NOVO: Connie Palmen 'Ti kažeš' (Naklada Ljevak, 2017.)
subota , 30.09.2017.Connie Palmen
'Ti kažeš'
roman
Naklada Ljevak
Prijevod: Romana Perečinec
09/2017.
328 str., meki uvez
Cijena: 139.00 kn
Riječ izdavača
Nakon što ju je Ted Hughes ostavio zbog druge žene, Sylvia Plath počinila je samoubojstvo. Ona je postala mučenica i svetica, a on je proglašen ubojicom i čudovištem. Hughes se nije osobito trudio opovrgnuti tu verziju priče. U ovom romanu napisanom u obliku dramatskog monologa dostojnog veličine te najsnažnije osobnosti engleske poezije druge polovice 20. stoljeća Connie Palmen Hughesu je dala glas da ispriča svoju stranu priče.
O Plath je napisan i objavljen golem broj stranica, neusporedivo više nego o Hughesu. Izvan književnih krugova on je često sveden na ulogu "muža". Hughes je ustrajao na samonametnutoj šutnji o njezinu samoubojstvu sve do malo prije smrti, kad je (1989. godine) objavio "Rođendanska pisma". Palmeničin roman "Ti kažeš" zbiva se otprilike u to vrijeme, nastojeći Hughesa izvući iz sjene koju na nj baca smrt njegove žene, možda ga čak emancipirati. U romanu se Sylvijino ime rijetko pojavljuje. Kao narator, Hughes dosljedno o njoj govori kao o "svojoj mladenki". Naglasak knjige je na njegovim djelima, njegovoj poeziji, njegovoj ljubavi prema njoj i njegovoj nemogućnosti da joj pomogne.
Hughes je uvjerljiv kao pripovjedač upravo zato što je jezik njegovih misli tako neobičan. Connie Palmen u ovoj knjizi gotovo nestaje kao autorica kako bi ustupila mjesto posve jedinstvenoj figuri koja se snagom jezika i zavodljivošću moćno uzdiže sa stranica knjige.
– De Volkskrant, Persis Bekkering
Connie Palmen (1955) studirala je nizozemski jezik i književnost i filozofiju. Proslavila se, pobudivši veliku pozornost književne kritike i čitalačke publike, već svojim debitantskim romanom "De wetten" (Zakoni, 1991), nakon čega su slijedila dva romana, "De vriendschap" (Prijateljstvo, 1995) i "I. M." (1998) koji su potvrdili njezinu reputaciju i osigurali joj (uz tri romana koji su uslijedili) mjesto među najznačajnijim suvremenim nizozemskim romanopiscima. Njezin šesti roman "Jij zegt het" (Ti kažeš, 2015) temelji se na faktografiji i rezultira uvjerljivim portretom slavnog pjesničkog para Sylvije Plath i Teda Hughesa, prikazom njihove samouništavajuće ljubavi, kreativne povezanosti i neuroza.
komentiraj (0) * ispiši * #
PREDSTAVLJANJE nove izd.kuće MITOPEJA i njihovog izdanja knjige Neila Gaimana "Nordijske mitologije"
Pozvani ste na
PREDSTAVLJANJE
nove izdavačke kuće MITOPEJA
i njihovog prvog izdanja
"Nordijske mitologije" Neila Gaimana
2. listopada od 19:00 do 22:00
Crafter's Lav, Zagreb
o knjizi i izd.kući govorit će Vladimir Cvetković Sever,
pokretač i vlasnik Mitopeje i prevoditelj Gaimanove knjige
Dobrodošli!
Opširnije https://www.facebook.com/mitopeja/
Nedavno sam na blogu donio i razgovor s Vladimirom Cvetkovićem Severom pa potražite i to...
komentiraj (0) * ispiši * #
MOJA KRITIKA romana "Buka vremena" Juliana Barnesa u "Vijencu"
četvrtak , 28.09.2017.Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
u kojem je, između ostalog
objavljena i
moja kritika romana
"Buka vremena" Juliana Barnesa
Novi "Vijenac" još donosi:
- razgovor s prevoditeljicom Xeniom Detoni
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Adama Rajzla "Mornareva žena"
- tekst Franke Gulin o romanu kineskog nobelovca Mo Yana "Žabe"
- tekst Lidije Lacko Vidulić o Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu
- tekst Strahimira Primorca o romanu "Alfir" Irfana Horozovića
- tekst Seada Begovića o knjizi priča Luke Vukušića "Vatra u snijegu"
- tekst Seada Begovića u spomen na Hrvoja Čulića (1934.-2017.)
- opširan tekst Vinka Brešića u povodu 175. godina "kola", najstarijega hrvatskog književnog časopisa
te još pregršt tekstova o kazalištu, plesu, glazbi, likovnoj umjetnosti, filmu itd
komentiraj (0) * ispiši * #
PREDSTAVLJANJE knjige eseja o muzici Đorđa Matića "Tajne veze"
utorak , 26.09.2017.
SANDORF nas poziva na promociju knjige eseja "Tajne veze" Đorđa Matića u knjižnici Bogdan Ogrizović u četvrtak, 28.9., u 20:30 sati.
Na promociji će, uz autora Đorđa Matića, knjigu predstaviti Boris Rašeta i Srđan Sandić.
Đorđe Matić u svojoj knujizi eseja o muzici pažljivo sluša i osluškuje, dubinski sondira, pomno čita i proniče – neupitno uspješno – u tajne veze i značenja koja će mnogom površnom slušatelju-konzumentu naprosto promaknuti, a onima koji mu se pridruže u (re)interpretiranju ne samo glazbe, otvorit će neke nove vizure i navesti ga na neka svježa tumačenja i glazbe koju je slušao i sluša, i sredine u kojoj je živio i živi.
komentiraj (0) * ispiši * #
Natječaj za književnu nagradu „Tea Benčić Rimay“
Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak
raspisala je
NATJEČAJ za književnu nagradu „Tea Benčić Rimay“
Nagrada „Tea Benčić Rimay“ dodjeljuje se u svrhu poticanja književnog stvaralaštva te kao doprinos potpori i vrednovanju najboljih književnih ostvarenja za pjesmu u prozi.
Na natječaju mogu sudjelovati svi državljani Republike Hrvatske koji pišu hrvatskim književnim jezikom.
Na natječaj se šalje rukopis neobjavljene zbirke pjesama u prozi.
Natječaj je otvoren od 25. rujna 2017. godine do 27. listopada 2017. godine.
