Riječki novinar, pjesnik, a sada i prozaik Davor Mandić u Nakladi Ljevak i tvrdom uvezu objavio je knjigu priča “Valjalo bi me zamisliti sretnim”. Nju je šire i glamuroznije promovirao u Rijeci i Zagrebu, a nešto skromnije u Splitu, u Bookari Marija Glavaša u Infozoni. Neobične priče izvan nacionalne matrice, medijska i žanrovska preklapanja i upućenost te romaneskne i filmske ambicije razlog je zbog kojeg mu je Siniša Kekez stavio diktafon pred tipkovnicu.

Intervju čitajte ovdje

U četvrtak, 31. srpnja 2014. godine u 11.00 u Ri Infu na Korzu u Rijeci bit će predstavljeno ljetno izdanje časopisa za književnost i umjetnost 'Književnost uživo'.

Časopis je pokrenut prije godinu dana kao nadgradnja inicijative oko istoimene facebook stranice, te je ovo drugi ovogodišnji, a ukupno peti e-svezak.

Novi btroj donosi brojne novitete, poeziju i prozu, kao i esejistiku te intervjue i razmišljanja o književnosti, uz uvijek prepoznatljive fotopriloge (ovaj put izbor je pao na Zorana Žmirića, ovaj puta kao fotografa).

Časopis je dostupan na http://knjizevnostuzivo.org/casopis-za-knjizevnost-i-umjetnost-knjizevnost-uzivo/knjizevnost-uzivo-godina-2-broj-2-ljeto-2014

Ovaj je broj rezultat književne produkcije koja je nastala u posljednja tri mjeseca od izlaska proljetnog broja, a urednica ovoga broja je Dunja Matić. Oko 130 jedinica različitih pomno izabranih tekstova hrvatskih, srpskih, bosanskohercegovačkih, slovenskih i crnogorskih autora (složenih u neku vrstu intuitivnih poglavlja) predstavlja tako presjek četvrtsezone iza nas i svakako znakovito upućuje na književne interese mimo mainstream medija. Kao i uvijek, časopis ravnopravno vrednuje pisce za koje se do sada nije dovoljno čulo, ali i one poznatije i afirmiranije autore.
Urednički tim autora / pisaca / urednika organizacijom stranice / fb stranice i samoga časopisa nastoji otvoriti što širi prostor afirmacije kulture čitanja i književnosti te na svaki način sudjelovati u kreaciji današnjeg kulturnog miljea.

Časopis će predstaviti Dunja Matić, urednica ovoga broja, Marina Vrđuka Beleš, voditeljica Katapulta te Milan Zagorac, pokretač projekta Književnost uživo.

Izdavači časopisa su Katapult i Studio TiM, a časopis je potpomognut sredstvima Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije.

"Javne tajne", prvi put objavljene 1994. godine, osma su zbirka priča Alice Munro. Već se od početnih redaka prve priče "Skriveno i otkriveno" nazire jedna od velikih tema ove zbirke - razorna moć starih ljubavi i prisjećanja. Louisa, mlada knjižničarka koja primi neočekivano pismo vojnika s ratišta, teško je mogla zamisliti koliko će je daleko odnijeti njena znatiželja. Sve su priče u tom pogledu slične - daju više od očekivanja. Intimne su, ali napete, suzdržane, ali intenzivne, jednostavne, ali majstorske, smještene u živopisnom kanadskom gradiću, no sežu i na druge kontinente. Autorica temeljito i lucidno istražuje ženske teme, no kroz oči osam fikcionalnih žena propituje i zajedničku kulturu i opće vrijednosti svjetova u kojima egzistiraju. Ove priče, u kojima neočekivano odjekuju tuđi životi, također govore o prazninama u sjećanju, ali i o neskladu u našim vlastitim egzistencijama: naša prošlost, kaže Alice Munro, čini nas strancima nama samima.

