Hena com vas poziva na književnu tribinu

u utorak, 3. veljače 2015. u 18:30 sati
u Book caffeu Dnevni boravak, Ciottina 12, Rijeka

Voditelj tribine Davor Mandić pokušat će saznati sve ono što autorice Marina Vujčić i Karmela Špoljarić nisu htjele reći o svojim romanima ‘A onda je Božo krenuo ispočetka’ i ‘Major Tom’ i sve ono što bi možda htjele reći o svojim junacima, pisanju, čitanju, stvaranju i življenju.

Ulaz besplatan!

Svakako poslušajte emisiju
'Moj izbor' u kojoj je Ivica Prtenjača
ugostio Stjepu Martinovića,
gosta iznimnog, vrlo raznolikog životnog iskustva
i punog znanja iz različitih područja života.

Slušaj ovdje

Na trećoj ‘Noći velikog čitanja’, koja će se održati 29. siječnja u riječkoj dvorani Filodrammatica s početkom u 20 sati, osim ‘veterana’ riječke literarne skupine Ri-Lit (Zoran Krušvar, Tea Tulić, Kristina Posilović, Milan Zagorac, Zoran Žmirić, Robert Vrbnjak, Enver Krivac, Izet Medošević) riječkoj će se publici predstaviti i troje autora koji čine ovogodišnje osvježenje Ri Lit-a: Željka Horvat Čeč, Davor Mandić te Igor Beleš.

Ri Lit neformalna je književna skupina koju čine riječki autori povezani u cilju “reafirmacije beletrističkih vrijednosti, promocije i pojačane konzumacije književnog stvaralaštva”. Prvi javni zajednički nastup održali su u siječnju 2013. godine, a sveukupno su do sada održali desetak nastupa.

Što znači roditi se, rasti i odrasti na mjestu koje se čini – premda nije – izvan svijeta?
Odgovore na ova pitanja daje Nicolai Lilin u svom snažnom, jedinstvenom i provokativnom romanu 'Sibirski odgoj'. Riječ je o priči o životu sibirskog dječaka kojeg su odgojile sibirske Urke, cijela jedna zajednica zločinaca, kako bi postao oksimoron, odnosno „pošteni kriminalac”.

Šokantna zločinačka epopeja iz pera čovjeka koji ju je sam proživio progovara o sibirskom odgoju koji uključuje svirepost ulice, okršaje ratobornih maloljetnika, oružje, robiju, ali i znanje staraca, vremešnih kriminalaca, koji život nose istetoviran na koži. Oni su „adoptivni djedovi“ zaduženi da mlade pouče o kriminalu oprečnim vrijednostima: prijateljstvu, odanosti, zajedničkoj podjeli dobara, brizi prema invalidima i kulturi tetoviranja. I da stvore tu drsku živuću proturječnost – kriminalca s moralnim vrijednostima.

Nicolai Lilin rođen je 1980. godine u Benderu, Transnistrija. Od 2003. živi u Italiji. Svoj prvi roman Sibirski odgoj napisao je na talijanskom i objavio ga u uglednoj izdavačkoj kući Einaudi 2009. godine. Knjiga je izazvala veliki interes, prevedena je na dvadesetak jezika, a po njoj je snimljen i istoimeni film u režiji Gabrielea Salvatoresa s Johnom Malkovichem u ulozi djeda Kuzje. Ostali romani su mu: Caduta libera (2010.); Il respiro del buio (2011.); Storie sulla pelle (2012.) te Il serpente di Dio (2014.) Danas piše za magazin L`Espresso, vodi kulturna događanja u Milanu, i bavi se tetoviranjem nakon što je godinama proučavao tradicionalne tetovaže sibirskih kriminalaca i naučio složene tehnike i kodekse koji ih određuju.

Povod razgovoru Srđana Sandića sa Igorom Rajkijem
su dvije nedavno, gotovo istovremeno objavljene Rajkijeve knjige:
Puteni nametnik (Durieux, 2014.)
i Atavizmirenja! (B-strana spomen-ploče : autografemija) (HDP, 2014.)

Poznavaoci Rajkijeva iziričaja već znaju
da ih očekuje nesvakidašnji razgovor,
upravo kakav vas čeka ovdje

Dva vrlo zanimljiva razgovora
u radijskoj emisiji 'Lica okolice':

- na ovome linku slušajte razgovor Gordane Crnković s Mihajlom Pantićem

- na ovome linku slušajte razgovor Darije Žilić s Anom Ristović

Andre Brink, znameniti južnoafrički pisac, dobitnik brojnih međunarodnih nagrada, borac protiv aparthejda, prijatelj Nelsona Mandele, hrabro se prihvatio teme koja prkosi njegovoj rasističkoj sredini. Ova knjiga temelji se na stvarnom povijesnom događaju.