Rukopise koji zadovoljavaju uvjete natječaja ocijenit će Prosudbeno povjerenstvo do 30. studenog 2017. godine.
Natječaj je anoniman stoga sve rukopise treba poslati u 3 primjerka i na CD-u, označene šifrom.
Rješenje šifre i podatke o autoru (ime i prezime, adresa, broj telefona, e-mail i kratki životopis) treba priložiti u zasebnoj, zatvorenoj koverti.
Rukopisi poslani na natječaj se ne vraćaju.
Nagrada se sastoji od objavljivanja nagrađenog rukopisa i novčanog iznosa od 3.000 kn
Rezultati natječaja bit će objavljeni 1. prosinca 2017. godine na mrežnoj stranici Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak (www.nkc-sisak.hr).
Dodjela književne nagrade „Tea Benčić Rimay“ bit će upriličena na svečanosti dana 8. prosinca 2017. godine
Rukopise dostaviti na adresu:
Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak
(Natječaj za književnu nagradu „Tea Benčić Rimay“)
Rimska ulica 27
44 000 Sisak
komentiraj (0) * ispiši * #
Sramotna šutnja javnosti
ponedjeljak , 25.09.2017.
Kad je onomad Zlatko Vitez za Sabor rekao da je kokošinjac tjednima se nakon toga na sve strane kokodakalo protiv te izjave, perje je sabornicom letjelo i krijeste se sabornika napuhaše i zažariše tada od preneraženosti i uvrijeđenosti zastupničadi.
A prije par dana Glasnović u sabornici izrazi svoje žaljenje što još uvijek ne živimo u državi u kojoj bi se moglo strijeljat one za koje on misli da bi trebali biti strijeljani... i nakon toga - muk.
Nitko da se javno oglasi protiv toga - ni saborska zastupničad, ni novinarčad, ni takozvani i samoproglašeni politički analitičari, pa čak ni tzv.obični narod na fejsu.
Umjesto da državom i gradskim trgovima i ulicama odjekuju protestni zvižduci svih spomenutih kako bi se postiglo da taj zadnji sramotni i zastrašujući Glasnovićev saborski istup zaista i bude njegov zadnji istup u Saboru, nigdje i ni od koga ni glasa protesta čuti nije.
Glup sam i neuk pa sam kao takav možda i u krivu - može bit da je normalno i da mora bit prihvatljivo zazivanje streljačkih odreda i prijetnje strijeljanjem od zapjenjenih sabornika.
Ali ja ću svjesno i dalje ostat NEPRILAGOĐEN i neću sebi dozvolit da mi nešto takvo postane prihvatljivo i normalno.
komentiraj (4) * ispiši * #
Tribina: Kultura, politika i (suvremeno) društvo“
subota , 23.09.2017.
Pozivamo vas na tribinu „Paralelni svjetovi“ pod nazivom „Kultura, politika i (suvremeno) društvo“, koja će se održati u ponedjeljak, 25. rujna 2017. u 19,30 h, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
U povodu hrvatskoga izdanja najnovije knjige Terryja Eagletona „Kultura“ (Naklada Ljevak, 2017.), gosti tribine, prof. Nadežda Čačinovič i prof. Žarko Puhovski, razgovarat će o tome je li kultura – kao što smatraju neki teoretičari – temelj čovjekova postojanja.
Usto će biti riječi o značenju pojma „kultura“ i poimanju razlikovanja tzv. „visoke“ i „niske“ kulture nekada i danas, o odnosu kulture i politike, o birokratizaciji kulture, o postmodernome kulturnome relativizmu te o tome zašto ideologija nije (i ne može biti) kultura.
Tribinu uređuje i vodi Kristijan Vujičić.
komentiraj (0) * ispiši * #
Koja greška, Rene, budalo!
srijeda , 20.09.2017.Da Descartes kojom greškom živi danas, i da kojom greškom živi ovdje, i da kojom greškom ide čitati internetske komentare , lupio bi se po čelu i samom sebi bi rekao "Koja greška, Rene, budalo!" i uzeo bi pero i u onoj svojoj slavnoj MISLIM, DAKLE JESAM precrtao prvu riječ i zamijenio je s MRZIM.
komentiraj (15) * ispiši * #
Književni festival KaLibar bestival , vol.5.
utorak , 19.09.2017.
U svom petom uprizorenju književni festival KaLibar bestival će u Zadru predstaviti etablirane književnike i umjetnike iz Hrvatske i Europe, rame uz rame s lokalnim umjetnicima.
Program je prepun književnika sa sjajnim knjigama, koncertima, projekcijom filma i dobrotvornom izložbom.
Festival se održava na Poljani Branka Stojakovića, sv. Dominiku i hotelu Almayer, 21, 22. i 23. rujna 2017. u poslijepodnevnim i večernjim satima.
PROGRAM:
1. dan – 21.9. – četvrtak – sv. Dominik, Poljana Branka Stojakovića bb, Zadar
19:00 Igor Grubić: projekcija filma „Spomenik“ (50 min) i razgovor s autorom, moderira: Adrijana Vidić
20:15 Post scriptum: promocija pobjednika 2016. Hrvoje Marko Peruzović: “Nekoga moramo voljeti” i predstavljanje pobjednika 2017. Bojana Krištofića, moderiraju: Kruno Lokotar i Adrijana Vidić
21:30 Boris Rašeta: „Staljinovi ubojice, Krleža i Tito“ + Spikigin, moderira: Kruno Lokotar
2. dan – 22.9. – petak – Almayer, Braće Bersa 2, Zadar
19:00 Sanja Baković: “Plovna mjesta” + Nada Topić: “Male stvari”, moderira Stanislava Nikolić Aras
20:15 Željka Horvat Čeč: “4 brave” + Martina Vidaić: “Tamni čovjek Birger”, moderira Stanislava Nikolić Aras
21:30 Ivica Jakšić Čokrić Puko: “Slučaj plaža”, moderira: Kruno Lokotar
3. dan – 23.9. – subota – sv. Dominik, Poljana Branka Stojakovića bb, Zadar
18:00 Otvaranje, Zapisovci čitaju, moderira Želimir Periš
Mirko Jamnicki Dojmi: “Cepelin nad Zadrom”, moderira Stanislava Nikolić Aras
Zapisovci čitaju: Mirjana Mrkela, Jasminka Vejmelka, Andreja Malta, Iva Pejković, Denisa Čirjak, Ivan Čeperković, Marija Zekanović
Roberto Vodanović Čopor: „Zidovi laju“ – poetsko-glazbeni performans
Mario Padelin: glazbeno-poetski nastup
20:30 Dadanti (Split) – poezija i performansi
21:30 Ivica Prtenjača: „Tiho rušenje“ + Spikigin, moderira Želimir Periš
22:15 Kriptidi: koncert
komentiraj (0) * ispiši * #
Književni maraton u Splitu
Povodom desete obljetnice svog djelovanja na kulturnoj sceni splitska Udruga Kurs organizira jednovečernji književni maraton koji će se održati u srijedu 20. rujna u 20 sati u klubu Ghetto (Dosud 10, Split).