Iz tiska je izašao novi broj časopisa za svjetsku književnost 'Književna smotra' , posvećen devedesetima (gl.ur. Irena Lukšić, izd. Hrvatsko filološko društvo)



SADRŽAJ

Uvodna riječ
Irena Lukšić

Pristupi i pogledi
Stipe Grgas
Duge devedesete: prošlost koja još uvijek traje

Borislav Knežević
Globalizacija i humanističke znanosti u SAD-u devedesetih godina

Teorijske perspektive
Kristina Peternai Andrić
Kontekstualnost i interdisciplinarnost suvremene naratologije

Panorame
Magdalena Renouf
Potopljena stvarnost
Analiza fragmenta književnog pejzaža u Poljskoj devedesetih godina

Enisa Uspenski
Lenjingradsko-peterburška poezija devedesetih godina dvadesetog stoljeća

Težišta
Jelena Šesnić
Nacionalna fantazija i kultura pamćenja američkih devedesetih u romanu Leviathan Paula Austera

Ksenija Kondali
Novoregionalni izričaj Annie Proulx kao kritičko-ironijski osvrt na američke devedesete

Sonja Ber i Biljana Oklopčić
Tvorba afroameričkog kulturnog identiteta u drami Sat klavira Augusta Wilsona

Vanja Polić
Starost u Zimskom vrtu Alice Munro

Iva Polak
„Prizemljenje“ Zemlje zlatnih oblaka u znanstveno-fantastični žanr i na australsko tlo 1990-ih

Leo Rafolt
Teror(izam) dokumentarizma devedesetih: Murakamijevo Podzemlje kao zrcalni uvod u japansku psihu

Aleksandar Genis
Strašni san
Sorokin i književnost 1990-ih

Iva Šarić
Francuska književnost devedesetih i prva faza opusa Jeana Rouauda

Vesna Bratić
Stanje šoka: Što je Samu Shepardu ostalo da kaže devedesetih?

Julio Peńate Rivero
Odisej i Javier Reverte: na putovanju pohispanskoj književnosti

Praksa devedesetih: pogled na i pogled iz

Poezija švedske manjine u Finskoj – inovatori s dalekog sjevera
(izbor i prijevod Željka Černok)

Elena Guro: Odjednom proljeće
(izbor i prijevod Irena Lukšić)

Ovog petka 25.07.
točno u ponoć
gost Marijana Grakalića
u 'Potepuhu', Opatovina bb, Zagreb
bit će književnik Kruno Čudina,
koji će govoriti o svom novom romanu
i čitati svoje pjesme.

Svi ste pozvani!

“Kad svjetlost nestaje” obiteljska je saga koja prati tri generacije. Baka i djed, još uvijek uvjereni komunisti, vraćaju se iz Meksika u Istočnu Njemačku početkom 1950-ih kako bi pripomogli osnivanju nove države. Njihov sin vraća se iz drugog smjera – bio je emigrirao u Moskvu, odakle je prognan u Sibir. Dolazi sa ženom Ruskinjom u državu uronjenu u malograđanske vrijednosti, i sa sobom donosi nepokolebljivo uvjerenje kako se to može promijeniti. Unuk se u međuvremenu osjeća sve sputaniji u domovini koju nije birao i kreće na Zapad, i to upravo na dan kad njegov djed, obiteljski patrijarh, navršava 90. godinu života. Ova priča o njemačkoj obitelji zadivljujuće je razvedena u svom zemljopisnom i vremenskom dosegu, a govori o godinama provedenim u egzilu, stvaranju i propadanju istočnonjemačke države, o padu Berlinskog zida. Majstorski zaokružena pripovijest zastaje u Meksiku, Sibiru i Istočnom Berlinu, usput ocrtavajući vrhunce i ponore 20. stoljeća. Ishod je istovremeno zanosna panorama i monumentalni roman o Njemačkoj koji kroz napredovanje jedne obitelji čini opipljivom samu povijest. Svaka stranica otkriva iznimnu Rugeovu vještinu sažimanja kompleksnih sadržaja u jednostavne formule, kako su titrava svjetla političke utopije koja je jednom blistala polako počela gubiti sjaj.

Eugen Ruge kao da se cijeli život spremao napisati ovu knjigu. Njegov kasni prvijenac pruža nam pogled iz same srži DDR-a na cijelo stoljeće njemačke povijesti.
FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG

Propadanje obitelji Umnitzer paralelno prati događaj većih razmjera, pad komunizma u Njemačkoj, kao i Alexanderovu osobnu priču koja kreće u istom smjeru. ...nagon Eugena Rugea za traženjem istine o minulim događajima iskustvo je koje obilno nagrađuje.
THE TIMES LITERARY SUPPLEMENT

Naizgled potpuno smirenim narativnim stilom, bogatim dijalozima i vrhunskim monolozima Rugeova “obiteljska priča” pruža zaista informativan i zabavan panoramski pogled na komunizam u Njemačkoj, i tjera na razmišljanje.
THE INDEPENDENT

