Agilna riječka udruga Katapult godinama radi na afirmaciji i izdavanju rukopisa mladim književnim autorima, ali i na edukaciji u svim segmentima izdavačkog procesa. U partnerstvu s izdavačkim kućama ZIGO i Studio TiM od osnivanja do danas objavili su dvadeset zanimljivih naslova, među kojima se nalaze i debitanski naslovi nekih od danas već afirmiranih književnica i književnika.

Marina Vrđuka Beleš je voditeljica i jedna od urednica Edicije Katapult, a u razgovoru koji slijedi pročitajte kako se Katapult iz udruge entuzijasta prometnuo u ozbiljnog sudionika domaće kulturne i književne scene.

Intervju s Marinom Vrđuka Beleš čitajte ovdje

RASPORED UMJETNIČKOG DIJELA PROGRAMA 2. 'FALIŠA'
(Festival ljevice i alternative Šibenik, 3.-6. 9.)


Srijeda, 3. rujna


18 sati - Film: Retrospektiva Gorana Devića: Uvozne vrane (22') i Dvije peći za udarnika Josipa Trojka (33')

19 sati - Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“, instalacija: predstavljanje rada Borka Čelara (predstavljaju: Zdenka Bilušić, Kruno Lokotar)

20 sati - Književna večer: Kristijan Mirić, Informatičar starog kova (predstavljaju: Kruno Lokotar, Emir Imamović Pirke; čita: Kristijan Mirić)

22:30 sati - caffe bar Domald: službeno otvaranje (prodajna izložba kolaža Maše Kolanović iz knjige Jamerika u dobrotvorne svrhe – za šibenske beskućnike)


Četvrtak, 4. rujna


18 sati - Film: Retrospektiva Gorana Devića: Sretna Zemlja (51')

19 sati - Izložba likovnih radova: „Beatange, stari pokvarenjak, punk-princeza i ostali“ iz arhive Voje Šindolića i kolaž-recital izloženih autora (Kruno Lokotar, Vojo Šindolić) – Galerija „Matija“

21:30 sati - Književna večer: Selvedin Avdić: Moja fabrika (predstavljaju Selvedin Avdić, Emir Imamović Pirke, Srećko Horvat)



Petak, 5. rujna


18 sati - Film: Retrospektiva Gorana Devića: Tri (26') i Nemam ti šta reći lijepo (30')

22:30 sati - Koncert: Damir Avdić aka Damir Avdić


Subota, 6. rujna


18 sati - Film: Dušan Moravec: „Damir Avdić - Pravi čovjek za kapitalizam“ (53')

23 sati - The end: caffe bar Domald

U utorak, 26. kolovoza 2014. u 19 satu ližnjanskoj knjižnici i književnom svratištu ZVONA i NARI gostuju Roland Orcsik iz Mađarske, James Hopkin iz Velike Britanije i Giovanni Agnoloni iz Italije.


Roland Orcsik rođen je 1975. godine u višejezičnom vojvođanskom gradu, Starom Bečeju, a od 1992. živi u Szegedu, u Mađarskoj. Piše poeziju, eseje, kritike, studije i prevodi južnoslavenske književnosti na mađarski jezik. Dobitnik je više mađarskih nacionalnih nagrada za književnost. Glavni je organizator Šinobus festivala šverca kulture te urednik brojnih mađarskih književnih časopisa. Kao član udruženja mladih mađarskih pisaca u Budimpešti (JAK), uredio je više knjiga poezije i proze. 2013. godine doktorirao je na na Odsjeku za komparativnu književnost Sveučilišta u Szegedu, a na istom sveučilištuzaposlen je kao asistent pri Slavističkoj filološkoj katedri gdje predaje južnoslavenske književnosti.

James Hopkin autor je mlađe britanske generacije iz Manchestera koji često mijenja adresu te je do sada živio u mnogim gradovima Europe poput npr. Krakova, Berlina, Zagreba i Leipziga. Boravak u Hrvatskoj, posebno na otoku Hvaru, rezultirao je njegovom "Dalmatinskom trilogijom", prozom koju je emitirao Treći program BBC radija2012. godine. Već je svojim prvim romanom "Winter Under Water" ("Zima ispod vode") privukao pažnju kritike i javnosti. Njegove su priče antologizirane, a dobitnik je niza nagrada.