U suradnji s Festivalom Poligon iz Mostara na književnom maratonu bit će predstavljeni splitski pisci: Olja Savičević Ivančević, Jurica Pavičić, Renato Baretić i Edi Matić, te pisci koji dolaze s njemačkog govornog područja praćeni predstavnicima fondacije Allianz Kulturstiftung: Julia Franck, Lindita Arapi i Thomas Brussig.
Gosti večeri su i Ivana Sajko iz Zagreba, Mirko Božić iz Mostara i Anna Best, britanska multimedijalna umjetnica, stipendistica najvećeg hrvatskog rezidencijalnog programa za pisce i umjetnike koji vodi Udruga Kurs.
Ovaj međunarodni susret omogućit će publici uvid u najnovije poetike i teme, koje danas dominiraju u europskim književnostima, a istodobno će biti "poligon" za diskusije o suvremenim društvenim temama.
Nakon splitske uvertire, centralna događanja održat će se na Festivalu Poligon u Mostaru gdje će se autorima pridružiti i pisci iz Bosne i Hercegovine, Velike Britanije, Austrije, Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore.
Izvor: Moderna Vremena Info
komentiraj (0) * ispiši * #
NOVO: Sylvain Prudhomme : "Veliki" (Vuković&Runjić, 2017.)
ponedjeljak , 18.09.2017.
SYLVAIN PRUDHOMME
"Veliki"
Nakladnik: Vuković & Runjić
Prijevod: Ursula Burger
08/2017.
meki uvez
Cijena: 99.00 kn
Riječ izdavača
Roman "Veliki" Sylvaina Prudhommea časopis Lire proglasio je knjigom godine, a ovjenčan je i nagradama Georges Brassens, Prix Climax, Musique et Litterature i Prix de la Porte Doree.
Veliki su Couto, Atchutchi, Tundu, Miguelinho, Djon, Serifo, Dulce i drugi članovi grupe Super Mama Djombo, čije su pjesme nastajale sedamdesetih, u vrijeme borbe za neovisnost Gvineje Bisau.
Godina je 2012., politička situacija ponovno je napeta. Sprema se vojni puč, a gitarist Couto doznaje da je umrla Dulce, njegova prva ljubav i pjevačica njihova nekad slavnog benda. Večer se spušta nad ulice što bruje životom, a Couto luta od bara do bara prisjećajući se žene koju je volio, ustanka protiv Portugalaca i godina kada je nastupao diljem svijeta svirajući glazbu nošenu elanom netom izvojevane slobode.
Dok pucnjevi odjekuju gradom najavljujći još jedan politički prevrat, nekadašnja postava benda okuplja se s nakanom da održi koncert u počast Dulci i prohujalom vremenu nade.
Sylvain Prudhomme rođen je 1979. na jugu Francuske. Nakon djetinjstva provedenog u Africi (Kamerun, Niger, Burundi, Mauricijus), u Parizu studira i predaje književnost. Objavio je romane "Les matinies d’Hercule" (2007), "L’affaire Furtif" (2010), "Tanganyika Project" (2010), "Ld, avaitditBahi" (2012), "Veliki Ligende" (2016).
Izvor: Moderna Vremena Info
komentiraj (0) * ispiši * #
Tribina "Tragom prijevoda" : Zarev + Stanišić
nedjelja , 17.09.2017.U ponedjeljak 18.09.2017. s početkom u 18 sati u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića na Cvjetnom trgu održat će se nova tribina iz ciklusa TRAGOM PRIJEVODA, u organizaciji Društva hrvatskih književnih prevodilaca a sa svrhom promocije prevoditeljske struke.
Na tribini sudjeluju prevoditeljice Anda Bukvić Pažin i Ksenija Banović, tribinu moderira Ana Badurina a bit će predstavljeni romani "Uoči slavlja" Saše Stanišića i "Propast" Vladimira Zareva, u prijevodu navedenih prevoditeljica.
komentiraj (0) * ispiši * #
NOVO: Karin Fossum: "Tko se vuka boji" (Edicije Božičević, 2017.)
subota , 16.09.2017.
Karin Fossum: "Tko se vuka boji"
roman
Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2017.
Prevoditeljica: Anja Majnarić
Urednik: Josip Ivanović
Dizajn naslovnice: Iva Mandić
Cijena: 130,00 kn
Broj stranica: 267
Riječ izdavača
Roman Tko se vuka boji, prvi put objavljen 1997. godine, dio je poznatog serijala o inspektoru Konradu Sejeru i njegovom pomoćniku Jacobu Skarreu. Roman prati istragu dva nepovezana zločina – pljačke banke s otmicom i ubojstva starice koja je živjela sama u kolibi u šumi. Uz već poznate protagoniste, inspektora Sejera i policajca Skarrea, u Tko se vuka boji čitatelj će naći i nevjerojatni trojac oko kojeg se cijela radnja vrti – debeloga dječaka Kannicka, shizofreničnog mladića Errkija i nesretnog pljačkaša Morgana.
Kao i inače, Karin Fossum ne piše tipičan kriminalistički roman. Tema djela prije svega je otuđenje i niz društvenih patologija koje se polako otkrivaju u naizgled idiličnom tkivu norveške provincije i predgrađa. Tema alijenacije i odbacivanja pojedinca iz društva prepliće se sa slučajnošću zločina, odnosno idejom da se zločin može dogoditi bilo kad i bilo kome. Naslov upućuje na staru norvešku izreku, „tko se vuka boji, neka ne ide u šumu“, poigravajući se s uobičajenim aktantskim figurama i izmjenjujući ih kroz tijek romana.