Rugeov roman je pulsirajuće, vibrantno, izuzetno vitalno djelo, puno formalne inventivnosti, izuzetnog suosjećanja te, iznad svega, jetkog i pronicavog humora. ...Osjećaj koji ostaje nakon čitanja romana “Kad svjetlost nestaje” nije očaj, već trijumf. Može se vidjeti kako je od ruševina bivšeg Istočnog bloka nastalo nešto dovoljno moćno da nadživi svijet iz kojeg je nastalo. Umjetnost predstavljena Rugeovom knjigom srušila je zid između velikih ruskih i američkih romana.
THE NEW YORK TIMES

“Kad svjetlost nestaje” nikada ne napušta svoje literarne ambicije. Na jednakoj udaljenosti od autobiografije, povijesne rekonstrukcije i obiteljskog romana, Eugen Ruge nudi čitatelju romanesknu, kompleksnu i razrađenu arhitekturu jasnih i postojanih linija.
LE MONDE

Marina Vujčić rođena je 1966.godine u Trogiru. Diplomirala je kroatistiku te radi kao profesorica hrvatskog jezika i književnosti. 1998. godine izlazi joj knjiga za djecu „Bijeg uz brijeg“. Po njezinom scenariju snimljen je 2005. godine animirani film "Kućica u krošnji". Film je 2006. godine na Animafestu dobio Posebnu nagradu žirija, a na Međunardonom festivalu filma i videa nagradu za najbolji scenarij u kategoriji animiranog filma. 2010. godine izlazi joj roman "Tuđi život", a 2014. roman "A onda je Božo krenuo ispočetka". Njezine drame "Sretan kraj" i "Čekaonica" uvrštene su 2008. i 2010. godine u uži izbor na Natječaju za dramski tekst "Marin Držić" i preporučene za izvođenje hrvatskim kazalištima. "Čekaonica" je postavljena 2012. godine u Kazalištu AKO. Za dramu "Umri ženski" dobila je 2014. godine treću nagradu.

Knjiga drama "Umri ženski" i roman "A onda je Božo krenuo ispočetka" povod su razgovoru Srđana Sandića s Marinom Vujčić - čitajte ga ovdje

"Zaboravite neutralne i samozatajne autore koji čame kod kuće pod žutim svjetlom 40-vatne lampe i pišu svoje memoare s tendencijom da ih nikada ne objave! Dolazimo neupitno samouvjereni, s puno kontroverzi u nama samima, s ciljem da publici odagnamo dvojbu o opstojnosti knjiga i naše književnosti."
Vlado Vava Simcich

Ri Lit je književna skupina riječkih autora kojih je danas ukupno trinaest, nastala kao gerilski plan u znak otpora riječkoj sceni zatrpanoj raznim neautentičnim pojavama. Prva postava, koju je činilo njih devetoro – Zoran Žmirić, Enver Krivac, Zoran Krušvar, Tea Tulić, Bojan Mušćet, Moris Mateljan, Alen Kapidžić, Vlado Simcich Vava i Milan Zagorac, lagano je obnovljena kada su se pridružili Izet Medošević, Igor Večerina, Robert Vrbnjak i Kristina Posilović.

Pogledajte njihov nastup pod zvijezdama riječkog neba, 21.07.2014. u 21:30, Arheološki park (Trg Jurja Klovića) Rijeka

U povodu izlaska Đikićevog novog romana 'Ponavljanje' u izdanju Naklade Ljevak, Gordan Duhaček je razgovarao s urednikom i piscem Ivicom Đikićem o ljubavnim pričama, posljedicama rata u Bosni i Hercegovini, Ivi Andriću, ali i Dariju Kordiću.

Razgovor čitajte ovdje

Irena Matijašević rođena je 1965. u Zagrebu, a diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu. Bila je članica predsjedništva Hrvatskog semiotičkog društva, a eseje i poeziju objavljivala je u Quorumu, Vijencu, Zarezu, 15 dana, Poeziji i drugim časopisima. Radi kao urednica književnih emisija na Trećem programu Hrvatskog radija. Uredila je knjigu 'Riječi i riječi: rječnik Trećeg programa' (HRT &AGM, 2008), kao dio projekta-emisije 'Riječi i riječi'.

