Sadistički nastrojene pojedince među vama,
koji se vole naslađivati tuđom mukom,
pozivom da sjednu pred svoje radio aparate
sutra, 01.listopada 2014.
u vremenu od 08:30 do 09:30
i na 3.programu Hrvatskog radija
poslušaju emisiju 'Jutro na trećem'
i moj milozvučni piskutavo-drhturavi glasić
kojim sam neartikulirao odgovarao na
pitanja Ivice Prtenjače
o svom uredničkom poslu
u izdavačkoj kući Hena com.

Gornjogradski književni festival jednom godišnje organiziraju pisci za pisce. Pokrovitelj festivala je Skupština grada Zagreba, a osnivač i autor festivala Marijan Grakalić. Zbornik festivala i program uređuje redakcija portala Radio Gornji Grad.

Ovogodišnji festival održava se od 03. do 06.listopada na više zagrebačkih lokacija i ugošćuje više desetaka pisaca iz Hrvatske, Srbije, BiH, Crne Gore i Slovenije.


PROGRAM

Petak 3. listopad 2014

Galerija Lav, Opatička 2 u 20.00

V.V. Majakovski - Šamar društvenom ukusu (Teatar poezije, režija: Goran Matović)

Subota 4. listopad 2014.

Stari Krovovi, Basaričekova 9. - Jutro poezije -.točno u podne

Enes Kišević (Zagreb), Robert Roklicer (Zagreb), Borče Panov (Radoviš), Admiral Mahić (Sarajevo), Kruno Čudina (Zagreb), Nikola Živanović (Beograd), Helena Berden (Garešnica), Nino Bjelac (Novi Vinodoski), Vladimir Blagojević (Beograd), Željko Krznarić (Zagreb), Darko Alfirević (Split, Mostar), Branko Pejnović (Zagreb), Antonija Kralj (Split), Boris Topličanec (Zagreb), Darko Turković (Zagreb), Barbara Pogačnik (Ljubljana), Gordana Vlajić (Beograd), Davorin Žitnik - Žito (Zagreb), Mladen Vukšić (Split), Dubravka Zaharija (Rijeka), Sanja Matutinović Zec (Rijeka), Danijela Glišić (Beograd), Ivana Čohan (Karlovac), Jovica Ilić (Radoviš), Aida Bagić (Zagreb).

Didov san, Mletačka 11 - u 16.00

Dušan Gojkov (Beograd), Miodrag Mića Jakšić (Beograd), Zdenko Jelčić (Zagreb, Čapljina), Božica Jelušić (Đurđevac), Marjanca Kočevar (Novo Mesto), Marina Mijakovska (Skopje), Marijan Grakalić (Zagreb), Goran Simić (Sarajevo), Dijana Jelčić Starčević (Zagreb), Mirna Weber (Varaždin)

Cinkuš - !8.00, Otvaranje izložbe vizualne poezije Karmen Stošić

U 18. 30: Laura Lara Gee (Zagreb), Aron Baretić Abe (Rijeka, oceani, brodovi), Željko Barišić (Split), Romana Brolih (Zagreb), Hrvoje Bubić (Solin), Franko Bušić (Split), Andrija Crnković (Split), Šefik Daupović Fiko (Sarajevo), Neven Dužević (Zagreb), Milan Fošner (Zagreb), Dorta Jagić (Zagreb), Ksenija Kancijan (Zagreb), Dragan Mučibabić (Sarajevo), Milan Novak (Maribor), Nela Servantes Pamuković (Zagreb, Biograd na moru), Petar Pismestrović (Graz), Damir Pilko (Zagreb), Dino Porović (Sarajevo), Lidija Puđak (Zagreb), Ljubica Ribić (Varaždin), Karmen Stošić (Zagreb), Volga Švorinić (Zagreb, Zadar), Ninoslav Žagar (Zagreb)

Nedjelja 5. listopad 2014.

