Pregled posta

Nakon što ju je Ted Hughes ostavio zbog druge žene, Sylvia Plath počinila je samoubojstvo. Ona je postala mučenica i svetica, a on je proglašen ubojicom i čudovištem. Hughes se nije osobito trudio opovrgnuti tu verziju priče. U ovom romanu napisanom u obliku dramatskog monologa dostojnog veličine te najsnažnije osobnosti engleske poezije druge polovice 20. stoljeća Connie Palmen Hughesu je dala glas da ispriča svoju stranu priče.

O Plath je napisan i objavljen golem broj stranica, neusporedivo više nego o Hughesu. Izvan književnih krugova on je često sveden na ulogu "muža". Hughes je ustrajao na samonametnutoj šutnji o njezinu samoubojstvu sve do malo prije smrti, kad je (1989. godine) objavio "Rođendanska pisma". Palmeničin roman "Ti kažeš" zbiva se otprilike u to vrijeme, nastojeći Hughesa izvući iz sjene koju na nj baca smrt njegove žene, možda ga čak emancipirati. U romanu se Sylvijino ime rijetko pojavljuje. Kao narator, Hughes dosljedno o njoj govori kao o "svojoj mladenki". Naglasak knjige je na njegovim djelima, njegovoj poeziji, njegovoj ljubavi prema njoj i njegovoj nemogućnosti da joj pomogne.


Hughes je uvjerljiv kao pripovjedač upravo zato što je jezik njegovih misli tako neobičan. Connie Palmen u ovoj knjizi gotovo nestaje kao autorica kako bi ustupila mjesto posve jedinstvenoj figuri koja se snagom jezika i zavodljivošću moćno uzdiže sa stranica knjige.
– De Volkskrant, Persis Bekkering


Connie Palmen (1955) studirala je nizozemski jezik i književnost i filozofiju. Proslavila se, pobudivši veliku pozornost književne kritike i čitalačke publike, već svojim debitantskim romanom "De wetten" (Zakoni, 1991), nakon čega su slijedila dva romana, "De vriendschap" (Prijateljstvo, 1995) i "I. M." (1998) koji su potvrdili njezinu reputaciju i osigurali joj (uz tri romana koji su uslijedili) mjesto među najznačajnijim suvremenim nizozemskim romanopiscima. Njezin šesti roman "Jij zegt het" (Ti kažeš, 2015) temelji se na faktografiji i rezultira uvjerljivim portretom slavnog pjesničkog para Sylvije Plath i Teda Hughesa, prikazom njihove samouništavajuće ljubavi, kreativne povezanosti i neuroza.