Dosad je objavila dvije zbirke pjesama: 'Naizgled' (AGM, 2007) i 'Južne životinje' (AGM, 2010) te poetsku dramu 'Danska H2O' (2012). Pjesme su joj prevođene na engleski, njemački, slovački, švedski i poljski jezik.

Povodom razgovoru novinarke T-portala s Irenom Matijašević je izlazak njenog prvog romana 'Crno pismo'.

Razgovor čitajte ovdje

Na ovome linku
možete poslušati
emisiju 3.programa Hrvatskog radija
'Hrvatska proza'
u kojoj je bila emitirana
novela 'Glas iz knjižnice' Karmele Špoljarić.

U toj noveli autorica donosi osebujnu viziju posljednjih trenutaka u životu 'prokleta umjetnika' hrvatske Moderne - Janka Polića Kamova.

Tomislav Perko, putopisac iz Zagreba, nedavno se vratio s putovanja oko svijeta, koje je nazvao – 1000 dana ljeta. Obišao je pet kontinenata, i to s budžetom od svega par eura na dan. Stopirao je, spavao u domovima nepoznatih ljudi, svirao gitaru na ulici, radio neobične poslove, volontirao, pa čak i preplovio Indijski ocean u 13-metarskoj jedrilici. Družio se s policijom na granici Irana i Pakistana, meditirao u budističkom samostanu na Tajlandu, završio u hipi selu u Australiji, posjetio najljepši otok na svijetu, živio s Maasai ratnicima u Africi, pronalazio smisao života u društvu šamana u džunglama Amazone.

Naposljetku, u jednom ribarskom selu u Ekvadoru, bacio se na pisanje knjige o svom putovanju. Oko stote stranice, uvidio je da se toliko toga ima za reći i o životu koji je svemu tome prethodio: kako je siguran posao zamijenio nesigurnošću ceste, kako su izgledali njegovi prvi putni koraci, kako su reagirali prijatelji i obitelj, kako je došao do ideje da krene na put oko svijeta te kako je sve to realizirao.

Odgovore na ta pitanja dao je u svom književnom prvijencu – "1000 dana proljeća".

Pisao sam o studentskim danima, o vremenu kad sam imao cijenjeni i odlično plaćeni posao brokera, o naizgled bezizlaznim financijskim problemima, o preokretanju života naopačke, o prvim upućivanjima na cestu s ruksakom na leđima, te o pronalaženju puta kojeg ću slijediti idućih godina – putujući.

Pisao sam o autostopu po nebrojenim državama, spavanju u domovima neznanaca, kampiranju pored ceste, hranjenju po supermarketima i ispijanjima pivi na klupicama, volontiranju, brojnim anegdotama koje su me zadesile na putu, prirodnim ljepotama koje su me ostavljale bez daha, i o predivnim ljudima koje sam susretao usput. Pisao sam o ljubavi.

Što su drugi rekli o knjizi:

Hrvoje Šalković:

"Tomo Perko je dobri duh hrvatske putopisne scene, koja je u posljednjih desetak godina narasla do točke u kojoj je slobodno možemo nazivati pokretom. Perko se nametnuo kao vođa novog vala putnika, a taj silan uspjeh nije mu se dogodio slučajno. U čitavu je priču ušao vrlo skromno, gotovo niotkuda, kao mladi pobornik Couchsurfinga. Zahvaljujući svojem nevjerojatnom pustolovnom duhu, koji ga je odnio u kutke svijeta nezamislive ogromnoj većini ljudi, ali i izuzetno kvalitetnim ljudskim osobinama, stekao je armiju sljedbenika i poštovatelja. Kroz godine iza nas, mnoge su se generacije putopisaca probijale kroz skučene medijske i literarne prolaze, svaki od njih nudeći neku svoju, originalnu priču. Neki su se penjali na čuvene i teško dostupne planine, neki su pješačili tisućama kilometara, neki su tragali za plažama, a neki za zabavom, neki su biciklirali ili jednostavno u putopisnoj formi prezentirali svoje ogromne, eruditske kapacitete. Ali u svemu tome, ipak su imali određene budžete kojima su realizirali svoje putničke pothvate. Perko je svijetu ponudio svoju verziju putovanja, s podignutim palcem, lunaparkom u glavi i bombom u plućima, i što je najvažnije, s nekoliko kovanica u džepu. Godinama je lutao planetom, upoznavao nevjerojatne ljude, proživio stvari dostatne da se ispuni desetak života, a kamoli ne taj jedan, koji samo on ima. Ostali su putopisci publici otkrivali svijet, tumačeći kako ga je moguće obići s malo novca. Perko ga je obišao bez žute banke u džepu, i dokazao je da je i to moguće, samo ako ti srce udara pravim brojem otkucaja u jednoj minuti ceste. Samim time, ostvario je putnički san svakoga tko se makar jednom upoznao s njegovim putopisnim radom.