Nedjelja - Prozna nedjelja (Potepuh, Trg Petrice Kerempuha) u 16.00

Aria Adams (Zagreb), Ratko Bjelčić (Sisak), Romano Bolković (Zagreb), Jadranka Brnčić (Zagreb), Igor Čumandra (Zagreb), Blažo Davidović (Budva), Mihaela Gašpar (Sv. Nedjelja), Marijan Grakalić (Zagreb), Dorta Jagić (Zagreb), Zdenko Jelčić (Zagreb, Čapljina), Marina Krleža (Zagreb), Kruno Čudina (Zagreb), Pero Kvesić (Zagreb), Vitomira Lončar (Zagreb), Sanja Lovrenčić (Zagreb), Irena Lukšić (Duga Resa), Stjepo Martinović (Zagreb), Suzana Matić (Zagreb), Nada Mihelčić (Zagreb), Robert Mlinarec (Zagreb), Rolando Peharec (Dugo Selo), Sanja Pilić (Zagreb), Nemanja Rotar (Pančevo), Davor Schunk (Zagreb), Silvija Šesto (Zagreb), Željko Špoljar (Zagreb), Marina Vujčić (Zagreb)

21.30. Jazz Regiss Cattie˛&Com

Ponedjeljak, 6. listopada 2014

Potepuh, Trg Petrice Kerempuha u 16.00:

Snježana Banović (Zagreb), Anka Dorić (Zagreb), Alma Draganić-Brkić (Zagreb), Edit Glavurtić (Zagreb), Branka Grakalić (Medulin, Zagreb), Denis Kuljiš (Zagreb), Antun Pavešković (Zagreb), Marko Pisarević (Zagreb), Korana Serdarević (Zagreb), Irena Šekez Sestrić (Zagreb), Sanja Šantak (Zagreb)
Dubravko Zlatec (Zagreb), Ivica Kiš (Zagreb)

19.00 Promocija knjiga Dijane Jelčić u knjižnici Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu
20.30 Promocija knjige Stjepe Martinovića "Gospina trava" u Potepuhu
22.00 Glumačka družina Djule s predstavom "Laku noć majko'

23.00 Jazz - Glazbeni omaž književnosti

Sve u vezi festivala: http://radiogornjigrad.wordpress.com/

Književne tribine "Pisac i građanin" su tribine na kojima organizatori tribine ležernim razgovorom s izabranim autorima nastoje otkriti što rade i misle današnji pisci.

Zanimaju ih pisci kao građani i njihov aktivizam.

Svojom četvrtom tribinom u nizu predstavljaju izvrsnog i zanimljivog Marka Tomaša.

Ulaz je slobodan, 03.listopada u 20 sati,
Book cafe 'Dnevni boravak', Ciottina 12 a, Rijeka

Moderira Željka Horvat Čeč

Emisija "Knjiga ili život", obnovljena i posve drukčija, sada na Trećem kanalu, ponovno vraća književnost na Hrvatsku televiziju.

Dinamično, svakoga dana od ponedjeljka do četvrtka u terminu od 20 h do 20:07 h, u samo 7 minuta emisija će predstavljati nove knjige, donositi razgovore s piscima i njihovim kritičarima, podsjećati na književne klasike koji su formirali današnje umjetnike.

"Knjiga ili život" pokušat će dokazati da je upravo knjiga život ili bar oruđe za njegovo dublje razumijevanje, a čitanje nije dosadna aktivnost nego prilika za otkrivanje novih svjetova.

Urednici: Koraljka Kirinčić, Karolina Lisak Vidović, Lidija Špiranec i Gordan Nuhanović

Mihail Šiškin (Moskva, 1961.) u književnosti se pojavio početkom 90-ih godina i odmah je zamijećen kao talent. Za prvu priču, "Sat kaligrafije", nagrađen je kao najbolji debitant. Godine 1999. osvojio je "ruskog Bookera" za roman "Zauzimanje Izmaila". Širu prepoznatljivost je stekao osvajanjem prestižne nagrade Nacionalni bestseler za roman "Vilina kosa" (2005.) - sofisticiranu prozu o jeziku, odnosno o pripovjedanju, a još više osvajanjem nagrade Velika knjiga koju je 2011. dobio za roman "Pismovnik".

Upravo taj roman kojeg je Šiškin prije nekoliko dana promovirao u Zagrebu bio je povod da Srđan Sandić porazgovara s s ovim autorom.

Intervju čitajte ovdje

O romanu 'Pismovnik' (Naklada Ljevak, 2014.) saznajte više ovdje

David Bowie, Branimir Đoni Štulić, David Lynch, Jose Luis Borges, Stieg Larsson... – neki su od autora motive čijih djela Karmela Špoljarić vješto kombinira, te pletući razgranatu mrežu asocijacija i referenci stvara roman koji uvjerljivo oslikava hrvatsku aktualnu stvarnost, apostrofirajući njezinu zagađenost kriminalnim repovima iz nedavne nam ratne prošlosti.