Giovanni Agnoloni rođen je 1976. godine u Firenci gdje je završio studij prava, nakon kojeg se posvećuje pisanju i prevođenju. Na književnu scenu stupa 2004. godine publicističkim djelom "Fantastična književnost - vrtovi Loriena" o književnosti J.R.R. Tolkiena. Poznatim klasikom fantastične književnosti bavi se i u sljedećoj knjizi "(J.R.R.) Tolkien i (Edward) Bach: Od Međuzemlja k energiji cvijeća" koja je svojevrstan most između književnosti, holističke medicine i duhovnosti". 2012. objavljuje svoj prvi roman "Sentieri di notte" ("Putovi noći") a u sklopu planirane SF-trilogije o kraju interneta. U travnju 2014. godine izlazi mu drugi naslov iz te trilogije, "Partita di anime" ("Igra duša") dok se u prosincu ove godine očekuje posljednji nastavak, "La casa degli anonimi" ("Kuća anonimnih"). Ova je trilogija na tragu poetike tzv. connettivisma, znanstveno-fantastičnog estetsko-filozofsko-književnog pravca koji je izrastao na stečevinama američkog cyberpunka, ali i europske avangarde. Agnoloni kroz žanrovsko pisanje otvara prostor za teme duhovnosti te propituje postoji li zajednička energetsko-duhovna potka svih vjera. Prevodi s engleskog, španjolskog, francuskog i portugalskog jezika te piše za kulturne sekcije raznih talijanskih novina.

Tekst Milana Vlajčića
o srozavanju izdavaštva
i važnosti urednika
u izdavačkoj djelatnosti
čitajte ovdje

Četvrti roman Emira Imamovića Pirkea 'Vršenje dužnosti' govori o Ivoru Bošnjaku, policajcu koji se klonio svake uočljivosti i odgovornosti, i njegova četiri prijatelja. To su Dugi, poduzetnik u, možemo reći, sivo-crnoj zoni, stari roker Simfonija, intelektualac Kant i Pile koji preživljava kao fizički radnik. Dugogodišnja stabilnost njihova prijateljstva iznenada prelazi u krš, lom, prijetnje i blizinu smrti, kada Bošnjak, mimo svoje volje, bude unaprijeđen u vršitelja dužnosti načelnika Policijske uprave, kada u njegovom uredu osvane leš bivšeg Šefa i kada si njegov prijatelj Simfonija odluči presuditi na bizaran način…

Po svom setu klasičan noir, 'Vršenje dužnosti' je i vivisekcija obiteljskih odnosa i psiho-drama Ivora Bošnjaka, čovjeka u srednjim godinama koji baš dramu izbjegava, i u turbulentnim vremenima koja ne priznaju pasivnost pokušava ostati nekorumpiran i običan obiteljski čovjek. No, intimno njega i njegovih prijatelja se probija u privatno koje se na neočekivane načine povezuje s poslovnim, pa sve skupa obgrli političko, dakle sile van dosega Bošnjakovih obzora i snaga. To sve skupa ne znači da im se neće suprotstaviti jer – izbor uvijek postoji. Naravno, noir bez femme fatale, koja se ovaj put zove Asja i mlada je (iz)liječena narkomanka, nekome kći, nekome ljubavnica, a sama sebi valjda strankinja, bio bi manjkav.

Baš kao i noir bez društveno-političkog milieua koji Pirke, sposoban da svaku složenost svede na jednostavno a da pri tome ne banalizira, nego da još bude i duhovit, iscrtava impresivnom lakoćom. Krhkost privatnog prikazana u ovom romanu je zastrašujuća, vjerojatno baš zato što je itekako realna, što i na asfaltu vrijede zakoni džungle. U džungli je, naime, nemoguće biti ne samo građanin, nego i, malograđanin. 'Vršenje dužnosti' pripada žanru krimi romana, ali daleko više – žanru kriminalnog života.

Trinaestu godinu zaredom Jovan Brajović i galerija Moria organizirat će međunarodni festival suvremene književnosti 'Faro(pi)s'. Mjesto održavanja je, pogađate, Stari Grad na Hvaru, a samo događanje postalo je s vremenom značajna književna manifestacija međunarodnog karaktera kojoj je osnovna ideja komunikacija književnika s čitalačkom publikom.

Sretno 13. izdanje Faro(pi)sa u cijelosti će biti u znaku Tonka Maroevića, pjesnika, književnog kritičara, povjesničara umjetnosti, prevoditelja, esejista i antologičara. Čovjeka koji je svojim stvaralaštvom nedvojbeno obilježio vrijeme u kojem je djelovao. Ovaj povjesničar umjetnosti trag je ostavio i u književnosti, autorskoj i prijevodnoj, a ništa manje nije važan njegov doprinos kazalištu i glazbenoj sceni.