U rukama držite njegov literarni prvijenac, u kojem je potpuno otvorio bokove. Vještim spisateljskim tehnikama na papir je nevjerojatno iskreno prenio svoj put od mladića iz konzervativne sredine do velikog putnika kojem je čitava planeta ugodan dnevni boravak. Ova knjiga nije samo krajnje topla i iskrena ispovijest čovjeka gladnog ceste, ovo je i odličan priručnik za svakog mladog putnika željnog otkrivanja svijeta. Nakon što pročitate ovu knjigu, shvatit ćete da ona ima samo jednu manu - osjećat ćete strašnu želju da pročitate i nastavak ove tople, zanimljive priče."

Boris Veličan:

"Čovjek koji godinama stopira i couchsurfa svijetom zasigurno ima što za reći o ovom našem lijepom trećem kamenčiću od Sunca. Ipak, u svom prvijencu Tomica se nije toliko bavio putopisom koliko putovanjem. Sve što sam očekivao u smislu klasičnog putopisa, uz izuzetak poglavlja o Bangladešu, u „1000 dana proljeća" nisam našao. Tomica se odlučio napisati nešto drugo. Odlučio je napisati introspektivan autobiografski roman, pun unutarnjih previranja i teških odluka. Govorio je on sam sebi da život, kakav je vodio, za njega nema smisla. Ostali, koje je putujući susretao, bili su tu da mu potvrde odabir pravog puta. Vidio je Tomica mnoga sela, išao iza mnogih gora, bio u zemlji divova i u zemlji patuljaka. No, najtežu borbu vodio je sam sa sobom, na kraju izašavši kao pobjednik. Ova knjiga testament je te borbe, ali i ljubavi jednog znatiželjnog dječaka prema širokom svijetu!"

Robert Knjaz:

"Knjiga je O-D-L-I-Č-N-A! Hipnotička kombinacija priča s putovanja, osobne ispovijesti, te zanimljivih ljudskih sudbina diljem svijeta. Sad sam na pola knjige i ne mogu je prestat čitat."

Književnik Milko Valent, autor tridesetak knjiga; proze, dramskih tekstova, poezije, esejistike i kritike, ovogodišnji je dobitnik godišnje nagrade Vladimir Nazor, za roman 'Umjetne suze'.

Dobivena nagrada bila je povod razgovoru Andrije Tunjića s Valentom - intervju objavljen u 'Vijencu' čitajte ovdje

Ove godine u Bibliokampu koji traje od 12-og do 24-og srpnja 2014. izravno sudjeluju četiri mlade knjižničarke i to: Ileana Kurtović iz Splita, Ivana Manojlović iz Osijeka te Iva Barković i Ivana Radenović iz Zagreba.

U sklopu planiranog programa Bibliokamp pruža zanimljiva događanja i za širu javnost. Riječ je prije svega o matinejama koje započinju u glavnoj dvorani knjižnice ZVONA i NARI, u Ližnjanu, u 10 sati, a na kojima gostuju zanimljive predavačice i književnice i to redom:

- srijeda, 16.7.2014. Ljubica Radović, profesorica ruskog jezika i književnosti te dugogodišnja djelatnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

- četvrtak, 17.7.2014. Tomica Šćavina, književnica i trenutna gošća u književnom svratištu ZVONA i NARI; Tomica je ove godine dobila nagradu SFERA za najbolji znanstveno-fantastični roman POVRATAK GENIJA, a pažnju književne javnosti pridobila je već svojim prvijencem BROD ZA LAJKU.

- subota, 19.7.2014. Tea Čonč, knjižničarka, djelatnica odjela Međuknjižnične posudbe Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

- ponedjeljak, 21.7.2014. Ana Božičević i Sophia Le Fraga, američke pjesnikinje koje trenutno borave u svratištu ZVONA i NARI. Ana Božičević ove je godine dobila uglednu Lambda nagradu za LGBT književnost svojom zbirkom poezije „Rise in the Fall“.