No navedenim autorima još jedno ime svakako treba pridodati - ono Alfreda Hitchcocka - jer Benjamin L., junak romana Major Tom, tipičan je hičkokovski „običan čovjek u neobičnoj situaciji“. To je introvertan i usamljen, vrlo inteligentan i načitan, ali neambiciozan i inertan bibliotekar kojega iznenadna smrt žene koju je potajno simpatizirao potakne na akciju, tj. potragu za razrješenjem okolnosti te smrti, što ga iz pasivnog promatrača vlastitog života postupno transformira u aktivnog i važnog subjekta jedne krvave misterije.

Major Tom je roman sočnih dijaloga, živopisnih likova i neočekivanim obratima bogate nepredvidljive, tečno vođene priče koja na uzbudljiv način povezuje ratne zločine i (po)ratno profiterstvo, tajkunizaciju, bivšu političku emigraciju, medije i UDBA-u... ali i književnost.

Jer, uz to što se na zanimljiv i duhovit, ironijom impregniran način poigrava pozicijom tzv. sveznajućeg pripovjedača, Karmela Špoljarić svoju napetu krimi-štoriju obogaćuje i svojevrsnim romanom u romanu. Tematizacijom pisanja i propitivanjem granice između zbilje i fikcije autorica trilerski zaplet garnira i metaliterarnim slojem, stvorivši djelo koje će podjednako voljeti književni connoisseuri i ljubitelji uzbudljivih napetica smještenih u domaći, kritički oslikan suvremeni kontekst.

Unatrag mjesec dana, Hena com je objavila tri nova naslova - tri romana suvremenih spisateljica iz Turske, Slovačke i Italije:

- 'Luda knjiga' Ayfer Tunc
- nagradom Europske unije za književnost 2012.godine ovjenčan roman 'Cafe Hyena' Jane Benove i
- sa šest talijanskih nagrada ovjenčan roman 'Accabadora' Michele Murgie.

Uz to, do kraja tjedna iz tiska izlazi još jedan novi roman, napeta krimi-priča jedne poznate zagrebačke autorice!

Također, povodom nedavnog pokretanja novog, redizajniranog i sadržajno obnogaćenog sajta
izdavačka kuća Hena com je odlučila darovati online-kupce njihovih izdanja.

Dakle, svratite na web sajt Hena com-a i odaberite neku od knjiga iz njihovog bogatog kataloga - klikom na odabrani naslov osim podataka o toj knjizi otvorit će vam se i popis deset knjiga između kojih možete odabrati jednu kao poklon, ako naručite neku od ostalih knjiga iz njihove ponude.

Pozvani ste na prvo, rujansko izdanje 'Knjiza' - veselog natjecanja u znanju iz književnosti!

Knjiz je pokrenut s idejom obogaćivanja kulturnog života u Hrvatskoj a održavat će jednom mjesečno u pet hrvatskih gradova - Osijeku, Rijeci, Splitu, Šibeniku i Zagrebu.

Želja organizatora je kroz natjecanje u znanju iz književnosti približiti knjiške teme širokoj publici te uz dozu intelektualne razbibrige i vedrog nadmetanja, omogućiti književnosti (pa i onoj 'najtežoj') da prodre do što više ljudi, neizravno, bez previše mudrovanja i u ugodno provedenom vremenu. Kroz pitanja različitih razina zahtjevnosti tu će svatko saznati ponešto zanimljivo o životima pisaca i njihovim djelima (s naglaskom na domaću književnost, domaća izdanja i autore) i uz to se natjecati u veselom okruženju i pri tom osvojiti vrijedne nagrade.

Za svaku rundu Knjiza osigurane su nagrade - naravno knjige, a pokrovitelji su hrvatski nakladnici. Pokrovitelj rujanskog izdanja Knjiza je izdavačka kuća V.B.Z., koja je pobjedničkim ekipama osigurala vrijedne nagrade - knjige domaćih autora (Zorana Ferića, Igora Mandića, Vedrane Rudan, Ivane Simić Bodrožić, Predraga Matvejevića, Branislava Glumca, Bekima Serjanovića, Ankice Tomić i dr.)

Prvo kolo Knjiza koje je na rasporedu u mjesecu rujnu održava se u sljedećim terminima na ovim lokacijama:

- 26. 9. u Zagrebu, Potepuh bar (Opatovina 5), s početkom u 20 sati
- 26. 9. u Rijeci, Klub mladih Rijeka (Erazma Barčića 9/a), s početkom u 20 sati
- 29. 9. u Šibeniku, Klub Azimut (Obala Palih Omladinaca 2), s početkom u 20 sati
- 29. 9. u Osijeku, Barcelona Pub (Vukovarska 4a), s početkom u 20 sati
- 30. 9. u Splitu, kavana Le Monde (Plinarska 6), s početkom u 20 sati


No to nije sve - KNJIZ TE VODI U PRAG!