"Godina je 1749. Elizabeth, kći imućne obitelji holandskih doseljenika u Cape Town, nastoji se osloboditi okova puritanske civilizacije prateći svog supruga u unutrašnjost zemlje gdje se uskoro izgubi svaki njegov trag. Adam, domorodac Hotentot, raskida ropske lance i bježi u divljinu nakon što premlati svog gospodara koji ga je tjerao da bičuje svoju majku. Oboje bjegunaca, stjecajem okolnosti, susreću se u divljini izloženi nemilosrdnim silama prirode. Dolazeći iz dva oprječna svijeta da bi preživjeli u divljini, imaju jedini izlaz da premoste golemi jaz koji ih razdvaja. Oslobođeni predrasuda postaju obična ljudska bića i dolaze do zaključka da će još lakše ostvariti zajednički život u civilizaciji nakon preživljavanja u divljini. Hoće li u tome uspjeti?"

Ova knjiga je studija vjere i nevjere, očaja i nade, neuništive ljudske volje za životom, na trenutke senzualna, sirova i rafinirana, postavlja nam brojna filozofska pitanja i pruža priliku da uživamo u prekrasnim opisima divljih pejzaža. Proza prožeta poetskim trenutcima koja nas vraća istinskim vrijednostima književnosti.

Knjiga je prvi put objavljena na engleskom jeziku 1976. godine i iste godine bila nominirana za prestižnu nagradu Booker Prize.

Hrvatski radio 3.program

26.01. do 30.01.2014.
svaki dan od 09:30 do 09:55

u emisiji
RADIO ROMAN

roman Marine Vujčić
'A onda je Božo krenuo ispočetka'

Najznačajnije djelo brazilskog suvremenog klasika Antônia Torresa 'Ova zemlja', u vrijeme objavljivanja 1976., proglašeno je od strane vojnih snaga visoko subverzivnim jer opisuje beznađe i siromaštvo. Priča prati obitelj iz siromašne regije Bahije i dramatične događaje kroz koje prolazi seleći se sa sjeveroistoka zemlje u Săo Paulo, te psihološke i društvene posljedice tog čina. Kroz očište pripovjedača Totonhima, najmlađeg od dvanaestero braće, slijedimo putanju svih protagonista romana. Jedan od njih je i stariji brat Nelo, migrant koji se, ostavivši svoj zavičaj, obitelj i identitet iza sebe, prepustio i izgubio u velikome gradu, a gubitak vlastitih korijena odvelo ga je u propast. Napušten i razočaran, vraća se u okrilje obitelji i bori s bolešću. Nelovo samoubojstvo čvorište je u zamršenoj mreži odnosa gdje se sukobljavaju nemoć, gubitak identiteta i pogubne frustracije. Ova zemlja ima čarobnu atmosferu velikih knjiga i budi u čitatelju želju za promišljanjem egzistencijalnih pitanja, potiče solidarnost, produbljuje razumijevanje i pruža dublji pogled na čovjeka. Torres čitatelju znalački približava stvarnost svih isključenih, priznajući ih kao protagoniste i žrtve povijesne drame, čime dijeli sličnosti s još nekim brazilskim modernim klasicima. U gustom, ali odmjerenom tekstu obilježje kojega je čist prozni stil snažne estetike vidljivo je majstorstvo romanopisca koji suvereno i tehnički precizno plete dirljivu priču o brazilskoj pustoši obojanoj glađu, bijedom i beznađem. Kontrastrirajući razvijena brazilska urbana središta sa zapuštenim i zaboravljenim zaleđem, autor otkriva protagoniste čije se mogućnosti iskupljenja sužavaju zajedno s pustim horizontom.


Antônio Torres
(r. 1940. u Juncou, Brazil) jedan je od najvažnijih brazilskih pisaca 20. stoljeća. Njegov rodni grad središte je najsiromašnije brazilske pokrajine Bahije a radnja većine Torresovih romana smještena je u tom kraju.
Ovaj moderni klasik jedan je od najsnažnijih brazilskih glasova kojeg smještaju između Jorgea Armada i Faulknera. Zajedno s uvjerenjem i entuzijazmom političkog romana Torres je naslijedio i narativne tehnike europskih, sjevernoameričkih i latinoameričkih modernista te brazilske usmene tradicije. Napisao je četrnaest knjiga od čega su većina romani. Najpoznatija su mu djela: Um Cao Univando Para a Lua (1972.); Ova zemlja, (1976.) i Balada da Infancia Perdida (1986.) Nagrađen je najprestižnijim nagradama poput nagrade „Machado de Assis“ koju dodjeljuje Brazilska književna akademija. 'Ova zemlja' mu je najznačajnije i
najprevođenije djelo.

DHKP nas poziva na sljedeću tribinu iz ciklusa Litterarum translatio koja će se u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića održati u ponedjeljak 26. siječnja u 18.00 sati.


Ovom će prigodom tribina poslužiti kao vanjski okvir za osebujnu traduktološku svečanost. Ugledni članovi DHKP-a Iva Grgić Maroević i Tonko Maroević za tisak su priredili nadasve zanimljiv i za književne prevoditeljice i prevoditelje smjerokazan izbor iz traduktoloških tekstova Josipa Tabaka pod naslovom 'O prijevodima i prevođenju'.