Povezujući različite sfere umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva, Tonko Maroević povezuje i različite stvaralačke orijentacije, pripreman na razumijevanje i toleranciju svojom sveobuhvatnom kulturom i naobrazbom. Imajući sve ovo, ali i još više, na umu, Jovan Brajović i selektor festivala Ervin Jahić odlučili su se odati priznanje Tonku Maroeviću. Najpozvaniji kulturnjaci naše scene, artikulirali su svoja razmišljanja o dometima Maroevićeva intelektualnog i kreativno-umjetničkog djelovanja, a glede i u svezi, na Faropisu će sudjelovati Veljko Barbieri, Tomislav Brlek, Aldo Čavić, Nadežda Čačinović, Jakša Fiamengo, Sinan Gudžević, Edin Urjan Kukavica, Goran Matović, Tahir Mujičić, Nikica Petković, Slobodan Prosperov Novak, Enes Ratkušić, Sanja Roić i Velimir Visković. Naravno, i sam Maroević bit će u prilici reći koju riječ.

Ovogodišnji Faro(pi)s održat će se od 22. do 24. kolovoza u Starom Gradu na Hvaru.

Na ovome linku
možete poslušati
ulomke iz predavanja
akademika Milivoja Solara
"Postmoderna - novi početak ili kraj umjetnosti"

Od 28. do 30. kolovoza u Puli, Rijeci i Zagrebu održat će se Književna karika ili Lit Link festival. Uz predstavljanje stranih i domaćih autora, festival se paralelno usmjerava i na promociju domaće književne scene kod stranih urednika i izdavača koji su njegovi jednako važni gosti.

Na čitanjima i razgovorima u tri grada (Pula, Rijeka, Zagreb) domaća publika otkrit će iznimno zanimljive strane autore, a značajan broj hrvatskih autora predstavit će svoj rad, kako publici, tako i zainteresiranim stranim gostima.

'Nakon uspješnog prvog izdanja - koji je urodio i konkretnim interesom američkih nakladnika i časopisa za hrvatsku književnost - festival ove godine, osim nove postave domaćih autora, okuplja pisce i urednike iz Kanade, SAD i Engleske. Lit Link festival teži dvosmjernoj razmjeni novih informacija i dugoročnom povezivanju hrvatske književnosti sa svjetskim tokovima', stoji u najavi događanja.

Tako će u Puli 28. kolovoza u Galeriji Makina gostovati: Miriam Toews, Adam Mansbach, Jasna Žmak, Sheila Heti, Marko Pogačar, Shaughnessy Bishop-Stall i Bojan Žižović.

U Rijeci, 29. kolovoza u Astronomskom centru Rijeka održat će se predstavljanje časopisa McSweeney's Quarterly i izdanja hrvatskih autora u pripremi, a gošća je Andi Winnette, izvršna urednica izdavačke kuće McSweeney's.

U predstavljanju nakon toga, sudjeluju Adam Mansbach, Enver Krivac, Sheila Heti, Davor Mandić, Buzz Poole, Zoran Žmirić, Miriam Toews, Željka Horvat Čeč i Shaughnessy Bishop-Stall.

U Zagrebu, 30. kolovoza u Art-kinu Grič gostuju: Maša Kolanović, Adam Mansbach, Robert Međurečan, Miriam Toews, Ivana Kovačić, Kathryn Borel, Ivana Simić Bodrožić, Sheila Heti, Dalibor Šimpraga i Shaughnessy Bishop-Stall.

Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, Trg bana Jelačića 7
i
Istarski ogranak DHK, Pula, Sv. Ivana 1

raspisuju

NATJEČAJ
za književnu nagradu
„ZVANE ČRNJA“


Nagrada "Zvane Črnja" dodjeljuje se za najbolju hrvatsku knjigu eseja
i sastoji se od plakete i novčanog iznosa.

Nakladnici ili pojedinci mogu sudjelovati na natječaju knjigama objavljenima
u vremenu od 1. rujna 2013. do 15. rujna 2014.
Tri (3) primjerka knjige do 20. rujna 2014. valja poslati na adresu:
ISTARSKI OGRANAK DHK
Sv. Ivana 1
52100 Pula
– za nagradu „Zvane Črnja“ –


Svečana dodjela nagrade bit će na
12. Pulskim danima eseja
u listopadu 2014.

