave Sesvete

Izložba oslikanog zlatoveza učenika Gimnazije Sesvete „Zlatne niti od Sesveta do Prvostolnice"

Stihotron: Božica Brkan

Dobrodošli!

Tribina Istarskog ogranka DHK-a: Žarko Paić

U sklopu redovitih mjesečnih tribina Istarskog ogranka DHK

u Klubu hrvatskih književnika (Sv. Ivana 1, Pula)

18.04.2018. od 19 sati

gostuje filozof i književnik Žarko Paić

koji će predstaviti svoju knjigu "Sfere egzistencije (Tri studije o Kierkegaardu)".

Uz autora sudjeluju: Dragutin Lučić Luce, Primož Repar i Janko Rožič.

Dobrodošli!

Tribina "A(r)testirani" : Alen Brlek

Druga tribina A(r)testirani predstavlja hrvatskoj javnosti slabije poznatu zbirku "Pratišina" jednog od najvažnijih autora mlađe generacije Alena Brleka, jer je objavljena u Srbiji, budući da je strukture u RH nisu bile voljne poduprijeti.

Tribinu moderira Kruno Lokotar.

17. travnja 2018. od 19:00 sati
Knjižnica I. G. Kovačića, Ul. grada Vukovara 35, Zagreb

PREDSTAVLJANJE knjige Nikice Slavića "Vedra strana života" (Fraktura, 2018.)

FRAKTURA

nas poziva na

predstavljanje knjige
Nikice Slavića "Vedra strana života"

O knjizi će govoriti Tereza Slavić, Ludwig Bauer, Iva Karabaić i Seid Serdarević.
Ulomke iz knjige čitat će Joško Ševo.

utorak, 17. 4., 12 sati
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića
Preradovićeva 5, Zagreb


Za Jacka Londona govori se da su mu najbolje one pripovijetke u kojima piše o svom životu. Ja bih ovdje tu konstataciju malo parafrazirao, jer se u svim ovim zapisima ne radi o jednoj osobi, njenom životu, nego je ta osoba samo jedan dio – većinom pasivni promatrač ovdje iznesenih pripovijedaka i događaja.
Sve ove priče i satire zapravo su male psihološke studije o malim ljudima i malim stvarima koji svi iz različitih razloga dolaze u sukob sa okolinom, društvenim običajima, moralom ili pak uobičajenim građanskim normama, što sam kao pasivni promatrač zapisivao u svoju bilježnicu koja nosi naznaku "Vedra strana života".
Nikica Slavić

PREDSTAVLJANJE romana Dine Pešuta 'Poderana koljena' (Fraktura, 2018.)

FRAKTURA

nas poziva

na predstavljanje romana

Dine Pešuta
Poderana koljena.

Razgovor s autorom vodit će Seid Serdarević,
a ulomke iz romana čitat će Adrian Pezdirc.

ponedjeljak, 16. 4., 19 sati
dvorana Müller kina Europa
Varšavska 3, Zagreb

Poderana koljena roman je o današnjem trenutku, o milenijskoj generaciji koja ima sve, a zapravo nema ništa, o svijetu koji se mijenja pred našim očima, a ne možemo ga shvatiti, o odrastanju i ljubavi, o slavi i njezinoj prolaznosti u vremenu društvenih mreža i interneta. Dino Pešut u svome romanesknom prvijencu pokazuje svu raskoš svoga spisateljskog talenta, već dokazanog brojnim nagrađenim dramama, a njegov Dane Draženović, snažan i ranjiv istovremeno, istinski je antijunak našega doba.

Tribina DHKP-a : Dalibor Joler + Romana Perečinec

Tribina DHKP-a Tragom prijevoda ide dalje: dvoje svestranih prevoditelja i dva zanimljiva teksta koji se bave problematikom ljubavi:

Richard David Precht: Ljubav. Dekonstrukcija jednog osjećaja (prev. Dalibor Joler, 2017., V.B.Z. online bookshop & club)

Connie Palmen: Ti kažeš (prev. Romana Perečinec, 2017., Naklada Ljevak)

Tribinu moderira Anda Bukvić Pažin.