Iz pera Karin Fossum izašlo je još jedno kriminalističko remek-djelo, koje će čitateljima biti zanimljivo i zbog novog obrata u životu Konrada Sejera i razrade odnosa između strogog šefa i mladog policajca, kao i zbog nevjerojatno vještih opisa psihoze jednog od likova.
„S nestrpljenjem iščekujem svaki novi roman Karin Fossum.“
Ruth Rendell
„Jedna od najboljih živućih autorica kriminalističke proze.“
Jo Nesbř
O AUTORICI
Karin Fossum (Sandefjord, Norveška, 1954.) jedna je od najcjenjenijih svjetskih autorica krimića. S dvadeset godina objavila je zbirku poezije Kanske i morgen, za koju je iste godine dobila nagradu Tarjei Vesaas za debitante. Neko je vrijeme radila u bolnicama, lječilištima i centrima za odvikavanje od droge. Nakon toga seli u okolicu Osla i započinje vrlo uspješnu književnu karijeru, obilježenu serijalom o inspektoru Konradu Sejeru, koji joj je priskrbio epitet „norveške kraljice krimića“. Njezina djela prevedena su na tridesetak jezika, a knjige iz serijala o inspektoru Sejeru nagrađivan su brojnim međunarodnim priznanjima, između kojih se mogu izdvojiti jedna od najprestižnijih norveških nagrada za beletristiku, Brageprisen (2000., za roman Elskede Poona), nagrada Riverton za najbolji norveški krimić 1996., za roman Se deg ikke tilbake, te nagrade Silver Dagger, za najbolji europski kriminalistički roman i nagrada Los Angeles Timesa za najbolji krimić za roman Elskede Poona, odmah po njegovom objavljivanju na engleskom jeziku. Za knjigu Kad vrag drži svijeću dobila je nagradu Gumshoe, za najbolji europski krimić 2007. godine preveden na engleski jezik.
komentiraj (0) * ispiši * #
MOJA ANALIZA STANJA HRVATSKE KNJIŽEVNE KRITIKE
petak , 15.09.2017.
Na portalu "Magazin" Gradske knjižnice Rijeka
objavljen je moj 8 kartica dug tekst
u kojem analiziram stanje hrvatske književne kritike
nastojeći ispraviti nepravdu spram hrv. književnih kritičara
argumentirano dokazujući
da su pojedine tvrdnje o stanju književne kritike u Hrvatskoj neistinite.
Moj tekst dostupan je OVDJE
komentiraj (1) * ispiši * #
MOJA KRITIKA romana "projekt@party" Beqea Cufaja
četvrtak , 14.09.2017.Nakon ljetne stanke
na kioske je stigao
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
u kojem je, između ostalog
objavljena i
moja kritika romana
"projekt@party"
kosovskog autora Beqea Cufaja
Novi "Vijenac" još donosi:
- razgovor s ministricom kulture RH Ninom Obuljen Koržinek
- tekst Maria Cifraka u spomen Fra Bonaventuri Dudi (1924.-2017.)
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Tomislava Domovića "Imperativi"
- tekst Maria Kolara u spomen na Jožu Skoku (1931.-2017.)
- tekst Karoline Lisak Vidović u spomen na Zvonimira Majdaka (1938-2017.)
- tekst Strahimira Primorca o romanu Ivice Prtenjače "Tiho rušenje"
- tekst Seada Begovića o knjizi pjesama Svena Adama Ewina "Poeme: Preobrazba, Sentimentalno putovanje"
- razgovor s književnicom i prevoditeljicom Sanjom Lovrenčić
- poezija Kristine Gavran
- temat : "Marin Držić Vidra, 450 godina poslije", s tekstovima Mire Muhoberac i Mihe Demovića
te još pregršt tekstova o kazalištu, plesu, glazbi, likovnoj umjetnosti, filmu itd
komentiraj (0) * ispiši * #
INTERVJU: Miroslav Cmuk
srijeda , 13.09.2017.
Prije mjesec-dva-tri na hrvatskom tržištu knjiga pojavio se naslov "Stripizam", knjiga od 184 stranice u kojoj je objavljeno 40 tekstova Miroslava Cmuka i to o stripovima te kulturi i fenomenu stvaranja i čitanja stripova.
Tekstovi su rezultat Cmukove dinamične spisateljske aktivnosti (koja inače nije usmjerena samo na strip) te su ranije objavljeni na portalu Stripovi.com, Kvadratu, Zarezu i u Magazinu Gradske knjižnice Rijeka.
Intervju s Miroslavom Cmukom čitajte ovdje
O knjizi:
Miroslav Cmuk
'Stripizam'
eseji
Nakladnik: Matica hrvatska, Ogranak Bizovac
181 str. , meki uvez
80 kuna
U knjizi naslovljenoj šarmantnim neologizmom kojeg autor tumači kao „izraženu sklonost prema stripu“ sakupljeni su žanrovski raznoliki tekstovi objavljivani od 2012. godine naovamo. U tekstovima se bavi tehničkim karakteristikama pojedinih stripova, stvaralačkim opusima pojedinih autora, promovira određene, njemu drage, stripove ili pak analizira serijale poput Alana Forda, Corta Maltesea, Kena Parkera i drugih.
"Zbilja je užitak čitati eseje Miroslava Cmuka, prije svega jer riječi posreduju vatreni entuzijazam kojima ih je autor pisao. Važno je napomenuti da se ovdje samo dijelom radi o esejima koji tretiraju sâm strip. Strip je ishodište esejistike na način koji se već odavno etablirao u esejističkom žanru nazvanom filmozofija, gdje Slavoj Žižek funkcionira kao izvanredan predstavnik. Stripizam je, dakle, autorov prijedlog za etabliranje sličnog žanra gdje se strip-umjetnost uzima kao povod za šire filozofsko razmatranje stvarnosti. U najizbrušenijim tekstovima Cmuk koristi svoju strip-erudiciju kako bi razmatrao neke opće teme modernog svijeta kao što je sofisticirano ropstvo i stalna produkcija mržnje i neprijatelja."
Dr.Midhat Ajanović Ajan
komentiraj (0) * ispiši * #
Slušajte SIGNATURU !
utorak , 12.09.2017.
Prije nešto više od godinu dana ukinuto je "Jutro na trećem", emisija koju je na 3.programu Hrvatskog radija vrlo kvalitetno uređivao i vodio Ivica Prtenjača.
Mislim da je to velika šteta i da je za tu emisiju trebalo naći mjesta u tada uvedenoj novoj programskoj shemi.