Roman nagrađen sa čak šest talijanskih književnih nagrada.

„Acabar“ na španjolskome znači dovršiti, okončati. A na Sardiniji, „accabadora“ je ona koja okončava. U očima male sardinijske seoske zajednice, njezin čin nije čin ubojice, nego samilostan, ljubazan čin osobe koja sudbini pomaže da se ostvari.

Nakon što Tzia Bonaria, šezdesetogodišnja seoska krojačica, usvoji osmogodišnju Mariju, četvrtu kćer siromašne udovice, ona od nje nastoji sakriti istinu o svojoj ulozi accabadore dok veliki trud ulaže u odgoj i poučavanje te inteligente, živahne ali i svojeglave djevojčice. No, osim kako obrubiti rupice za dugmad, ili ispeći guelfo kolačiće, Tzia Bonaria će djevojčicu naučiti i vrlo važnu životnu lekciju: kako ponizno prihvatiti i život i smrt.

Svim naporima unatoč, otkriće dugo skrivane tajne promijenit će tijek Marijine životne putanje i nagovijestiti joj tamno naličje odraslosti, ali je i odvesti na neočekivan put, u unutrašnjost Italije, odakle se u rodno selo vraća dodatno promijenjena da bi naposljetku i protiv svoje volje preuzela ulogu one koja sudbini pomaže da se ostvari, ali i ostvarila vlastitu sudbinu, te nastavila otočku tradiciju...


Michela Murgia rođena je 1972. u Cabrasu.
Godine 2006., milanska izdavačka kuća Isbn objavljuje njen roman Il mondo deve sapere prema kojem Paolo Virzí dvije godine kasnije snima film Tutta la vita davanti. 2008. Einaudi objavljuje Viaggio in Sardegna , neobičan vodič na manje poznata mjesta na otoku. 2009. u izdanju istog izdavača izlazi joj roman Accabadora, a 2011. roman Ave Mary. E la chiesa invento la donna.
Prije nego se potpuno posvetila pisanju radila je kao noćna portirka, telefonistica, web-dizajnerica, srednjoškolska nastavnica. Studirala je teologiju.

Viktor Kovačić, otac moderne hrvatske arhitekture, živio je burno, stvaralački nemirno, pod snažnim utjecajem mudroslovnih rasprava u bečkim i zagrebačkim kavanama. Usprkos svim nedaćama i životnim neprilikama uspio se održati i djelima dokazati kao snažna osobnost koja se inteligencijom duha suprotstavljala poluinteligentima, kojoj je ponajprije stalo do izvorne radosti stvaranja u sjeni ljepote, do izvorne radosti življenja u svoj punini.
Romansirana biografija velikana hrvatske arhitekture, Bagolina zemljaka iz zavičajnog Huma na Sutli, sastoji se od 48 poglavlja kroz koja se u romanesknom stilu opisuje Kovačićev život i djelovanje: rođenje i krštenje u Rogaškoj Slatini; zavičajnost i djetinjstvo u Humu na Sutli; osnovna škola cara Franje Josipa u Grazu; mala matura i obrtnička škola u Grazu; bijeg u Zagreb gdje se zapošljava kao građevni praktikant kod Hermanna Bolléa; nadzornik nad obnovom pravoslavne crkve u Pakracu, katedrale u Križevcima, samostana u Lepoglavi; studij na Akademiji umjetnosti u Beču, u školi Otta Wagnera; prva nagrada na javnom natječaju; druženje s bečkom skupinom hrvatskih modernista; povratak u Zagreb; izgradnja crkve sv. Blaža; osnivanje Kluba hrvatskih arhitekata; natječajni projekt za novu Vladinu palaču; natječaj za uređenje Kaptolskog trga i okolice; ratne nedaće i zastrašujuće promjene; zgrada burzovne palače (Hrvatske narodne banke); pedagoško djelovanje i dr.

Recenzent Nikola Đuretić, o knjizi: “Literarni prosede Božidara Brezinščaka Bagole jednostavan je: koristeći se poznatim povijesnim podatcima, književnik znanom povijesno-činjeničnom „kosturu“ dodaje literarno „meso“, a narativna linija kronološki prati Kovačičev život, od rođenja i krštenja do umjetnikove smrti. Dakako, ne treba posebice naglašavati kako zbilja romansirane biografije nije i ne može biti vjeran odraz materijalne stvarnosti, nego ponajprije pripovjedačev subjektivni doživljaj. Ali ono što krasi ovo književno djelo jest činjenica da se u njemu posve jasno i autorski prepoznatljivo odražava osobna sudbina velikana hrvatske arhitekture, preko koje je posve razvidan i duh vremena.”