Richard David Precht zvijezda je među njemačkim intelektualcima - filozof, profesor, publicist i pisac bestselera, među kojima je i: "Ljubav. Dekonstrukcija jednog osjećaja".
I kako pisati, stručno i uvjerljivo, o nečemu o čemu svi sve znaju? O romantičnoj ljubavi, tom „potpuno nesređenom osjećaju“, autor je ipak napisao 330 sadržajnih i sređenih stranica, u kojima odnedavno možete uživati i na hrvatskom jeziku zahvaljujući Daliboru Joleru. On će ispričati kako se probijao kroz taj naizgled lagan i zabavan, ali vrlo zahtjevan tekst. Čut ćemo koje su zamke stručno-popularnog diskursa, i u čemu je sličnost dobre publicistike i dobre književnosti kroz prevoditeljsku prizmu.

Drugi tekst poseže za životima Syvije Plath i Teda Hughesa, i radi sve ono što književnici i teoretičari zadnjih pola stoljeća od tragičnog kraja života poznate spisateljice nisu: daje glas pjesniku i suprugu, i priča njegovu verziju priče. "Ti kažeš" je šesti roman nizozemske književnice Connie Palmen, koji je pokrenuo lavinu gnjeva u feminističkim, a obožavanja u čitalačkim krugovima. I dok element tragične romantične ljubavi najviše osvaja širu publiku, kritika hvali autoričinu vještinu u preuzimanju glasa Teda Hughesa.

S Romanom Perečinec razgovarat će se o načinima na koje se ona uživljavala u taj hibridni pripovjedni glas, o izazovima prevođenja iznimno poetičnih proznih tekstova, i posjetitelji će doznati razmišlja li ona drukčije o pjesnikinji Sylviji Plath i pjesništvu druge polovice 20. stoljeća, nakon ovog romana.

Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićev trg, Zagreb
16.04.2018. od 18 sati


Dobrodošli!

E-zbornik s 12 radova s književno-znanstvenog skupa o (ne)propusnim granicama i solidarnosti

Centar za ženske studije u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavlja elektronički zbornik 12 radova pod nazivom 'Kamen na cesti: granice, opresija i imperativ solidarnosti, zbornik radova sa znanstvenog skupa „Marija Jurić Zagorka – život, djelo, nasljeđe / Preko granica: opresija i imperativ solidarnosti”' održanog 25.-26. studenog 2016. u sklopu 10. Dana Marije Jurić Zagorke.

U zborniku su predstavljeni radovi Nede Novosel, Biljane Oklopčić i Lucije Saulić, Vinka Drače, Iskre Vuksanović, Janice Tomić, Tee Raše, Mirele Berbić Imširović, Jasmine Bolfek Radovani, Marte Baradić, Petre Šarin, Sare Kekuš i Davora Konjikušića, Ane Fazekaš i Antonije Vodanović.

Zašto Kamen na cesti? Prvo, naslove zbornika već tradicionalno izravno povezujemo sa Zagorkinim naslovima i tako odajemo zasluženu počast njezinu nasljeđu i djelu. Drugo, ovaj naslov jednog od najpopularnijih Zagorkinih romana, koji je netipičan u opusu (najupečatljivije po izostanku sretnog završetka) pa je i sam usamljen u tome smislu, odnosi se na Mirjanu, nesretnu, zlostavljanu i diskriminiranu junakinju. Kamen na cesti označava onoga tko je odbačen zbog svoje različitosti i posljedičnu beskrajnu usamljenost, stranca na opasnom putovanju preko kojeg mnogi gaze i koji se u svojoj izmještenosti osjeća kao da više nigdje ne pripada, zaključuje Anita Dremel u svom predgovoru.

e-zbornik možete pronaći na poveznici: http://zenstud.hr/library/kamen-na-cesti-granice-opresija-i-imperativ-solidarnosti/

Moja kritika romana "Posljednji čuvar Ellis Islanda" Gaelle Josse u "Vijencu"

Na kioscima je novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga i

moja kritika romana
"Posljednji čuvar Ellis Islanda"
Gaelle Josse

Novi "Vijenac" još donosi:

- novopokrenuta kolumna Viktora Žmegača "Večernji zapisi"
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Marita Mihovila Letice o knjgama "U što vjerujemo mi koji u Boga ne vjerujemo" i "Božja znanost"
- razgovor sa slikarom i književnikom Dimitrijem Popovićem
- tekst Stijepa Mijovića Kočana o knjizi Seada Begovića "U potrazi za Zlatom"
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Maje Kušenić Gjerek "Druga tišina"
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Ante Tomića "Pogledaj što je mačka donijela"
- razgovor s Helenom Sablić Tomić, književnom kritičarkom i teoretičarkom
- tekst Josipe Dragičević o knjizi Tihomila Maštrovića "Kroatološki ogledi"
- tekst Damira Zorića o knjizi "Ime, život i avanture "anonimnog osvajača" Vinka Paletina iz Korčule" Isacio Perez Fernandeza

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, kazalištu, arhiteksturi, stripu, filmu, glazbi, plesu itd.