UZ SUDJELOVANJE GOŠĆI BIBLIOKAMPA ODRŽAT ĆE SE I POSEBAN DOGAĐAJ: Promocija druge knjige iz Biblioteke Brnestra u nakladi Općine Ližnjan i to zbirke pjesama, „Žuta šatirana ruža“, Josipa Pipa Škifića. Ovo će se predstavljanje također odviti u knjižnici ZVONA i NARI i to u utorak, 22.7.2014. s početkom u 19 sati.

Od ostalih aktivnosti u sklopu Bibliokampa planiran je i posjet Sveučilišnoj knjižnici u Puli, zbirci Mornaričke knjižnice a pod stručnim vodstvom njihove djelatnice, knjižničarke Nives Franić.

Dakle, Knjižnica i književno svratište ZVONA i NARI ovaj su tjedan kuća za knjižničare! Pridružite se! Za sve programe ulaz je slobodan, a oni koji nam se žele pridružiti u uređenju fonda ližnjanske knjižnice uz savjet i pomoć naših gošći pozvani su ostati i nakon matineja

Sisački pjesnik Slavko Jendričkoendričko za svoju zbirku poezije "Evolucija ludila" ludila" dobio je jednu od najuglednijih hrvatskih pjesničkih nagrada “Tin Ujević”. U konkurenciji su još bile knjige pjesama Veselka Koromana, Luka Paljetka, Tonka Maroevića, Miroslava Mićanovića, Vesne Biga i Pere Pavlovića.

Nagradu Društva hrvatskih književnika Jendričku, pjesniku koji najbolje pokazuje da se i iz “provincije” može biti laureat, na Danima Tina Ujevića u Vrgorcu u subotu navečer uručili su predsjednik DHK Božidar Petrač i gradonačelnik Vrgorca Borislav Matković.

Razgovor sa Slavkom Jendričkom čitajte ovdje

Na kioscima je
ljetni trobroj 'Vijenca'
(samo 10 kuna),


a u njemu, uz ostalo

i moja kritika romana
Daltona Trumboa
'Johnny je krenuo u rat'




Ljetni trobroj 'Vijenca' još donosi:

- opširan razgovor s Milkom Valentom
- tekst Krešimira Bagića o knjigama Ivana Babića 'Koncepcija vrta' i Ivane Perice 'Mirila'
- kolumna Nives Opačić
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Franje Janeša 'Čerupanje feniksa'
- tekst Ljerke Car Matutinović 'Antologija 20 Galovićevih jeseni'
- tekst Bojane Mikelenić o knjizi Césara Aire 'Duhovi'
- razgovor s Božicom Jelušić
- tekst Borisa Domagoja Biletića o knjizi Anele Borčić 'Beračica soli'
- tekst Gabrijela Jurića o stvaralaštvu Tatjane Tolstaje
- tekst Matije Ivačića uz 100. obljetnicu rođenja Bohumila Hrabala
- kratke proze Tatjane Tolstaje, Anele Borčić i Bohumila Hrabala
- poezija Gorana Gatalice
- temat : Matoševi nesuđeni časopisi

te još pregršt tekstova o filmu, glazbi, kazalištu, plesu, likovnoj umjetnosti itd.

Pozvani smo
na novu "Vampirsku noć u Kringi",
večer horor književnosti
na kojoj će moderator Davor Šišović
predstaviti Sašu Šebelića,
pisca iz Medulina,
i njegove vampirske romane
"Vampir(ist)ra" i "Zovite me Jurina"
u subotu 12. srpnja u 21 sat
u kafiću "Vampire" u Kringi.

Na ovome linku
možete poslušati emisiju 'Moj izbor'
u kojoj je Ivica Prtenjača
ugostio Mladena Martića
(inače, bratića moje majke),
našeg istaknutog polonista te
prevoditelja djela W.Gombrowicza
i mnogih drugih poljskih autora.

Svečanom dodjelom nagrade „Tin Ujević, na 123 rođendan barda hrvatskog pjesništva završeni je ovogodišnji program
kulturno-književne manifestacije „S Tinom u Vrgorcu“. Prestižna nagrada ove godine dobio je Slavko Jendrička za zbirku pjesama „Evolucija ludila“.

Jandričko „zgodu“ svoje poezije pronalazi u mikrosituacijama, provjerljivom krontopu, ruga se u brk podivljalom kapitalizmu koji iza sebe ostavlja pustoš.Treba istaknuti da su ovogodišnje Tinove dane sa skromnim proračunom, odlično organizirali prof. Željko Primorac i Teo Dodig iz vrgoračkog Gradskog kulturnog središta.
Dokaz je to izvrsna posjeta, tijekom cijele manifestacije.