Ta emisija zamijenjena je s nekoliko novih emisija specijaliziranih za pojedina područja.
Jedna od njih je SIGNATURA, emisija posvećena književnosti koju vrlo kvalitetno vodi i uređuje Lidija Lacko Vidulić, emitira se utorkom od 08:45 do 09:30 a čini mi se da je zaobilazi pozornost medija i javnosti pa eto mene da pokušam to bar malo nadoknaditi.
Dio kulturne javnosti opravdano je bio nezadovoljan ukidanjem Prtenjačine emisije ali mislim da se nova nepravda radi ako se kao oblik protesta protiv tog ukidanja ignorira postojanje i izbjegava izražavanje podrške jednoj novoj i kvalitetnoj emisiji, koja se trudi pratiti sva najvažnija aktualna književna događanja, u kojoj se emitiraju razgovori s piscima, urednicima, prevoditeljima, kritičarima, književnim povjesničarima i teoretičarima i u kojoj se kvalitetno prati recentna književna produkcija.
Uostalom, priliku da to provjerite imate svakog utorka, od 08:45 do 09:30, na 3.programu Hrvatskog radija, kad se emitira SIGNATURA.
komentiraj (0) * ispiši * #
O programu Rijeke kao Europske prijestolnice kulture (Kritički, dakako! Ali i konstruktivno :-) )
ponedjeljak , 11.09.2017.Čitam INTERVJU S OLIVEROM FRLJIĆEM u Jutarnjem listu od subote 09.09.2017.(evo ga OVDJE).
U razgovoru s Mirjanom Dugandžijom on, u funkciji osmišljavatelja kazališnog programa Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020. najavljuje da će u tom programu sudjelovati i Jan Leuwers, Stefan Kaegi i Goran Stefanovski.
Istina, radi se o vrlo kvalitetnim autorima.
Međutim, već ta najava pokazuje tendenciju da bi se budžet mogao uglavnom potrošiti na dovođenje što jačih stranih autorskih imena.
Ne znam kakva je bila praksa u drugim gradovima ali ako i jest svuda bila praksa da se program ispuni što zvučnijim inozemnim autorima - ne znači da i mi moramo slijediti tu praksu.
Zar ne bi bilo bolje da se budžet većinom potroši NA RAZVOJ DOMAĆE KULTURNE PRODUKCIJE i da se EPK iskoristi za predstavljanje naše kulturne produkcije Europi a da strani autori budu dodatak a ne okosnica programa?
Mislim da nikako ne bi bilo dobro da u programu prevladaju inozemni autori i da većina budžeta ode na dovođenje što zvučnijih stranih imena a da domaći autori - NAROČITO RIJEČKI UMJETNICI - budu svedeni na "nužno zlo", na popunjavanje rupa u programu.
A na fejs stranici EPK već se traže volonteri, dakle već se računa na besplatan rad lokalnih stanovnika!
Ako je Frljić uistinu socijalno osjetljiv kakvim se prikazuje u predstavama i intervjuima onda nek inzistira da u njegovom segmentu programa nema volontera nego da se plati apsolutno svaki oblik rada, da se plati npr.i studenticu koja "cepa ulaznice" , a ne da inozemni redatelj za jednu izvedbu jedne predstave dobije cijelogodišnju plaću oca te studentice u brodogradilištu, a što je omogućeno upravo time što ona i još mnogi na EPK rade besplatno kao volonteri.
Isto se odnosi na sve iz organizacijskih i upravljačkih struktura Rijeke-EPK - bilo koga od njih da upitate što misli o prekarnome radu i izrabljivanju radnika u kapitalizmu, taj bi se jamačno sav zajapurio skvičeći protiv izrabljivanja radne snage i protiv prekarnoga rada, iako istovremeno očekuje da se studentarija pohrli javiti da besplatno radi za EPK!
Draga gospodo i drugovi iz organizacijskih i upravljačkih struktura EPK-Rijeka - odreknite se dijela svojih primanja i preusmjerite ih za isplatu honorara volonterima i tako ćete dokazati da ste zaista protiv izrabljivanja radne snage!
Ukratko, cilj EPK mora biti da najviše koristi osjete građani Rijeke, a ne da Riječanke i Riječani rade besplatno/volontiraju, dok riječkih umjetnika nema u programu a honorare odnose stranci.
komentiraj (5) * ispiši * #
PREDSTAVLJANJE: Tajana Obradović "Akustika tišine" (Funditus, 2017.)
Izdavačka kuća Funditus i autorica Tajana Obradović
pozivaju nas na
na predstavljanje "Akustike tišine", novog romana Tajane Obradović.
Predstavljanje će se održati u četvrtak, 14. rujna 2017. s početkom u 18,00 sati u restoranu Balon
(terasa Vrtuljak, Prisavlje 2, Zagreb.)
Uz autoricu knjigu će predstaviti:
Jagna Pogačnik
Darija Žilić
Iva Mirčić
Nikša Sviličić
te
glumci dramskih radionica KNAP-a - Monika Haraminčić i Vadran Vitez
Dobrodošli!
komentiraj (0) * ispiši * #
Novi roman Amira Alagića "Stogodišnje djetinjstvo" (Durieux, 2017.)
nedjelja , 10.09.2017.
Riječ izdavača
Već je u svojem prvom romanu “Osvetinje” Amir Alagić pokazao veliko poznavanje ljudske duše, pri čemu je osobito umijeće opisivanja uzdigao na najvišu razinu, uspijevajući kroz vanjsko prodrijeti do najdubljeg. U drugom, upravo objavljenom, romanu “Stogodišnje djetinjstvo” poduzeo je novi korak u razvijanju svoje umjetnosti. Pozornica ljudskih drama ovaj je put Pula, a vrijeme se proteže i više od stoljeća, obuhvaćajući ne samo suvremenost, nego i Prvi i Drugi svjetski rat. Pri tome grad postaje pravi theatrum mundi, čvorište sudbina različitih narodnosti gdje prepoznatljivi pulski lokaliteti svjedoče o prolaznosti života i gdje svaki život znači priču za majstora pripovijedanja.
Amir Alagić rođen je 1977. godine u Banjaluci. Objavio zbirku međusobno povezanih priča Pod istim nebom (2010) te roman Osvetinje (Durieux, 2016). Priče i pjesme objavljivao u raznim književnim časopisima i zbornicima. Scenarist i redatelj kratkog igranog filma Poigravanja ili Pokvareni bojler (2012). Živi u Puli.