Marko Vidojković predstavlja roman "E baš vam hvala" u Zagrebu i Rijeci

Marko Vidojković će u Zagrebu
u petak 13. travnja od 19 h
u Megastoreu Hoću knjigu, Bogovićeva ulica,
(a u Rijeci dan poslije, 14. 4. u Dnevnom boravku od 20 h
gostovati na tribini Pisac građanin kod Željke Horvat Čeč)
predstaviti svoj zadnji akcijsko-satirični-parapovijesni SF roman,
"E baš vam hvala"
apsolutni hit koji je u Srbiji prodan u više od 15.000 primjeraka u roku od nepunih osam mjeseci,
a koji je istodobno objavljen i u Hrvatskoj.

Pomoći će mu u tome Kruno Lokotar, suurednik knjige.

O romanu:
„U paralelnom univerzumu urnebesnog, zabavnog, a opet i sasvim ozbiljnog Vidojkovićevog romana, Jugoslavija se nikada nije raspala, svi smo bogati, zdravi i potentni samoupravljači i ide nam baš dobro, a kosmičkim kvarom uskrsli četnici i ustaše će na kraju, naravno, dobiti po nosu (uz izvesno žaljenja dostojno, ali neophodno „kršenje ljudskih prava"). Jer su negativci i negotivci koji dolaze iz paklenog sveta raspada i užasa – dakle, iz naše dronjave stvarnosti, iz najinferiornije verzije nas samih. Bogme, ako pronađem kapiju paralelnog sveta iz ove knjige, nećete me više videti ovde." (Teofil Pančić)

„Zamislite život u kojemu rutinski konzumirate izdašni ménage ŕ trois, pa dođete u priliku – a svi o tome sanjarimo – da škicnete svoj pogreb i provjerite tko je stigao, a tko vas mrtvoga zaobišao, je li se plakalo koliko treba... Ili da upoznate svoje neznano i neželjeno dijete, ali dijete zaboga!, da vidite svoj razvitak u drugim okolnostima, općenito, da imate priliku naknadno popraviti koji izbor, osobni ili tuđi, i drugačije zaokrenuti povijesni meandar, kreirati povijest intervencijom kao multidimenzijski gerilac, kao Terminator, samo još bolje, kao heroj socijalističke revolucije! Ako vas nešto od toga privlači, prestanite imaginirati i uzmite ovu knjigu u kojoj se ostvaruju hrabre želje i sanjarenja, satirično-akcijski SF Marka Vidojkovića, roman koji bi morao postati hit u više dimenzija i država." (Kruno Lokotar)

Predavanje Marije Ott Franolić o utjecaju čitanja na našu empatiju, solidarnost, emancipaciju

CeKaPe vas poziva na novi program "Lekcije" u četvrtak, 19. travnja u 20 sati u Gajevu 10.

Prva gošća i predavačica "Lekcija" je Marija Ott Franolić koja će govoriti o utjecaju čitanja na našu empatiju, solidarnost, emancipaciju.
Čitanje širi horizonte, obogaćuje vokabular, omogućuje kritičko promišljanje, dublje razumijevanje i preciznije opisivanje vlastitih života. Dok čitamo možemo se identificirati s likovima, možda i suosjećati s njihovim sudbinama, zamišljati sebe kako živimo neke druge živote.
U vrijeme dubokih promjena i podjela u suvremenom društvu, važno je zapitati se može li nas identifikacija s fikcionalnim likovima učiniti solidarnijima prema onima koji su drugačiji u stvarnome životu?
I može li čitanje doprinijeti tome da postanemo kreativnije, kritičnije, društveno aktivnije i emancipiranije osobe koje neće partikularne informacije smatrati istinom – ili su to samo puste želje?