Ovo najnovije knjižno izdanje DHKP-a uz spomenute će priređivače predstaviti predsjednica DHKP-a Petra Mrduljaš Doležal i moderator tribine Sead Muhamedagić.

Na kioscima je novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga

i moja kritika knjige
Rose Montero
'Luđakinja u nama'.




Novi 'Vijenac' još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- razgovor s Mate Marasom
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Tončija Petrasova Marovića 'Strah od slova'
- tekst Strahimira primorca o romanu 'Brdo' Ivice Prtenjače
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Vesne Markulin-Dye 'Lice uz prozor'
- tekst Mladena Machieda o knjizi Clare Usón 'Kći Istoka'
- tekst Lade Žigo o knjizi Hippolytea Tainea 'O književnosti i o G. G. Byronu'
- poezija Tomice Bajsića i Roberta Zlovića
- kratka proza Karmele Špoljarić
- tekst Martine Lončar o novome broju časopisa 'Riječi'


te još ptegršt tekstova o kazalištu, plesu, likovnoj umjetnosti, filmu, glazbi, stripu itd.

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA

raspisuje

N a t j e č a j

za nagrade
DANA HRVATSKE KNJIGE


JUDITA
za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini, posebno o humanističko-renesansnoj u 2014. godini

DAVIDIAS
za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu odnosno studiju inozemnog kroatista o hrvatskoj književnoj baštini u 2014. godini

SLAVIĆ
za najbolji autorski objavljeni prvijenac u 2014. godini


U obzir će se uzeti knjige koje autori ili nakladnici
u 5 (pet) primjeraka dostave do 31. siječnja 2015.
na adresu:

Društvo hrvatskih književnika
- za Nagrade Dana hrvatske knjige –
Trg bana Jelačića 7/I
10000 Zagreb


Nagrade će biti dodijeljene 22. travnja 2015. u Splitu!

Alain Finkielkraut
PAMETNO SRCE
11/2014. / str. 211 / meki uvez

Alain Finkielkraut, koji je ponajprije poznat po svojim političko-filozofijskim djelima i angažmanu,
u ovoj knjizi odlučio se vratiti svojoj staroj, inicijalnoj ljubavi još od studija književnosti – romanu.
Pod lijepim naslovom Pametno srce koje aludira na Pascala, na jednom je mjestu okupio devet čitalačkih iskustava,
devet različitih tumačenja djela koja su ga snažno obilježila. Knjige koje čine njegovu idealnu biblioteku i između
kojih cirkulira njegova misao su sljedeće: Šala Milana Kundere, Sve prolazi Vassilija Grossmana,
Povijest jednog Nijemca Sebastiana Haffnera, Zadatak Philipa Rotha, Prvi čovjek Alberta Camusa,
Lord Jim Josepha Conrada, Zapisi iz podzemlja Fjodora M. Dostojevskog, Washington square
Henryja Jamesa i Babetina gozba Karen Blixen.


*****


Jasminka Domaš
DAN PO DAN
11/2014. / str. 227 / meki uvez


Knjiga "Dan po dan - židovska duhovnost" nastavak je autoričina istraživanja mističnih staza judaizma, ona je zapravo židovska mistika u svakodnevnom životu. Crpeći mudrost iz starih židovskih spisa i mističnih židovskih knjiga, brojnih priča i legenda autorica nam približava i rasvjetljuje univerzalne pojmove poput duše, kajanja, molitve, izgnanstva, patnje i smrti, nepravde i oprosta, ili pak govori o odnosu misli, tijela i duha te o tome kakva je moć onoga što biramo, donoseći pritom, dakako, esencijalne istine o životu. Put prema židovskoj meditaciji vodi kroz promišljanje o sebi samima, pa autorica, svojim jasnim i jednostavnim, ali poetičnim govorom, pišući o dubinama vjere i Božje prisutnosti u našem svijetu, govori i o vlastitome prožimanju unutarnjom svjetlošću i promatranju stvari unutarnjim okom.



*****


Žarko Paić
TREĆA ZEMLJA
10/2014. / str. 503 / meki uvez


Ideja ove knjige ponajprije je da otvori prostor mišljenja o estetici i književnosti kao fragilnim iskustvima slobode i emergencije. Ništa nije unaprijed određeno. Ne postoji nikakav konačni cilj i smisao pisanja ni u onome transcendentnome (božanskome), a niti u imanentnome (želja-tijelo). Posrijedi je iskustvo planetarnoga nomadizma i egzila, obrane dostojanstva riječi kao posljednjeg utočišta slobode pred prodorom tehnoznanstvene logike napretka i pred morbidnim povratkom estetika i ideologija pseudo-angažmana u ove ili one svrhe koje književnost svode na spektakl, politiku i propagandu, na marketing totalnoga nihilizma. Knjiga "Treća zemlja" posvećena je ne samo filozofskome pitanje o karakteru umjetnosti u doba tehnosfera na tragovima Heideggera, Deleuzea i Lyotarda, poglavito, nego se usmjerava analizi „velike književnosti" s obzirom na ono što od nje preostaje danas kao trag slobode i kao iskustvo egzistencijalnoga otpora i subverzije vremenu totalne praznine i zaborava povijesti.