Moja kritika Alagićeva romana "Osvetinje" dostupna je ovdje
komentiraj (0) * ispiši * #
KNJIGOPSIJA: Macan + Kordej + Jodorowski + Bess
Tribinu Knjigopsija na kojoj su
Tamara Crnko, Saša Stanić i Zoran Krušvar
60 minuta pred publikom secirali
stripove Macana i Kordeja, Jodorowskog i Bessa
možete pogledati ovdje
komentiraj (0) * ispiši * #
NOVO u ediciji "Na tragu klasika" Hrv.filološkog društva i Disputa
subota , 09.09.2017.
- Magda Szabo - roman "Ulica Katalin"
- - Georges Bataille - roman "Moja majka"
- Giedra Radvilavičiute - knjiga priča "Noćas ću ja spavati do zida"
Klikom na pojedini naslov otvaraju se stranice s informacijama o knjigama i autorima
komentiraj (0) * ispiši * #
NOVO: Iljf i Petrov : "Kabinet voštanih figura" (Šareni dućan, 2017.)
petak , 08.09.2017.Iljf i Petrov
"KABINET VOŠTANIH FIGURA"
humoreske
Šareni dućan
Preveo: Miroslav Nikolac
Cijena: 119 kn
Riječ izdavača
»U novoj revolucionarnoj sovjetskoj Rusiji humor više nema niti će ikada imati ono značenje koje je imao... prije revolucije, pa čak ni u našoj borbi protiv birokracije.« – Iako ova »programatska« rečenica danas možda zvuči kao da je izvučena iz neke humoreske Iljfa i Petrova, ipak je stvar bila mnogo ozbiljnija, citat je to iz partijskog lista »Crvena štampa« iz 1923. godine. A kad je nekoliko godina kasnije Staljin preuzeo vlast stvar postaje još ozbiljnija, pa isto glasilo sad nalaže: »Potrebno je promijeniti metode – potrebno je napustiti zaigranost i pristupiti ozbiljnom načinu borbe.«
Nekim čudom, Iljf i Petrov nisu imali problema s vlašću, vjerojatno zato što se »borba za svijetlu budućnost« odvijala na poprištu koje se nalazilo izvan fokusa njihova pisanja, a oni sami nikada nisu iskazali ni jednu misao koja bi makar posredno kritizirala Staljina. U svojim su djelima ismijavali birokratiziranost mladoga sovjetskog društva i vjekovječne ljudske slabosti (spomenimo tek neke, recimo na slovo L): lakomost, lakomislenost, lijenost, lažljivost, licemjerje...
Iljf i Petrov većinu su djela napisali zajednički, a svjetsku su slavu stekli humorističkim romanima Dvanaest stolica i Zlatno tele te humoreskama iz ove knjige. Glavni junak romana, dovitljiv prevarant Ostap Bender svakako je najpoznatiji junak »dvojice pisaca koji su postali jedan«, no oni su kreirali još cijelu galeriju neobičnih likova, pravi »kabinet voštanih figura«, a upravo takvi antijunaci glavni su junaci ove zbirke humoreski.
komentiraj (0) * ispiši * #
komentiraj (5) * ispiši * #
Moja malenkost u križaljci
Eto mene i u križaljci, a mislio sam da u njih dospijevaju samo bogati i slavni. Ubuduće pazite kad otvarate paštete. :
KVIZORAMA, broj 1326, od 02.09.2017.
komentiraj (0) * ispiši * #
Nova knjiga poezije Slavka Jendrička "Magijsko zatvaranje krugova"
utorak , 05.09.2017.
U izdanju Matice hrvatske, ogranak Sisak (ur. Đurđica Vuković) izašla je nova knjiga poezije Slavka Jendrička "Magijsko zatvaranje krugova". Radi se o zaokruženju pjesničkog projekta-trilogije, započetog knjgom "Strieglovi hologrami", a nastavljenog "Crnim krugovima".
Donosim pogovor Davora Ivankovca
MAGIJSKO ZATVARANJE POETIČKIH KRUGOVA
Nova knjiga poezije Slavka Jendrička naslovom najavljuje
okončanje pjesničkog projekta-trilogije iz godine 2017., započetog
Strieglovim hologramima, a nastavljenog Crnim krugovima. Dok
se u prvoj prepoznatljivim minimalističkim izrazom bavio izrazito
sisačkim motivima reflektiranima na uskopojasno odabrane
intimističke teme kroz prizmu Strieglovih akvarela, u drugoj je
ispisao gusto neoegzistencijalističko lirsko i lirskoprozaično tkanje
veće društvene kritičnosti i kako je Franjo Nagulov pronicljivo
zamijetio, znatniju osjetljivost za „psihofizičku činjenicu neupitnog
nestajanja.“
Sada bi, ako ćemo se čitateljski uhvatiti za ono nulto, dakle naslov,
to trebalo biti objedinjeno i s tematsko-motivskog, te projektnog
gledišta, završeno/zaokruženo. Možda čak i stegnuto u čvor.
Dakako, bio bi to za Jendrička prepoznatljivi strukturno izraženi
Ja. Donekle i jeste tako, mada će se to magijsko zatvaranje krugova
metonimijski proširiti na Jendričkov „krug opusa“ u cjelini, njegovo
životno djelo, kako će pozorno čitanje pokazati.
Taj čvor mogao bi biti interpretacijski potentan čvor iz uvodne
pjesme Posljednji štrik, koja semantički jakim naslovom
trenutno priziva omču, da bi je odmah potom iznevjerila (ali ne
i odagnala). U pjesmi se protagonist snažno distancira od svijeta
ljudi afirmirajući osamljenost ne kao stvar bunta, nego životne
mudrosti: „Nitko me nije uspio/zavezati za sebe//previše ljudi
mjesta stvari/gotovo u isto vrijeme//pokušava osvojiti/moju
nezasitnu čežnju//potičući nemirno spavanje/poput vjetra zatvaraju
vrata...“ Govoreći o „suvišnima snovima“, „već ne tako kratkom
burnom životu“ i „sijedim vlasima“ naznačuje starački umor, možda
čak i rezignaciju i razočaranje, da bi pjesmu završio bacanjem
posljednjeg (spasonosnog?) štrika kroz prozor, ne zna ni sam kome.
Želi li da netko uđe? Ili on želi izići?