*
MARIJA OTT FRANOLIĆ završila je komparativnu književnost i ruski te doktorirala na ženskoj povijesti i ženskim autobiografskim tekstovima na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Članica je udruge Blaberon za poticanje čitanja i kritičkog mišljenja. Vodi književnu radionicu Crna kutija u Knjižnici Medveščak u Zagrebu. Potiče čitanje djece vrtićke dobi. Drži predavanja i edukacije o važnosti čitanja, osobito za predškolsku dob. Bila je članica Povjerenstva za izradu Nacionalne strategije poticanja čitanja pri Ministarstvu kulture. Dobitnica je stipendije Centra za napredne studije (Center for Advanced Studies CAS SEE) Sveučilišta u Rijeci. Piše znanstvene i popularne tekstove. Autorica je knjige Dnevnik ustremljen nedostižnom: svakodnevica u ženskim zapisima (Disput, 2016.). Uredila je dnevnik Divne Zečević Život kao voda hlapi: izbor iz dnevnika 2001.-2006. (Disput, 2017.)

*
"Lekcije" su novi program Centra za kreativno pisanje koji će u mjesečnom ritmu ugošćavati relevantne književnike, teoretičare, profesore, kulturnjake, aktiviste, humaniste. Kulturni i književni život Zagreba posljednjih je godina iznimno bogat, ali u moru tribina, festivala, promocija i predstavljanja novih projekata, uočili smo nedostatak "klasičnih" (a opet interaktivnih) predavanja različitih mladih stručnjaka koja nisu rezervirana isključivo za studente društveno-humanističkih znanosti.

NOVO: Benno Meyer-Wehlack "Šlatenšames ili Berlin na moru" (izd. Hrvatsko filološko društvo i Disput, 2018.)

Benno Meyer-Wehlack
"ŠLATENŠAMES ILI BERLIN NA MORU
Pripovijest iz poraća"
izd. Hrvatsko filološko društvo i Disput
S njemačkoga prevela Sandra Brkljačić
/188 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2018/
Knjižarska cijena: 100,00 kn

Riječ izdavača

Roman Benna Meyer-Wehlacka "Šlatenšames ili Berlin na moru" pripovijest je iz poslijeratnog Berlina, iz "vremena gladi i bijede" od 1945. do 1947. godine.
U proljeće 1945. sedamnaestogodišnji Rolf Hellhoff pješice se iz logora za radno obveznu mladež na Baltiku vraća u Berlin, u "novi život" i postaje "šlatenšames" (izraz na jidišu za "katicu za sve") pri obnovi čuvenog kazališta Tribüne. Budući da ondje nije zatekao svoje roditelje (bili su evakuirani iz grada), a njihova je kuća već 1943. bila razorena bombom, kazalište – uz film središte njegovih dječačkih interesa u onom "prošlom vremenu" – postaje njegov svijet, a svijet mu se pretvara u kazalište. Zahvaljujući njemu, glavni junak uspijeva ignorirati glad, iscrpljenost, nevolje s nalaženjem krova nad glavom, muke snalaženja na crnom tržištu i resantimane u svojem okružju.
Na tom putu Rolf sazrijeva instinktivno bježeći u "nevidljivost", dalje od bilo kakve grupe koja bi mu nametanjem svoje volje mogla oduzeti dio identiteta; uvjeren da ga vodi nit sreće, prepušta se sudbini, no ubrzo uviđa da ni novo vrijeme, iako neusporedivo s "logorom, bodljikavom žicom, uniformom i budućnošću da je uniforma kojim slučajem pobijedila", ne poštuje pravila i da je stvarnost daleko od ideala koji je zamišljao.
U ovom zgusnutom Bildungsromanu povratnika iz rata u kojem kroz precizno izoštrene detalje i "kadrove" pratimo svojevrsni sentimentalni odgoj, snažno se ističe objektivan pogled izvana na razoreni Berlin, bez ikakvih mitskih ili introspekcijskih uljepšavanja.
Roman ima snažan autobiografski pečat jer se temelji na motivima iz autorova života, točnije na tek minimalno adaptiranom, autentičnom scenariju što ga je napisao sam život: Rolf Hellhoff zapravo je sam autor, Benno Meyer-Wehlack. Prvu verziju romana on je napisao još 1969, no roman je objavljen tek posthumno, 2015. godine.