******


Goran Starčević
BIJEG I POBUNA
12/2014. / str. 475 / meki uvez


Već je sam naslov knjige "Bijeg i pobuna - ogledi o napuštenom svijetu" provokativan i zahtijeva interpretaciju utoliko što autor polazi od preispitivanja temeljnih pojmova filozofije u djelima ključnih mislilaca suvremenosti od Heideggera, Derride i Deleuzea do Levinasa i Lyotarda da bi uspostavio „sustavnost" u nesustavnome mišljenju suvremene filozofije.Temeljna je teza knjige da se nakon raspada metafizičkih sustava u različitim fragmentima života pojavljuju surogati istinske filozofije i života. To podjednako vrijedi za različite postmoderne verzije kulture kao masovnoga spektakla kao i za duh vremena. Pritom je pitanje etičnosti u doba koje naziva eskapizmom, a pod time podrazumijeva različite strategije bijega od bitnoga iskazivanja smisla života u otporu diktaturi digitalnoga doba,
jedno od najvažnijih pitanja filozofije danas.

Mnoštvo poezije i proze
mlađih bosanskohercegovačkih,
srpskih i hrvatskih pisaca, uz
pregršt oštrih kritičkih iščitavanja
novijih proznih i poetskih knjiga
pisaca "iz regije" + vrlo zanimljiv
opširan tekst Saše Ćirića
o suvremenim postjugoslavenskim
distopijskim romanima + reprint
teksta Radovana Ivšića
'Kad nema vjetra, pauci...' - sve to
i još mnogo više,
u novome (15.) broju časopisa Sic! na ovome linku

Disput je uz Frakturu naš najkvalitetniji izdavač.

Zato je zanimljivo vidjeti
što planiraju objaviti u 2015. :

30
vrlo zanimljivih
i raznolikih naslova.

Koja su to djela,
saznajte ovdje

Profil nas poziva
na predstavljanje
nove knjige Rade Jarka
YU PUZZLE

u četvrtak, 22. siječnja 2015. u 18 sati u Megastoreu, Bogovićeva 7, Zagreb.

Sudjeluju : Rade Jarak, Tonko Maroević te urednik knjige Velimir Visković.

Promociju će voditi Tomislav Cvitković.

RADE JARAK
'Yu puzzle'
roman
izd. Profil
broj stranica: 240
format: 14,5 x 19,5
uvez: meki
ISBN: 978-953-313-362-1
cijena: 99,00 kn


Roman Yu puzzle govori o trima naraštajima dubrovačke porodice Romić; sklopljen je kao svojevrsna pripovjedna slagalica zasnovana na motivima tragedije, rata i ljubavi u burnom vremenu; on priča o uglednoj srpsko-hrvatskoj obitelji iz Dubrovnika koja nije samo svjedok historije – već i njezina žrtva. Obiteljsko stablo ima mnogo izdanaka i svatko će od njezinih pripadnika ostaviti svoj pečat i ostvariti svoj usud, netko kao španjolski borac, netko kao partizan, a netko kao ustaša... Čak ni azijska krv Ai, supruge generala Zorana Romića, neće biti dovoljno jaka da izbriše zlu kob. Ni pobjeda u ratu u kojemu su izabrali pravu stranu neće donijeti očekivani spokoj. Kada Ai nestane u Beogradu 1958. godine, otvorit će se Pandorina kutija iz koje će izići najmračnije obiteljske tajne. Pripovijedajući o Romićima, Rade Jarak govori o dramatičnim sudbinama mnogih obitelji koje su se zatekle u kolopletu ratnih i ideoloških sukoba koji su obilježili dvadeseto stoljeće na našem tlu.

Autor spretno piše o temama koje danas, kao i nekad, u našim krajevima izazivaju svakojake reakcije iako je cilj suvremenog svijeta da baš nikakve reakcije ne postoje kad je riječ o homoseksualnosti, samoubojstvu ili miješanom braku.

Iz tiska je izašla osma knjiga u sklopu edicije 'Nokaut' koju uređujem u izd.kući HENA COM,
roman "Bidon" Nataše Skazlić.

Ovaj put situacija je nešto drugačija, pa da objasnim: urednik knjige je Davor Šišović Šišović jer je roman trebao izaći kod Naklade Zoro, ali se taj nakladnik, pred dovršenje romana, ugasio. Moja je procjena bila da roman svojom izuzetnom kvalitetom svakako zavrijeđuje biti objavljen u "mojoj" ediciji, koju je, kako smatram, umnogome obogatio, i zahvaljujem Davoru i Nataši Natasa Skazlic što su upravo "Noakut" prepoznali kao ediciju u koju bi se roman dobro uklopio.

Radi se o sadržajno i motivski vrlo bogatome i slojevitome tekstu, poetičnome rukopisu garniranom blagom fantastikom i obogaćenome neopterećujućim ali vrlo zanimljivim filozofskim promišljanjima, sa protagonisticom koja iz posve nesvakidašnje pozicije posreduje događaje i pripovijeda u prvome licu, a što čini na vrlo upečatljiv način.