Danas, s početkom u 23 sata
na 3.programu Hrvatskog radija
u emisiji
'Pojmovnik postjugoslavenske književnosti'
možete poslušati moj esej
o 'postjugoslavenskoj književnosti na internetu'.

'A bilo mi je...' Svjetlane Gjoni, dobitnice V.B.Z.-ove nagrade za roman Nula Nemo, zbirka je uzbudljivih i intrigantno napisanih kratkih priča o 'malim' ljudima i 'malim' životima rasutim starim kontinentom, od Zagreba i Opatije do Beča i Moskve.

Slijedeći kronologiju jednog dužeg ljudskog života, A bilo mi je… iscrtava kompleksan mozaik likova koji se pojavljuju i nestaju, epizodisti su u jednim, a glavni junaci u drugim pričama. Od ranog puberteta, preko adolescencije i zrele dobi do pozne starosti, pred nama je plastičan prikaz jedne apstraktne a opet apsolutno prispodobive, svakidašnje egzistencije koja se doima univerzalnom i na trenutke gotovo bolno poznatom.

Likove pratimo jednako minuciozno i zavodljivo u sasvim nevažnim kao i u prijelomnim životnim događajima; s njima prolazimo popodnevne kave, kao i vjenčanja i sprovode.

Sve to ispričano je vještinom i sigurnošću koja garantira da ove priče nećete lako ispustiti, a krhka, šarena menažerija njihovih likova učas će vam se naći pod kožom.

Program Festivala fantastične književnosti 2014.:

Petak, 8. kolovoza:

Pazin - 20:00 – prva književna večer Festivala u pazinskom Kaštelu: predstavljanje aktualne produkcije fantastične književnosti u regiji

Nastupaju: Saša Šebelić (Medulin): romani "041" i "Zovite me Jurina"; Zoran Antičević (Poreč): roman "Evanđelje tame"; Goran Skrobonja (Beograd): roman "Sva Teslina deca"; Dragić Rabrenović (Bijelo Polje): zbirka priča "Prsten s one strane sna" (Refesticon); Ivana Delač (Zagreb): zbirka priča "Ukronije" (Sferakon); Zoran Vlahović (Zagreb): zbirka priča "Ljudski faktor"tor"; Ljiljana Avirović, Carla Rotta, Antonio Giudici (Pula): talijanski prijevod zbirke "Priče o starim bogovima" (FFK 2007.); Vanja Spirin (Zagreb), gost Kuće za pisce: lik i djelo;
moderator: Davor Šišović



Subota, 9. kolovoza:

Sveti Petar u Šumi - 21:00 – književna večer u klaustru pavlinskog samostana – predstavljanje zbirke "Samostanske priče"

Nastupaju: Dragić Rabrenović, Ivana Delač, Dajana Šalinović, Vesna Kurilić, Ed Barol, Marko Fančović, Tihomir Jovanović, Goran Gluščić, David Kelečić, Aleksandar Žiljak, Goran Skrobonja, Milena Benini;

moderator: Davor Šišović

Dođite!

Lovro Škopljanac rođen je u Zagrebu 1984. godine, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje te 2003. godine upisao Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je na četverogodišnjem studiju komparativne književnosti te engleskog jezika i književnosti 2007. godine. Sljedeće godine diplomirao je i na trogodišnjem studiju japanskog jezika i kulture te na jednogodišnjem specijalističkom studiju konferencijskog prevođenja, a od 2009. godine na istom je fakultetu zaposlen kao (viši) asistent pri Odsjeku za komparativnu književnost (katedra za poredbenu povijest hrvatske književnosti).Područja njegovoga stručnog interesa unutar komparatistike su poglavito književnosti na hrvatskom, engleskom i japanskom jeziku, zatim recepcija i pamćenje književnosti, starija hrvatska književnost, empirijske i kognitivne teorije književnosti. Uz asistentski rad Odsjeku za komparativnu književnost aktivno se bavi usmenim i pismenim prevođenjem te volontiranjem u terapijskom jahanju.

Autor je nedavno objavljene knjige 'Književnost kao prisjećanje' koja je bila povod razgovoru Marija Glavaša s njim - intervju čitajte ovdje