BENNO MEYER-WEHLACK (Szczecin, 1928 – Berlin, 2014), njemački pisac, scenarist i dramaturg. Od ranih pedesetih objavio je 12 knjiga pjesama, proze i eseja, napisao 25 radiodrama i 11 televizijskih i filmskih scenarija. Objavljivao je feljtone-kratke priče u berlinskim novinama. Od 1959. do 1961. pisao je radiodrame za "Südwestfunk", a od 1965. do 1967. za "Sender Freies Berlin". Godine 1966. i 1967. radio je kao docent dramaturgije na Filmskoj i televizijskoj akademiji u Berlinu, gdje je upoznao hrvatsku književnicu Irenu Vrkljan, oženio se njome i potom živio na relaciji Berlin-Zagreb. Od kraja 1960-ih slobodni je pisac, od 1984. član njemačke Akademije umjetnosti. Vodio je dnevnik od 1954. pa sve do 1995. godine.
Godine 1988. objavio je na hrvatskome knjigu Zagrebačke bilježnice 1967 – 1987. u kojoj je u formi esejističkih bilježaka opisao svoje boravke u Zagrebu i Hrvatskoj. Uz kratke priče, objavljene u zbirkama Dijete kina (Das Kinokind, 1980), Glazba pločnika (Die Pflastermusik, 1982), Kazališno dijete (Das Theaterkind, 1985) i Iza ograde rasla je rabarbara (Hinter dem Zaun wuchs Rhabarber, 2008), napisao je brojne radiodrame – mnoge u suautorstvu s Irenom Vrkljan – od kojih treba izdvojiti nagrađenu radiodramu Iskušenje (Die Versuchung, 1953). Napisao je dva romana, Ernestina odlazi (Ernestine geht, 2003) i Šlatenšames (Schlattenschammes, 2015).
Za svoje je umjetničko stvaralaštvo bio nagrađen prestižnim nagradama: Hörspielpreis der Kriegsblinden (1957), Schiller-Förderpreis (1959), Marcotino-Freundschaftspreis (1997) i dr.

Tribina o zapadno-istočnoj književnosti

Hrvatski P.E.N. centar

nas poziva

na tribinu o zapadno-istočnoj književnosti

kojoj su povod na hrvatski prevedene knjige Nathalie Handal ("Pjesnik u Andaluziji", preveo Damir Šodan, izd. Druga priča, Zagreb, 2017), Najwana Darwisha ("Više nemamo što izgubiti", preveo Damir Šodan; engleski prijevod Kareem James Abu-Zeid, Shura publikacije, Opatija, 2017), Tozana Alkana ("Smrt pogađa metu", prevela i priredila Darija Žilić, Shura publikacije, Opatija, 2017),

koja će se održati u dvorani vile Arko, Basaričekova 24, Zagreb,

u srijedu, 11. travnja 2018. u 19 sati.

Večer će glazbeno obogatiti Dražen Franolić na arapskoj lutnji.

Organiziraju: Hrvatsko društvo pisaca i Hrvatski PEN centar

Sudjeluju: Darija Žilić, Tomica Bajsić i Dražen Franolić

Dobrodošli!

Književna tribina "Demontaža" : Enes Kišević

Na tribini Demontaža

Gradske knjinžnice Marka Marulića Split (Ulica slobode 2),

u srijedu 11. travnja 2018. u 18.30,

gostuje Enes Kišević.

Razgovor s pjesnikom vodit će Nebojša Lujanović.


Tribina Demontaža s gostom Enesom Kiševićem bavit se snagom riječi, to jest pitanjem mogu li se one vratiti kući kao mjestu ili ishodištu gdje je upisana njihova snaga, a koja se putem negdje izlizala ili izgubila? Riječ u umjetnosti; riječ u svakodnevnom govoru; riječ u javnom životu; riječ u medijima. Ima li ona danas igdje svoju snagu i težinu? Ili je sve demagogija, laž, prijetvornost i ispraznost? Bit će iznimno zadovoljstvo družiti se s jednim od najomiljenijih živućih pjesnika, meštrom od riječi, da neka od navedenih pitanja prokomentira izravno, a da na neka pročita pjesmu kao odgovor. I na kraju pokušat će se odgovoriti na najvažnije pitanje: gdje je nestao čovjek od riječi?

PREDSTAVLJANJE knjige Dževada Karahasana "Nedoumice" (KDBH "Preporod", Zagreb, 2017.)

Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske "Preporod"

imaju čast i zadovoljstvo pozvati Vas na

predstavljanje knjige "Nedoumice" (KDBH "Preporod", Zagreb, 2017.) Dževada Karahasana.