"Bidon" - roman Nataše Skazlić mjestom i vremenom radnje, ambijentom, dijalektalnom obojanošću teksta, te osjetljivom i mučnom tematikom obrađenom na vrlo dojmljiv i pažljiv način, uvelike je apartan u odnosu na velik dio recentne hrv.književnosti i siguran sam da će biti vrlo zapažen jer to svakako zaslužuje.





Evo teksta sa stražnje korice romana :

Protagonistica romana "Bidon" je djevojčica koja se nakon smrti „vraća“ u zavičaj, u Istru, da osvijesti ključne trenutke djetinjstva koje joj je bilo naprasno, grubo prekinuto. To romanu daje jaku dozu napetosti, a čitanju karakter detekcije – jer, što se to tako strašnoga zbilo kad sve teče tako mirno, tako vedro, tako normalno?

Važna odlika knjige dojmljivo je stapanje atmosfere prostora, psihologije likova i njihovih postupaka, koji od dočaranog emocionalnog stanja često odudaraju, pri čemu je motiv prešutna prihvaćanja sudbine i odluke drugoga, čak i kad je to na vlastitu štetu, vrlo bitan za dramaturgiju romana.
Dijaloškom karakterizacijom junakinje kroz interakciju s roditeljima, djedom, bakom, susjedima i drugom djecom u vedrome je tonu postavljen temelj za razumijevanje vremena i prostora – Istre 1970-ih. Točnije, Pule kao arhetipa većeg provincijskog grada i arkadijske idile unutrašnjosti Istre, obilate legendama o nadnaravnim bićima, a koja postaju važnim pobočnim likovima ovoga poezijom i magijom oplemenjenog romana.

Povjerenje djeteta je bezgranično, njegova vjera u ljude nenarušena je dvojbama odraslosti, i iznevjeriti to povjerenje znači utrti put ka tragediji. Ali, kad blisko okruženje prožme silovit, katarzičan užas spoznaje o iznevjerenom povjerenju, što biva s djetetom-žrtvom, ako vlastita obitelj i nju samu optužuje?

Radi se o mučnoj temi koju je teško premostiti racionalno, ne može se o takvim stvarima napisati priručnik, ali može roman, prekrasan, dirljiv i potresan – kakvoga je na sjajan način stvorila Nataša Skazlić.



Roman naručite s popustom od 10% ovdje



Nataša Skazlić
rođena je u Puli, gimnaziju završila u Zadru, studirala Jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
2008. godine objavljena joj je zbirka kratkih priča Oni – humani bestijarij.
Prozu, poeziju i eseje objavljivala u periodici.
Živi u Zagrebu i Tihina je mama.

Pogledajte emisiju
'Knjiga ili život'
u kojoj
Dario Grgić
govori o
sjajnom romanu
Zorana Malkoča
'Roki Raketa'

Klikaj po ovome

Odličan tekst Nenada Bartolčića u kojem analizira hrvatsko izdavaštvo u 2014. s naglaskom na činjenici da se je ukupna svota godišnje potpore Ministarstva kulture za izdavanje i otkup knjiga u 2014. godini zaustavila na 11,9 milijuna kuna, što je čak 34% manje nego li u 2013. godini, čitajte
ovdje

Barney u tekstu komentira i nedavnu sramotnu izjavu Nikole Petkovića (predsjednika HDP-a) koji je za Novi list izjavio da "izdavač u Hrvatskoj na pisca gleda kao prirodnog neprijatelja" (vidi ovdje ).

Inače, HDP kojem je Petković predsjednik, ujedno je i izdavač knjiga, a na njihovome sajtu primjerice ne postoji rubrika u kojoj bi bile predstavljene (ili bar nabrojane) knjige koje je HDP objavio...

TRIBINA Od korica do korica

Booksa, 20.01.2014., 19 sati

Predstavljanje knjige 'Radnici i seljaci'
Viktora Ivančića

Sudjeluju : Viktor Ivančić, Dejan Ilić, Predrag Brebanović i Dean Duda.

Razgovor će moderirati Miljenka Buljević.

U ponedjeljak, 19. siječnja, u 18h
u prostoru Austrijskog kulturnog foruma
(Gundulićeva 3, Zagreb)
naklada Mala zvona
predstavlja knjigu "Brodski dnevnik"
austrijskog pisca mlađe generacije
Franza Hammerbachera.

Knjigu i autora predstavit će urednica Lidija Dujić
i prevoditeljica Sanja Lovrenčić.

Dobrodošli!