Specijalno izdanje Knjiza koje uključuje natjecanje među gradovima, održat će se po drugi put u Noći knjige 2015., a glavna nagrada pobjednicima bit će europsko putovanje za dvoje u rodni grad slavnog pisca FRANZA KAFKE - PRAG. Nagradu je osigurala putnička agencija F-tours d.o.o. iz Splita!


PRIJAVE:

Želite li sudjelovati u Knjizu prijavite svoju ekipu na jedan od dolje navedenih kontakata. Za kviz se prijavljuju natjecateljske ekipe (od 2 do 5 članova) a prijavljuju se pod zajedničkim imenom ekipe. Ili jednostavno, sa svojom natjecateljskom ekipom u naznačeno vrijeme posjetite lokaciju održavanja Knjiza u svome gradu.

ZAGREB
Mjesto: Potepuh bar (Opatovina 5)
Vrijeme: 20 sati
Prijave: Valter Gross Dabi
e-pošta: dabinho@gmail.com

RIJEKA
Mjesto: Klub mladih Rijeka (Erazma Barčića 9/a)
Vrijeme: 20 sati
Prijave: Nikola Šubić
e-pošta: nikola.subic@gmail.com

OSIJEK
Mjesto: Barcelona Pub (Vukovarska 4a)
Vrijeme: 20 sati
Prijave: Mirna Šmit ili u Barcelona pubu
e-pošta: mirna.smit21@gmail.com

ŠIBENIK
Mjesto: Klub Azimut (Obala Palih Omladinaca 2)
Vrijeme: 20 sati
Prijave: Klub Azimut

SPLIT
Kavana Le Monde (Plinarska 6)
Vrijeme: 20 sati
Voditelj: Marijo Glavaš
e-pošta: malabiljka@yahoo.com

Organizator: Moderna vremena Info, portal za knjigu i kulturu čitanja (www.mvinfo.hr)
Partneri: Hrvatski kviz savez, Rijeka pub kviz, Barcelona Pub - Osijek, Klub Azimut - Šibenik, Caffe Le Monde - Split.

Pokrovitelji: putnička agencija F-tours d.o.o. iz Splita & hrvatski nakladnici. Pokrovitelj rujanskog izdanja Knjiza je nakladnička kuća V.B.Z.

Projekt se održava uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture RH.

Razgovor Davora Šalata
sa Slavkom Jendričkom,
dobitnikom Nagrade »Tin Ujević«
za 2014. godinu,
objavljen u novome broju
časopisa 'Kolo',
čitajte na ovome linku

Svi smo dobrodošli na

Dan danske književnosti

u Knjižnicu Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5,
u ponedjeljak, 22.rujna od 18.30 h

na bogatu kulturnu gozbu kroz koju će Vas voditi:

pozdrav Veleposlanika Kraljevine Danske, gospodina Poula Erika Dam Kristensena
prevoditeljica Đurđica Žlebačić Sřrensen (izdavaštvo u DK, potpore, prijevodi, ukus)
Alen Mešković, autor romana Ukulele jam (uz pomoć urednika i moderatora Krune Lokotara)
Irena Lukšić, urednica, romana Karen Blixen: Babetina gozba,

e da bi konačno mogli i pogledati film

Gabriela Axela: Babetina gozba (1987, 102 min.),
dobitnika Oscara za najbolji ne-američki film

Program se održava uz podršku Veleposlanstva Kraljevine Danske u Zagrebu,
u organizaciji Statens Kunstfonda, Algoritma i Disputa

Nova kulturna manifestacija Dani Mirka Kovača bit će održana od 25. do 27. rujna u Rovinju. Manifestacija će se odvijati u Multimedijalnom centru te će u trodnevnom programu okupiti domaće, regionalne te međunarodne književne, filmske i kazališne stručnjake, kritičare te predstavnike medija iz cijele regije.

Gostuju istaknuti domaći i međunarodni stručnjaci, književnici i filmski djelatnici: Filip David, Davor Beganović,Ivan Lovrenović, Božidar Koprivica, Zdravko Zima, Vlaho Bogišić, Lordan Zafranović, Miljenko Jergović, Boris Dežulović, Predrag Lucić, Katarina Luketić, Enver Kazaz, Zvonko Kovač, Melita Jurkota, Bruno Kragić, Branislav Mićunović, Mile Stojić, Mića Vujičić, Borka Pavičević, Nada Gašić, Žarko Radić, i drugi.