Zbirku u cijelosti obilježava to kasnoživotno svođenje računa sa
samim sobom i okolinom, te potreba da se stvari dovedu do kraja,
zaokruže. Podijeljena je u tri numerirana i naslovljena ciklusa
(„Iz nigdje u ovdje“, „Okno“, „Razdaljina“, te kratki završni
„Epilog“), koji na svoj način i iz određenog kuta reflektiraju uvodno
naznačenu tematsko-motivski matricu.
Ciklus „Iz nigdje u ovdje“ obilježava opori sarkazam i sudari sa
stvarnošću nenadano osamljenog protagonista, koji odvajajući
se od Drugih, odvaja se i od dotadašnjeg sebe: „Nimalo nije lak
život/u zemlji genija//naročito nakon što sam pokolebao/čvrstu
vjeru u sebe…“ (Asfalt.) To odvajanje od sebe imamo razumjeti
kao odvajanje od sebe mlađeg, negdašnjeg, dojučerašnjeg, ali i
od vlastitih snova, nadanja i planova (vidjeti primjerice Vječnost
prljavog rublja, jednu od ključnih Razumijevanje prvih simptoma, te
ponajbolju Ravnopravne mogućnosti). U jednoj od antologijskih
pjesama, Slobodi zaključivanja, udvojit će se pred ogledalom, da bi
početno uznemirenje pomirio genijalnim paradoksom „Hipotetski
možda sam doista originalni alter ego.“ Iskustvenost kojom se
protagonisti pjesama vode često se prispodobljuje motivima poraza
i pobjede, koji u pjesmi Besciljnost, već dovoljno simptomatičnog
naslova, zatvaraju puni krug, semantičku petlju: „neželjene
pobjede/shvatio sam prekasno//najmučnije su doživljeni porazi.“
U istoj pjesmi svjedočimo razlazu s političkim idealima, nasuprot
još uvijek slijepe množine: „Na političkom tulumu/iskočio sam iz
tračnica//usred sveopćeg slavlja/na kojem nije bilo lako uočiti//tko
zapravo koga ne proždire…“
Ta depolitizacija subjekta i distanciranje od ideoloških tabora
vidljivije će se upisati u ciklusu „Okno“, što neće dokinuti
društvenu kritičnosti i angažman za uništeno radništvo: „Neka
prazni praznik sam sebe praznuje//Nikada ne poništavam/
Oštre granice neposredne stvarnosti“ (Državni praznik), dok se u
naslovnoj pjesmi ciklusa protagonist prispodobljuje napuštenim
rudnikom. Radništva se dotiče i u ciklusu „Razdaljina“, kada u
kompleksnoj, intimistički intoniranoj pjesmi Alegorija pribjegava
dojmljivoj poredbi: „Pluća su im sagorijevala/kao željezna rudača//u
zauvijek uspavanim sisačkim/željezarinim visokim pećima…“.
Radi se tek o motivskim rukavcima u ciklusu koji u naznačenu
tematsko-motivsku matricu upisuje nešto mekše motive ljubavi i
intime: „imenica ljubav je zaumni okrajak zore/i stoga je prekrasna
najava svakog novog dana.“ (Zaumna imenica ljubav).
„Epilogom“ Jendričko zatvara krug zbirke, napose gotovo
programatskim tekstom Mečevi, koji započinje nokautiranjem
„slinavih emocija djetinjstva“, da bi završio očekivanjem konačnog
nokauta od strane smrti.
Ovom dojmljivom i po mnogočemu znakovitom knjigom
Slavko Jendričko dao je svoj pjesnički obol literaturi o starenju i
okonča(va)nju svega; izmaknemo li se čitanju u biografskom ključu
(jer Slavko će sigurno još pisati i objavljivati), reći ćemo da je riječ o
iskustvu starenja subjekta, koji je napokon pronašao sebe, da bi se
odmah potom suočio s neumitnim krajem – krajem snova, krajem
opusa i krajem života. Tri kraja ukrižala su se u jednom, spetljala u
teško razmrsivi čvor, kao autor, subjekt i tekst. Krugovi se doista
magijski zatvaraju, ali nam se čini da su koncentrični, i da se šire.
Kao nakon rimskog novčića bačenog u Kupu sa Staroga mosta
nedaleko Galerije Striegl i posrnule Željezare. Imamo ih vidjeti
kao lice i naličje toga udvojenog sisačkog subjekta, novčić koji
stari majstor povremeno snažno baci u zrak, pa kako slučaj odredi
da se okrenu. I tako naizmjence teku kroz pjesme ove i nekoliko
prethodnih zbirki.
komentiraj (0) * ispiši * #
NOVO: Terry Eagleton : "Kultura" (Naklada Ljevak, 2017.)
ponedjeljak , 04.09.2017.Terry Eagleton
"Kultura"
publicistika
Naklada Ljevak
Biblioteka: Bookmarker
Urednik:Kristijan Vujičić
Godina: rujan 2017..
Uvez: meki
Jezik: hrvatski
Prevoditelj: Damir Biličić
Broj stranica: 174
Cijena: 119 kuna
Riječ izdavača
Terry Eagleton, jedan od najznačajnijih suvremenih teoretičara kulture, nudi nam sveobuhvatnu intelektualnu povijest koja se zalaže za vraćanje izvorne vrijednosti kulture. Kultura je, prema njegovu mišljenju, jedan od ključnih aspekata koji određuju pripadnost ljudskome rodu. Međutim, definiranje kulture i točno određivanje njezine uloge u našem životu nije baš toliko jednostavno.
U ovoj iznimno analitičkoj, pronicljivoj i duhovitoj knjizi, autor istražuje kako se kultura i naša konceptualizacija kulture razvijaju tijekom protekla dva stoljeća – kako od uzvišene sfere prelazi u poniznu i skromnu djelatnost te kako od brane pred uzurpacijama industrijalizacije postaje najunosnijim izvoznim proizvodom današnjeg kapitalizma. Obuhvaćajući i likovne umjetnosti i književnost, filozofiju i antropologiju, velike, ali pomalo „nepopularne“ mislioce poput Johanna Gottfrieda Herdera, Edmunda Burkea, kao i T. S. Eliota, Matthewa Arnolda, Raymonda Williamsa i Oscara Wildea, Eagleton donosi moćan pregled kulture čvrsto postavljene u povijesni i teorijski kontekst, rasvjetljujući njezinu povezanost s politikom, kolonijalizmom, nacionalizmom, slabljenjem religije, te usponom i vladavinom „nekulturnih“ masa.