Knjiga austrijskog pisca Franza Hammerbachera 'Passagen' – čiji je naslov u dogovoru s autorom nakladnik Mala zvona preveo kao 'Brodski dnevnik' – nastala je tijekom plovidbe oko svijeta koja je, stjecajem okolnosti, trajala osamdeset dana. Knjiga se sastoji od svakodnevnih dnevničkih zapisa koji su diskretnim humorom, suvremenošću i čistim stilom, donijeli autoru brojne čitatelje i pohvalne kritike. Franz Hammerbacher oplovio je svijet na velikim teretnim brodovima koji su jedna od neprimjetnih ali ključnih premisa suvremenog globalnog tržišta. Bilježeći metodom brodskog dnevnika - a "brodski dnevnik je sredstvo za osiguranje dokaza, no ostaje nejasno što bi se njime trebalo dokazati. Značenje bilježaka stvara se tek retroaktivno. Presudno je da se dnevnik vodi kronološki i uljudno, bez obzira na trenutačno raspoloženje i inspiraciju. Izvanredna zbivanja bilježe se onoliko rijetko koliko se rijetko i događaju. Brodski je dnevnik u prvom redu zapisnik svakodnevice" – autor izvještava o događajima poput spektakularnog prolaska kroz Panamski kanal ili opasne plovidbe u blizini somalijske obale, kao i o sitnim zbivanjima u životima brodske posade i putnika. Franz Hammerbacher plijeni pažnju čitatelja postupno ih uvlačeći u svoju dokumentarističnu priču da bi, naizgled jednostavno, skliznuo iz zabilježenog trenutka u promišljanja o plovidbi koja je život.

Plaidoyer po pički Milka Valenta u Muzeju suvremene umjetnosti


Nakon 33 godine ružnih i iznimno ponižavajućih odbijanja tog eksperimentalnog kazališnog djela (dvadesetak kazališta) napokon je velikim zalaganjem umjetničke ravnateljice Eurokaza Gordane Vnuk u koprodukciji Eurokaza i Muzeja suvremene umjetnosti postavljen na pozornicu dramski spektakl "Plaidoyer po pički" (središnja drama dramske trilogije "Zero") književnog rušitelja tabua, literarnog ikonoklasta Milka Valenta.

Premijera predstave "Plaidoyer po pički" dogodit će se u petak 16. siječnja u 20 sati u Muzeju suvremene umjetnosti u dvorani Gorgona.


Redatelj predstave je Dalibor Martinis.

Više o predstavi ovdje

Milko Valent o predstavi i svome književnom radu za Jutarnji list govori ovdje

Talijanski književnik Erri de Luca dobitnik je nagrade Jean Monnet za europsku književnost. Nagrada utemeljena 1995. uručena mu je 22. studenog u Cognacu za knjigu Vojnikova krivnja (Il torto del soldato). Žirijem sastavljenom od uglednih francuskih kritičara i novinara predsjedavao je Gérard de Cortanze, koji ovog 64-godišnjeg napuljskog autora smatra "jednim od najvećih talijanskih pisaca svoje generacije".

Tim povodom pozivam vas
da pročitate moju kritiku
romana Errija de Luce 'Dan prije sreće' (Meandar, 2010.)
- moju kritiku čitajte ovdje

Zbog različitih problema i obaveza,
u nedjelju sam bio spriječen gledati
gostovanje Ivice Prtenjače u Stankovićevoj emisiji.

Pogledao sam je danas i zaista mi je uljepšala dan.

Odvojite sat vremena svog života i
podarite si mudrost, lucidnost, dobrotu, blagost i poeziju -

- emisija je dostupna ovdje

Na kisocima je novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga,
možete čitati i dva moja teksta :

- moj opširan pregled najboljih prijevodnih
proznih knjiga objavljenih u 2014.

- moju kritiku knjige priča
Radenka Vadanjela
'Mišomor za rođake'



Novi 'Vijenac' (br. 544) još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Mire Muhoberac u spomen Stjepanu Gulinu
- razgovor s Karmelom Špoljarić
- esej Ivane Šojat
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Stjepana Čuića 'Čuvar srpa i čekića'
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Antona Tamaruta 'Nasmijana svjetlost svijeta'
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Dunje Kalilić 'Treća koža'
- tekst Igora Tretinjaka o knjizi Mladena Machieda 'Campanina bijela noć'
- tekst Marka Tokića o knjizi Igora Mikecina 'Heraklit'
- tekst Strahimira Primorca o najzanimljivijim hrvastkim proznim knjigama objavljenima u 2014.

te još pregršt tekstova o filmu, glazbi, plesu, likovnoj umjetnosti, kazalištu itd.

Zašto televizijska novinarčad uporno mogućnost glasanja na izborima naziva GRAĐANSKOM DUŽNOŠĆU, kad se zapravo radi o GRAĐANSKOM PRAVU?

Budući da izlazak na izbore NIJE OBAVEZA te sami odlučujemo hoćemo li izaći na izbore ili nećemo, to onda nije DUŽNOST, već se radi o PRAVU.

Odnosno, ja imam pravo odlučiti hoću li izaći na izbore ili neću, to je moje BIRAČKO PRAVO koje mogu iskoristiti ali i ne moram, a da je to moja građanska DUŽNOST, onda bih ja OBAVEZNO MORAO izaći na izbore, jer bi u protivnom uslijedila kazna.

Budući da se neizlazak na izbore ne kažnjava, to nije građanska dužnost nego građansko pravo.

Uostalom, da je izlazak na biralište uistinu građanska dužnost onda ni ne bi postojao pojam BIRAČKO PRAVO, već bi taj pojam bio zamijenjen BIRAČKOM OBAVEZOM.