11.04.2018. u 18 sati
knjižnica i čitaonica Gogdana Ogrizovića (preradovićev trg, Zagreb)

Sudjeluju
Dževad Karahasan
Adrijana Kos-Lajtman
Tonko Maroebvić
Ervin Jahić

Akademik Karahasan jedan je od najznačajnijih i najpriznatijih bosanskohercegovačkih
pisaca današnjice. Svojim dramama, romanima i esejima, za koje je dobio
brojne domaće i međunarodne nagrade, ostavio je jedan od najdubljih tragova u
književnom životu Bosne i Hercegovine.
Od početka devedesetih godina njegovo djelo u svijetu je prepoznato kao jedan od najznačajnijih
dokumenata bosanskohercegovačke kulture i svrstano u sam vrh
svjetske književnosti. Karahasan i svoju poetiku i svoju misao, izraženu
u brojnim esejima, dobrim dijelom zasniva upravo na idejama i formama
višeslojnosti i pluralizma bosanskog kulturnog modela.

Dobrodošli!

PREDSTAVLJANJE knjige Žarka Paića "Doba oligarhije" (Litteris, 2017.)

KNJIŽNICA I ČITAONICA
BOGDANA OGRIZOVIĆA
I LITTERIS


imaju čast pozvati Vas na predstavljanje knjige

Žarka Paića
'DOBA OLIGARHIJE
Od informacijske ekonomije do politike događaja'


Sudjeluju:
Marijan Krivak
Tonči Valentić
Žarko Paić

Riječ nakladnika: Dražen Katunarić

Dobro došli u Knjižnicu i čitaonicu Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb, u četvrtak, 12. travnja u 19.00 sati!

14. Anarhistički sajam knjiga u Zagrebu

Od 06. do 08.04.2018.
u Zagrebu u AKC Medika (Pierottijeva 11)
se održava

14. Anarhistički sajam knjiga

na kojem će se predstaviti brojni izdavači slobodarske literature, bit će upriličena predavanja, predstavljanja knjiga i časopisa i bit će dostupne stotine naslova takovrsne književnosti.

Opširnije na ask-zagreb.org

DHK objavilo novu knjigu poezije Dunje Detoni Dujmić“Svjetski dan samoće”

Dunja Detoni Dujmić: “Svjetski dan samoće”
poezija
izdavač : Društvo hrvatskih književnika
Urednik: Ivica Matičević
Opseg: 87 str.
Uvez: Meki
Format: 111,5x18 cm
Cijena: 80,00 kn

Riječ izdavača

Prvi ciklus sadrži 21 pjesmu i zamišljen je kao hommage A. Giacomettiju, na što se aludira naslovom "Krist, čovjek koji hoda". U tom se ciklusu na postmodernistički impostiran način razrađuje kristološka ideja o liku suvremena Krista, koji na neki način ponavlja dramu svog biblijskog prethodnika i proživljava neku vrstu novog martirija u banalnim okolnostima kaotične svakodnevice. Pritom se redaju prizori dramatična kretanja, popraćena usponima punima nade te tragičnim i bolnim padovima. Taj metaforičan lik prolazi urbanom ili ruralnom pustinjom praćen svitom svojih ravnodušnih „učenika“, kritičara, promatrača, slučajnih, muških, ženskih pa i životinjskih pratitelja kao i lažnih sljedbenika i svjedoka, koji ga susreću na mnogobrojnim postajama njegova svojevrsnoga križnoga puta po svijetu i uzaludne patnje u traženju spasa. Ova poetizirana proza na simboličan način aludira na neke temeljne aporeme suvremene svijesti i to u rasponu od razmišljanja o pravdi, vjeri, krivnji, humanizmu; u taj se refleksivni sloj sustavno upleće drama utemeljena na raznim povijesnim aluzijama, a u stalnom susretu s nekim prepoznatljivim realijama vezanima uz nezaobilaznu zbilju (...)
Drugi je ciklus pjesama u prozi naslovljen, na način Anke Žagar, "Onaon". Sastavljen je također na temelju biblijske ideje o postanku prvih ljudi, na dijalektici njihovoga rodnog dualizma. Dakle, naglasak je na lirskoj interpretaciji rodne problematike, na metafizici muško-ženskih odnosa te vječnog traganja za ljubavlju. Ciklus sadrži 17 poetskih jedinica u kojima se prati tegoban put onih osamljenih pojedinaca koji su prvi bačeni na opasnu, kaotičnu pa i surovu zemlju; taj je put ispunjen očekivanjima prvog susreta i ljubavi, potom sudarima rodnih razlika, problematiziran je i odnos prema Stvoritelju koji ih je prepustio njihovoj samoći. (...)
Treći ciklus pjesama u prozi naslovljen je "Selfie s tišinom" koji je zapravo autopoetski dnevnik svakidašnjice u kojem se lirski interpretira najbliži okoliš, dom kao utočište, tišina kao uvod u samoću, ali ne onu bolnu nego iscjeliteljsku ili zaštitnu, tj. smirujuću samoću u bliskom i prepoznatljivom ambijentu. Ipak i u takvom ozračju povremeno se ukazuju i naznake neke daleke i otuđene zbilje. U njima pjesnički glas otkriva razne paradoksne, apsurdne, ambigvitetne pa i nonsens situacije i odnose. Takvi ga odnosi začuđuju, katkada iznenađuju i razveseljuju, a kadšto mu odašilju upozorenja, prijetnje pa i naznake raznih strahova, jer dopiru s drukčije strane one neraspoznatljive i otuđene zbilje, zbilje kojom lirski glas ne može niti želi vladati pa se radije povlači u smirujuću urbanu tišinu u kojoj nalazi, možda i prividni, smiraj.