Inače, nagradu „Tin Ujević“ dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika za najbolju zbirku pjesma u protekloj godini.

- Što reći? Nagrada, definitivno ide u najbolje ruke - kazao je Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika, koji je zajedno sa vrgoračkim gradonačelnikom Borisom Matkovićem dodijelio nagradu Jendričku. Nagrada „Tin i ja“, koju dodjeljuje Osnovna škola „Vrgorac“ za najbolji likovno-literarni rad otišla je u ruke Eme Pavlović iz OŠ „Draganići“.

Napisao Mate Primorac, objavljeno u Večernjem listu, 06.07.2014.

Idoli i barabe poveći su ogled o slavnim osobama u djelima iz biblioteke Na tragu klasika. U knjizi je riječ o povezanosti znamenitih osoba s odabranim naslovima u tom našem nakladničkom nizu.
Celebrityji običnom životu pridaju naročit smisao. Oni ga dižu u nebo, do simbola, do znaka. Do obećanja zagrobne sreće. Do vječnosti. Oni obične stvari uzimaju nama da bi ih vratili preobražene i oplemenjene, ali i dalje prepoznatljive. Jer celebrityji su bića koja ne postoje u stvarnom životu, nego u mašti čitatelja, gledatelja i slušatelja. Oni su onaj famozni «faktor x» o kojemu govore teoretičari estetske komunikacije, ono čudo koje u čitateljevoj glavi poprimi posve nadnaravna svojstva. Fenomen celebrityja je trenutak kad zablistaju obične poderane čarape na nekome čiji je otac pjevač grupe The Rolling Stones ili na pozornici, kad usred spektakularnog nastupa padne pjevačica sa svetačkim umjetničkim imenom. Zaboga, Madonna, pala je Madonna! Kao da se srušila cijela civilizacija novijega vremena! Od toga zatitraju milijuni duša i tijela.
Struktura Idola i baraba pomalo je neobična, sastavljena je od raznorodnih fragmenata, kratkih eseja, stručnih članaka, leksikografskih shema, crtica, anketa, dnevničkih bilježaka i rang-lista. Autoričine nakane nisu bile samo ludičke, na tragu avangardnih eksperimenata iz prošloga stoljeća, nego ponajprije usmjerene prema novim žanrovima, novim tehnologijama i novim načinima gledanja stvarnosti u kojoj postojimo ili možda više ne postojimo.

Balkanski književni glasnik raspisuje konkurs za knjigu poezije, proze, drame, esejistike.

Na konkursu mogu učestvovati svi autori koji pišu na jednom od balkanskih jezika (srpski, hrvatski, bosanski, slovenački, makedonski, albanski, grčki, bugarski, rumunski, rusinski, romski...)

Rukopise, praćene bio-bibliografijom i fotografijom autora poslati u .doc ili .docx Word formatu na balkanwriter@gmail.com sa napomenom u subjektu poruke "Za konkurs".

Najbolje knjige biće objavljene u jesenjem kolu BKG biblioteke.

Konkurs je otvoren do 1. 8. 2014.

Hrvatski radio 3.program
05.07.2014. od 16:03 - 16:35 h

Bibliovizor

U današnjoj emisiji poslušat ćemo tekst Božidara Alajbegovića koji nije pronašao riječi pohvale za roman prvijenac Maje Hrgović pod naslovom "Živjet ćemo bolje".

Čut ćemo zatim kritiku Borisa Gregorića o svojevrsnom antiromanu "Ona i on" Borisa Greinera, i kritiku Damira Radića o knjizi "Jugoton gori" - osobnim zapisima Marka Pogačara o rock pjesmama koje su autoru u doba sazrijevanja bile važne.

Dijana Lovrić putuje iz Zagreba u samostan na Šćitu u Rami, gdje se dodiruju Hercegovina i Bosna. Ona je izvršna urednica monografije Rama-Šćit koju će, u suradnji s tamošnjim franjevcima, objaviti jedna zagrebačka izdavačka kuća.
Kraj je veljače, snijeg je zameo ceste i slučaj je učinio da Dijana zastane u Duvnu, pedesetak kilometara od Šćita, i da ostane u kući Marka Kelave, čovjeka s kojim u Zagrebu živi posljednjih godinu i pol. Nakon što je dobio otkaz u novinama, Marko se zaposlio u kuhinji poznatog restorana. Njihova veza i privrženost jedno drugome dublji su nego što se čini na prvi pogled.