Eagleton analizira i današnju kulturu, žestoko kritizirajući komodifikaciju i nekritičko prisvajanje sile koja je, kad je ispravno shvatimo, zapravo ključno sredstvo kojim kultiviramo i obogaćujemo društveni život, a može čak poslužiti i kao poticaj za transformaciju civilnog društva.
„Kultura potiče na razmišljanje i pruža učitak u čitanju. (...) Terry Eagleton nemilosrdno raspršuje naše pretpostavke o moći kulture i tvrdi da je današnju kulturu posve preplavio kapitalizam. Ova će knjiga poslužiti kao teorijska osnova svima koje zanima definiranje kulture.“
Bridget McKenzie, Museums Journal
„Ova knjiga je plod rijetko viđene erudicije.“
Publishers Weekly
komentiraj (0) * ispiši * #
Tri nove knjige "Malih zvona": V.Woolf+T.Bakran+J.Conrad
Virginia Woolf
"Flush: biografija"
izd. Mala zvona
prev. Sanja Lovrenčić
Format: 13x20
Broj stranica: 120
Uvez: meki
Cijena: 98,00 kuna
Kako jedan pas može sagledati viktorijansko doba? Kakav će stav taj pas zauzeti prema svojoj gospodarici – velikoj engleskoj pjesnikinji, Elizabeth Barrett Browning? Što se događa kada se stvarnoj povijesno-biografskoj građi pristupi iz potpuno fikcionalne perspektive? – To su pitanja što ih postavlja i na njih odgovara kratki roman Flush; biografija. U zaigranom, naizgled neozbiljnom ali vrlo lucidnom, humorističnom i stilski besprijekornom tekstu, Virginia Woolf uspijeva progovoriti o povijesti, društvenim konvencijama i socijalnoj pravdi te do krajnjih granica istražiti mogućnosti uživljavanja u perceptivnu perspektivu životinje.
***
Tamara Bakran
"Gvalup i druge priče"
izd. Mala zvona
Format: 17x24
Broj stranica: 84
Uvez: tvrdi
Cijena: 118 kuna
Djevojčica koja jaše na zecu, dječak koji s jednim stablom kreće u pustolovinu, teglenica koja se pobunila, faunčić u vilinskoj obitelji, kip koji je odlučio živjeti pokraj bare, zvijezda koja je prije vremena pala s neba, puran kojemu teško pada što više nije gospodar dvorišta... Priče Tamare Bakran raznolike su kao njezini junaci. U njima se miješaju prizori očuđene dječje svakodnevice – u kojoj se pri pranju kose zbog vruće vode mogu pojaviti i vatrogasci, a skok u lokvu vodi u nepoznato – s motivima bajki i slobodnom invencijom. Dinamičnost i originalnost ovih priča, ispripovijedanih jednostavnim i suvremenim, ali nedvojbeno osobnim glasom, zaokuplja čitateljsku pažnju te nudi onaj užitak u čitanju koji je temelj trajnom interesu za knjigu.
***
Jessie Conrad
"Moj život s Josephom Conradom"
izd. Mala zvona
prev. Biljana Romić
Format: 11x18
Broj stranica: 160
Uvez: meki
Cijena: 98,00 kuna
Jednostavne i neposredne rečenice Jessie Conrad dozivaju pred čitatelja lik njenog supruga, jednog od najvećih pisaca engleske književnosti 20. stoljeća: nervozan, pomalo čudak, na svoj način privržen obitelji, iznad svega zaokupljen književnim radom. No istodobno vidimo i nju, gotovo idealnu piščevu ženu iz starih vremena. Ona pretipkava tekstove, kuha i štedi, dočekuje goste, podiže djecu, na sve moguće načine izlazi na kraj sa stvarnošću umjesto Josepha Conrada. Iz uloge supruge, domaćice i majke izdiže je, međutim, sam čin pisanja. Odvaživši se da zabilježi ovo intimno svjedočanstvo, ona stvara sebi mjesto u (Conradovom) prostoru riječi te se i sama pretvara u autoricu.
komentiraj (0) * ispiši * #
RAZGOVOR: Monika Herceg, dobitnica nagrade Goranovog proljeća za mlade pjesnike
Monika Herceg studentica je fizike na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Rođena je 19. 10. 1990. u Sisku, osnovnu školu pohađala je u Jabukovcu, a opću gimnaziju završila je u Petrinji. Trenutno živi u Zagrebu i majka je malene Kim. Pjesme su joj objavljene u Zarezu, Stranama, Rukopisima 39 i drugim časopisima, nagrađivana je brojnim nagradama u Hrvatskoj i izvan nje, a uz književnost ima i brojne druge hobije. Uglavnom, vrlo uspješna, nasmijana, uporna. Također, važno je spomenuti kako je bila ovogodišnja dobitnica nagrade 54. Goranovog proljeća za mlade pjesnike, gdje se predstavila rukopisom Početne koordinate.
Razgovor s Monikom Herceg čitajte ovdje
komentiraj (0) * ispiši * #
Moji tekstovi o knjigama gostiju FESTIVALA SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI
nedjelja , 03.09.2017.
Na FESTIVALU SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI u Zagrebu i Splitu od '03. do 09.09. gostuje cijeli niz stranih pisaca o čijim sam knjigama pisao:
- 03.09. nastupa DANIEL KEHLMANN, moj tekst o njegovoj knjizi "Slava" dostupan je OVDJE
- 04.09. gost festivala je GOCE SMILEVSKI; moj tekst o njegovom romanu "Sestra Sigmunda Feunda" čitati možete OVDJE
- 07.09. na festivalu se predstavlja PHILIPE CLAUDEL, a moj tekst o njegovom romanu "Stablo u zemlji Toraja" dostupan je OVDJE
- 08.09. gošća je MARJANA GAPONENKO, o čijem romanu "Tko je Martha?" sam pisao OVDJE
komentiraj (0) * ispiši * #
Peti Festival svjetske književnosti
Peti Festival svjetske književnosti (FSK) ugostit će u Zagrebu i Splitu od 3. do 9. rujna pedesetak autora iz 17 zemalja Europe i svijeta. Zagrebački program otvorit će razgovor s jednim od najistaknutijih suvremenih književnika njemačkog govornog područja Danielom Kehlmannom, a splitski gostovanje talijanskog spisateljskog para Monaldi & Sorti
Opširnije o programu festivala ovdje
Cjelovit program dostupan ovdje
komentiraj (0) * ispiši * #