NOVO: MIdhat Ajanović Ajan "Film i strip" (Matica hrvatska Bizovac, 2018.)

MIDHAT AJANOVIĆ AJAN
'Film i strip'
eseji
Nakladnik: Matica hrvatska Bizovac
03/2018.
272 str., meki uvez s klapnama
Cijena: 120.00 kn

Riječ izdavača

Nema nikakve sumnje da će, u već odavno plodnome stvaralaštvu Midhata Ajanovića, ovaj teoretski rad "Film i strip" zauzimati posebno mjesto. Jer ovo je, kao što nam već podnaslov navodi, zbirka eseja o autorima, estetici i kreacijama nastalim u intermedijalnom kontekstu stripa, animacije i filma. I to kakvih!
Ajanović je u knjizi "Film i strip" kroz jedanaest završnih varijanti eseja, koji su nastajali u razdoblju od petnaestak godina, precizno apostrofirao ravnopravnost triju navedenih umjetničkih vrsta – ali i ne samo njih, upravo zbog činjenice da je u kulturnome miljeu dvadesetoga i dvadeset prvoga stoljeća nemoguće razlučiti granice između raznih umjetnosti, društva i utjecaja. Nemoguće sasvim sigurno zato što prave granice zapravo i ne postoje. Zbog toga je sasvim jasno da se i u pojedinačnim esejima što su početno određeni stripom, filmom, animacijom ili pak književnošću, vrlo brzo uspostavljaju međusobne veze, konotacije se šire na likovne umjetnosti, povijesno i društveno zaleđe itd.
Složena mreža stvaralačkih impulsa koju opažamo u ovim esejima navodi na pomisao da je Midhat Ajanović precizno uronio u veći broj segmenata kulturne povijesti posljednjih stotinjak godina, a s obzirom na geografski raspon područja obuhvaćenih u tim stranicama kao da je oblikovao i svojevrsni umjetnički zemljovid, pravu kartu kreativnih dosega izrazite važnosti.


"Film i Strip" Midhata Ajanovića nije djelo koje se čita na dah, već se čini da se svaki pojedinačni esej treba pažljivo elaborirati u recepciji. Ravnomjernost je kvalitete eseja zavidna, a širina pristupa znatna. Zadivljujuća je, ali ni u jednome trenutku i nametljiva, količina znanja kojom raspolaže autor, znanja koje se interpretira u visokim vrijednostima i snažnome stvaralačkom stavu. Nemoguće bi bilo razvrstati eseje po važnosti, jer u sukusu knjige stvaraju ravnopravne djeliće zamalo potpune slike veza i raznovrsnosti stripa, filma i animacije.
Tomislav Čegir, iz pogovora knjige

Midhat Ajanović Ajan je pisac, profesor filma, filmski autor i karikaturist, rođen u Sarajevu 1959. Diplomirao je novinarstvo u Sarajevu i učio animaciju u Zagreb filmu. Od 1994. živi u Göteborgu (Švedska), gdje je doktorirao s filmološkom tezom.
Predaje estetiku filma i animacije pri Sveučilistu West u Trollhättanu. Objavio je više knjiga raznih žanrova i na nekoliko jezika – sedam romana te više djela iz povijesti i teorije animiranoga filma.
Za svoj rad nagrađivan je na uglednim književnim i filmskim manifestacijama i izložbama diljem svijeta. Između ostaloga, dobio je i posebno priznanje za doprinos u proučavanju animacije koju dodjeljuje zagrebački Animafest.
2010. godine na Međunarodnom sajmu knjige u Göteborgu za roman "Portret nacrtan ugljenom i kišom" dobiva Klas de Wilderovu nagradu koja se dodjeljuje najboljem švedskom piscu useljeničkog podrijetla.