Dijana će jednu noć provesti u snježnoj kući s Markovom majkom Ružom, sestrom Ankom, djedom po ocu Mijom i djedovom sestrom Lucom Meštrović. Otkrit će ili naslutiti potisnute obiteljske boli i sramote. Otkrit će ili naslutiti i teške tajne koje traju nad gradićem i ljudima u njemu. Riješit će i svoj neobični odnos s fra Ljubom Pavlovićem, mladim fratrom sa Šćita, koji je – zajedno sa starim fra Ivom Džaltom – određen da surađuje s Dijanom na monografiji koja nastaje dvije godine.

„Ponavljanje“ Ivice Đikića roman je o ljubavi i o strahu od ljubavi, o nestancima, rastancima i o poznatim i nepoznatim grobljima nad kojima lete ptice Luce Meštrović, koje će donijeti glasove nestalih ili zauvijek odnijeti vjeru u čudo.
Smješten u jednu zagrebačku i duvanjsku zimsku noć koju otvara dolazak više-manje slučajne putnice, a zatvara jedna od najpoetičnijih scena suvremene hrvatske književnosti, Ponavljanje, na tragu prijašnjih autorovih proza, ima diskurzivne tragove ljubavne priče, krimića i elegije nad žrtvama karaktera, podneblja i nekih ranijih povreda, premda se ne može usko svrstati ni u jednu od spomenutih kategorija.

Otvorena struktura romana nameće se stoga kao jedini logičan pripovjedački izbor, jer ideja jest zaokružiti priču jedne noći, a ne ispisati nekrolog životima likova. Đikićevi junaci vođeni su nagonima, ljubavni i emocionalni odnosi su im komplicirani, rješenja zagonetki obično im izmiču a katarze se rijetko kad događaju. Kvarni su i čudesni, onakvi kakvi ljudi obično jesu.

Adriana Piteša, Jutarnji List

***

Ivica Đikić rođen je 1977. u Tomislavgradu (BiH). Novinarstvom se počeo baviti 1994. u Slobodnoj Dalmaciji, a u tjedniku Feral Tribune bio je novinar i urednik od 1997. do gašenja lista 2008. godine. Od 2009. do 2010. bio je glavni urednik riječkog Novog lista, a od 2010. glavni je urednik tjednika Novosti iz Zagreba. Objavio je romane Cirkus Columbia (Biblioteka Feral Tribune, Split, 2003.) i Sanjao sam slonove (Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.). Cirkus Columbia dobio je nagradu „Meša Selimović“ za najbolji roman objavljen u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Po motivima tog romana oskarovac Danis Tanović snimio je 2010. istoimeni igrani film. Drugi roman osvojio je nagradu Tportala za roman godine u Hrvatskoj. Zbirka priča "Ništa sljezove boje" izišla je 2007. u izdanju Biblioteke Feral Tribune, a zbirka pjesama "Ostatak svijeta" 2012. godine (HDP, Zagreb). Objavio je i tri publicističke knjige: "Domovinski obrat – politička biografija Stipe Mesića" (VBZ, Zagreb, 2004.), "Gotovina, stvarnost i mit" (Novi Liber, Zagreb, 2010.), u koautorstvu s Davorom Krilom i Borisom Pavelićem, te "Šarik Tara: Život" (Novi Liber, Zagreb, 2013.). Uz Tanovićev film Cirkus Columbia, koscenarist je i dugometražnog igranog filma Filipa Šovagovića Visoka modna napetost (2013.). Đikićeve knjige prevedene su, ili se prevode, na španjolski, njemački, talijanski, mađarski i slovenski jezik. Živi u Zagrebu.

Riječki kulturolog Aljoša Pužar bio je jedan od onih profesora sa Sveučilišta u Rijeci koji su otišli na privremeni rad u Koreju, Južnu naravno. Pisat će se jednom o toj čudnoj znanstveno-sveučilišnoprofesorskoj vezi Rijeke i Koreje, no Pužar se tu izdvojio: on je tamo, naime, ostao. Barem zasad.
Koliko, zašto, kako se snalazi i zašto je zanimljiv špijunskom miljeu, probao je saznati Davor Mandić u razgovoru za Novi list.

Razgovor čitajte ovdje .