A možda se zapravo radi o implicitnom cinizmu - možda pojam GRAĐANSKA DUŽNOST vezan uz izbore implicira da se oni koji ne izađu na birališta nemaju pravo smatrati GRAĐANIMA?

U svojoj radijskoj emisiji 'Moj izbor'
Ivica Prtenjača je nedavno ugostio
Radu Jarka.

Njihov 60-minutni razgovor,
garniran Jarkovim izborom muzike
slušajte ovdje

Iz tiska je izišao novi broj časopisa 'Kolo'
(izd. Matica hrvatska, gl.ur. Ernest Fišer).

Između ostaloga, novo 'Kolo' donosi
temat posvećen Antunu Gustavu Matošu,
ulomke iz neobjavljenih novih djela hrvatskih pisaca,
ulomke iz prijevodnih knjiga u pripremi
te vrlo bogatu rubriku književne kritike
u kojemu je
i moja kritika romana
Maje Hrgović
'Živjet ćemo bolje'.

Moju kritiku tog neuspjelog romana
čitajte ovdje

Iako uglavnom njurgam, kritiziram, prigovaram, blatim, loše vibracije širim i pesimizmom zračim i zagađujem, s vremena na vrijeme, ničim osim vlastitom glupošću potaknut, odradim i pokoje dobro djelo.

Nastojat ću tako i dalje iako se dobro, u inat poslovici, u mom slučaju obično lošim vraća...

Ali, neka, nevermind (rekao je Cobain čisteći cijev svoje sačmarice)...

Uglavnom, Min.kulture upravo je objavilo popis sretnika koji će konzumirati 6-mjesečne i 3-mjesečne stipendije za pisanje novih knjiga (3-mjesečnu sam i ja lani trošio za svoju petu knjigu kritika "LIB(r)IDO") i grudima mi se razlila toplina kad sam na tom spisku ugledao i imena ljudi kojima sam za prijavu na natječaj pisao recenzije.

Želim im da lovušu korisno iskoriste.

A tko, saznajte ovdje

Razgovor s Marinom Vujčić
autoricom prije 5 godina objavljenog romana
'Tuđi život' i dvije lani objavljene knjige,
a koje sam ja uredio :
zbirke drama 'Umri ženski' i
romana 'A onda je Božo krenuo ispočetka',
obje u izdanju Hena com-a .

Razgovor čitajte ovdje

Romani "Sotonski tango" (1985.) i "Melankolija otpora" (1989.) zbog svoje izvrsnosti nisu mogli dugo biti velika tajna mađarske književnosti i László Krasznahorkai je ubrzo postao novim, nezaobilaznim imenom svjetske književne scene, da bi danas, nakon objavljenih dvadesetak romana, priča, eseja... ušao u uži krug kandidata za Nobelovu nagradu.

Hvalospjeve su mu pisali ugledni autori kao što su Sebald ili Susan Sontag, a širu je popularnost stekao preko filmova koje je po svojim romanima i scenarijima stvarao s Bélom Tarrom. Njihov nekonvencionalan timski rad rezultirao je magijom, pulsirajućim spojem sakralnog i demonskog, ali i cirkuskog i uzvišenog – privlačno-odbojnim ispreplitanjem svjetova Krasznahorkaijevih romana i Tarrovih filmova, u koje je teško ući, a još je teže, mnogo teže, ako ne i nemoguće, iz njih izaći.


U "Melankoliji otpora", koju je kritičar New Yorkera James Wood nazvao "komedijom apokalipse", neobični se događaji počinju nizati kad u provincijski gradić na jugu Mađarske dolazi zagonetna cirkuska skupina s golemim kitom koji privlači znatiželjnike i karizmatičnom nakazom Princom koji privlači nezadovoljnike... Osim intrigantnog zapleta, zahtjevnijeg će čitatelja privući autorova sugestivna, meandrirajuće duga rečenica; vrtoglava višeznačnost zbivanja; apokaliptične, groteskne scene koje propituju mogućnosti otpora vladajućem sustavu; zatim snaga sveznajućeg pripovjedačkog glasa koji opisuje najsuptilnije momente psihičkih kolebanja romanesknih junaka...

Sve su to tek neke od značajki Krasznahorkaijevog fascinantnog autorskog pisma, čovjeka koji možda nije, poput svojeg junaka, zaslužio odlikovanje "za najjednostavnije i najsvrhovitije vođenje života", ali je "svojim nesvakidašnjim talentom pozlatio dosadu svakidašnjice sferom umjetnosti".

Udruga Katapult iz Rijeke objavila je šesto ovogodišnje, i ukupno 12. digitalno izdanje iz Edicije Katapult, prvijenac mladog varaždinskog pisca Maria Surjaka, zbirku priča „Liliputanci u zoološkom vrtu“ koji je u tiskanom obliku za udrugu Katapult 2010. godine objavio riječki izdavač ZIGO.