Izvor : Moderna Vremena Info

NOVO: Miroslav Cmuk "Zvučna čitanka" (Matica hrvatska Bizovac, 2018.)

MIROSLAV CMUK
'Zvučna čitanka'
Nakladnik: Matica hrvatska Bizovac
03/2018.
216 str., meki uvez s klapnama
Cijena: 100.00 kn

Riječ izdavača

Na internetskim portalima mogu se pronaći zanimljivi i informativni tekstovi, no problem je u tome što njih često zaguše novi, aktualni tekstovi. Unatoč svojoj vrijednosti, mnoga vrijedna ostvarenja lako budu prepuštena zaboravu, a na njih nalete samo uporniji čitatelji. Kroz 52 subote na portalu Magazin Gradske knjižnice Rijeka, koji se može pohvaliti iznimnom produktivnošću svojih suradnika, objavljeno je 52 književno-glazbenih tekstova Miroslava Cmuka (1983.) pod naslovom "Zvučna čitanka".

Da se tekstovi objavljeni na portalu ne bi zametnuli, objavljeni su u formi knjige. "Zvučna čitanka" ovim je izdanjem dobila novu vidljivost, postala dostupnija tradicionalnim čitateljima koji preferiraju papirnatu knjigu ili nemaju naviku posjećivanja portala. Kolumnom "Zvučna čitanka" autor je ujedinio znanje o knjigama i svijetu glazbe, spominjući ujedno brojne filmske primjere i stripove.

Brojni dijelovi "Zvučne čitanke" mogu poslužiti kao uvod u različite glazbene pravce, a ujedno se opisuje život i djelo književnika koji su djelovali na razmišljanja autora. Nije da Cmuk samo opisuje koje su posebnosti pojedinih glazbenika/književnika i nabraja predstavnike pojedinih područja, već ujedno iznosi vlastita stajališta o određenim kulturološkim fenomenima. Primjerice, objašnjava koje su prednosti življenja na periferiji kada je stvaralaštvo u pitanju, nastoji ukazati na stereotipe koji su rezultat slušateljske isključivosti ili ideoloških podjela, navodi albume koji su ga obilježili u formativnim godinama i koncerte koji su mu ostali u trajnom sjećanju, navodi vrsne umjetnike koji iza sebe nisu ostavili potomstvo te umjetnike koji su iz nekog razloga prije vremena prekinuli karijeru.



"Cmuk uporno stvara zalihu vlastite erudicije koju nesebično dijeli bez obzira je li riječ o glazbi, filmu ili stripu. On je enciklopedijski tip koji ne pripada autorima koji su na pozornici u bendu kao pjevači i gitaristi i privlače na sebe svjetla reflektora, ali je onaj koji sve gleda iz prvog reda raširenih očiju prepunih dojmova i emocija… Zbog takvih se sve i radi, zar ne? Zato je 'Zvučna čitanka' knjiga koju ćemo čuvati na našim policama, nećemo ju čitati u dahu, ali u nju ćemo rado zaviriti u onim trenucima traženja pravca."
Kristian Benić, urednik portala Magazin GKR

Miroslav Cmuk (1983.) dosad je tekstove o stripu, književnosti, glazbi i filmu objavljivao u tiskovinama (Hrvatski filmski ljetopis, Kolo, Kvadrat, Tema, Zarez...) i na portalima (booksa.hr, Magazin Gradske knjižnice Rijeka, stripovi.com...). Objavio zbirku eseja "Stripizam" (Ogranak Matica hrvatska u Bizovcu, 2017.), a "Zvučna čitanka" (Ogranak Matica hrvatska u Bizovcu, 2018.) sastoji se od 52 teksta o glazbi i književnosti.

(izvor Moderna Vremena Info)

Tribina "A(r)testirani" : Monika Herceg

A(R)TESTIRANI je naziv novopokrenutog ciklusa književnih tribina na kojima gostuju mlade književnice i mladi književnici.

Prva se održava 04.04.2018. u zagrebačkoj knjižnici Ivana Gorana Kovačića s početkom u 19 sati.

Sa svojom poezijom predstavit će se MONIKA HERCEG, prošlogodišnja dobitnica nagrade Goran za mlade pjesnike i ovogodišnja pobjednica natječaja Na vrh jezika.

Tribinu moderira Kruno Lokotar.

Dobrodošli!