Mario Surjak rođen je 1977. godine u Varaždinu, a živi i radi u Ivancu. Uređivao je dva ivanečka web
portala. Kao novinar i fotoreporter nekoliko je godina surađivao u tiskanim tjednicima "Novi
Varaždinec" i "Regionalni tjednik". Većinu punoljetnog života sudjeluje u radu udruga civilnog
društva, a rekreativno se bavi trčanjem. Njegove kratke priče i pjesme objavljivane su u brojnim
novinama i časopisima (Vijenac, Večernji list, Jutarnji list, Quorum, Urbani vračevi...) te zbornicima i
antologijama.

Zbirka „Liliputanci u zoološkom vrtu“ kroz tridesetak priča predstavlja velik broj likova i tema,
ambijenata i motiva; u prvom redu, zanima je korištenje i gubljenje umjetničke inspiracije, donosi
zgode i nezgode iz provincijskih gradića ili velikog grada, pripovijeda o super-junaku koji spašava
svijet, progovara o intimnosti i propituje odnose među ljudima, kao i opstanak pojedinca u njemu...
Ponekad je pristup potpuno realističan, a ponekad nepovratno, ali planski klizi preko granice apsurda.
U svakom slučaju – kratka, ali slatka poslastica.

E-izdanje knjige dostupno je potpuno besplatno na službenoj web stranici Katapulta (eEdicija:
www.katapult.com.hr) i na Katapultovom profilu na ISSUU, platformi za digitalno objavljivanje (http://issuu.com/zigo_rijeka/docs/liliputanci).

„e-Edicija“ jedna je od aktivnosti programa „Edicija Katapult“ kroz koji je od 2006. godine tiskano 23 prvijenaca mladih i neafirmiranih spisateljica i pisaca u suradnji s izdavačkim kućama ZIGO i Studio
TiM iz Rijeke.

Zbirka kratkih priča iz ranog razdoblja stvaranja Dylana Thomasa, engleskog i velškog pjesnika, planetarno poznatog po pjesmama Ne idi krotko u tu blagu noć, I smrt neće gospodstva imat, Fern Hill...

Ja sam pisac priča i pjesama, napisao je Dylan Thomas u jednom pismu kad mu je bilo devetnaest godina. I s pravom, jer u to je doba taj izuzetno talentirani mladić već pisao prve pjesme koje će ga proslaviti i priče koje objavljujemo u ovoj knjizi, o stotoj godišnjici Thomasova rođenja. I u poeziji i u prozi autora koji sa zanosom otkriva čudesne svjetove riječi pojavljuje se isti opsesivni imaginarij, isti ritmovi, isti unutarnji svijet. Stvarajući svoje gusto tkanje jezičnih slika, Thomas se, ne bez ironije, bavi velikim temama, jedinstvom života i smrti, ljubavlju i ludilom, pretvarajući velški krajolik i motive lokalnih legendi u dojmljiv tekst koji izmiče kategorizacijama.

Sanjao je da je na putu prema obalnom selu planulo stotinu voćnjaka; i cijelo tiho poslijepodne vatreni su jezici palucali kroz cvjetove. Ptice su polijetale kad bi mali crveni oblak odjednom niknuo iz grane; no kako se s uzdizanjem mjeseca i ljuljanjem milju udaljenog mora spuštala noć, vjetar ugasi vatre i ptice se vratiše. Bio je uzgajivač jabuka u snu koji je završio kao što je započeo: tvarnom-i-utvarnom rukom žene što pokazuje prema stablima. Ispreplela je svijetle i tamne pramenove svoje kose, smiješila se preko jabučnih polja se­strinskom liku koji je stajao u kružnoj sjeni pokraj zidova povrtnjaka; no ptice su sletjele na ramena njene sestre, ne bojeći se lica strašila i križno-drvene golotinje pod dronjci­ma. On poljubi ženu, a ona mu uzvrati poljubac. Tad joj se vrane spustiše na ruke dok ga je grlila; krasno ga je strašilo ljubilo, pokazujući prema stablima dok su vatre umirale.

Na novi sajt za književnost strane.ba bio sam vas uputio već kratko nakon njegova pokretanja.

U međuvremenu je obogaćen mnoštvom novih sadržaja, od kojih izdvajam npr. veliki (dvodijelni) intervju s Umbertom Ecom (vidi ovdje) kao i izbor iz poezije Darije Žilić.

Nakon što to pročitate, bez ustručavanja nastavite s upijanjem ostalih sadržaja sajta, koji se i dalje nastavlja punitit kvalitetnim tekstovima...

Igor Rajki suvremeni je hrvatski pisac koji je dosad objavio roman 'Katalog o božjim dostavljačima', zbirku priča 'Pravilnik o stvaranju predodžbi', knjige za mlade 'Mamac za duhove' i 'Užasana', zbirku priča 'Umoreske' te brojne dodatne romane, radiodrame i priče, a s romanom 'Detektor istine' ušao je u finale književne nagrade roman@tportal.hr 2013. godine.

Njegovo novo djelo je roman 'Puteni nametnik', kojega je objavio Durieux, a o kojem je s autorom za T-portal razgovarao Gordan Duhaček.

Intervju čitajte ovdje

SVIMA

želim


SVE