U okviru događaja bit će predstavljena i Nagrada Mirko Kovač koja će se početi dodjeljivati od 2015. u trogodišnjem ritmu za najbolji roman, knjigu eseja i prozni prvijenac s područja Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore. U žiriju su ove godine: Borka Pavićević, Vlaho Bogišić, Davor Beganović, Zdravko Zima, Pavle Goranović, Aleš Debeljak i Filip David.

PROGRAM:

četvrtak, 25. 9.

MMC, 19 sati

- Svečano otvaranje Dana Mirka Kovača / govore Slobodana Matić Kovač, Seid Serdarević, Miljenko Jergović
- Prikazivanje filma Novice Milića o Mirku Kovaču
- Izvedba songova po tekstovima Mirka Kovača / Boris Dežulović, Predrag Lucić

******

petak, 26. 9.

MMC, 11 – 13 sati

- Okrugli stol o romanu “Vrijeme koje se udaljava” i kontekstu romana u romanesknom opusu Mirka Kovača / Davor Beganović, Zvonko Kovač, Božidar Koprivica, Mile Stojić, Mića Vujičić, Filip David / moderira Seid Serdarević

MMC, 16 – 18 sati

- Okrugli stol o knjizi “Elita gora od rulje” i političkom eseju danas / Borka Pavičević, Svetislav Basara, Boris Dežulović, Enver Kazaz, Aleš Debeljak / moderira Tanja Petovar

Kino Antonio Gandusio, 20 sati

- Projekcija filma “Gosti i radnici” po scenariju Mirka Kovača u režiji Lordana Zafranovića i diskusija o filmu / moderira Bruno Kragić

******

subota, 27. 9.

MMC, 11 – 13 sati

- Razgovor o radu s Mirkom Kovačem na filmu i u kazalištu / Branislav Mićunović i Lordan Zafranović / moderira Seid Serdarević

MMC, 16 – 18 sati

- Biografizam u djelu Mirka Kovača / Vlaho Bogišić, Ivan Lovrenović, Miljenko Jergović, Nada Gašić, Predrag Lucić / moderira Melita Jurkota

Kongresna dvorana Hotela Park, 20 sati

- Prigodni program, predstavljanje nagrade Mirko Kovač
- Mirko Kovač i Filip David: “Knjiga pisama 1992-1995” / uprizorenje: Žarko Radić i Bane Popović, režija: Radmila Vojvodić

Zašto čitati noću?
naslov je teksta
kojim je
Marko Pogačar
otvorio svoju
rubriku
'Kantunal'
što će je redovito puniti
slovima, riječima, rečenicama,
na portalu
Lupiga.com.

Pratite ga redovito,
niz započinje ovdje

U svom trećem izdanju mješovito-medijski književni spektakl „Kod Marula“ dobiva i međunarodni karakter.

Tako će u

ponedjeljak, 22. rujna, od 10 do podne
u Parku kralja Zvonimira (ispred hotela "Riviera") u Puli
kod spomenika Marku Maruliću,

roditelju hrvatske umjetničke književnosti, uz riječ i glazbu, zadnji dan ljeta s vama proslaviti:

Kristina Posilović, Renata Fućak i Marin Kolić, naši gosti iz Rijeke; Daniel Radočaj i Bruno Brežac, domaće snage iz Pule; Tomaš Escher iz Austrije; Ana Jasmina Oseban iz Slovenije; Federico Leguizamón iz Argentine; Signe Rom Rassmusen iz Danske; Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen iz Ližnjana; te pulsko-zagrebački sastav Radio Aktiv!

PROGRAM ORGANIZIRA ISTARSKI OGRANAK DHK iz Pule,

a i ove godine su ga podržali Grad Pula i Turistička zajednica Grada Pule, dok je boravak inozemnih gostiju u Istri omogućen preko Knjižnice i književnog svratišta ZVONA i NARI iz Ližnjana.

Program će se, sada već tradicionalno, održati kod kipa Marka Marulića (a koji je rad akademske kiparice Marije Ujević), osim ukoliko nas vrijeme ne prisili da se premjestimo u Klub hrvatskih književnika Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika (Sv. Ivana 1, u Puli, ispod velikog nalivpera, gdje je i ulaz u MSUI).

Stoga, bez obzira na sunce ili kišu, svi u ponedjeljak u Pulu!

Gradska knjižnica Velika Gorica
poziva Vas na
književni susret

'Umjetne suze' Milka Valenta

gost:
Milko Valent, književnik
glazbena pratnja: Ana Lovrenčić, lektorica i jazz pjevačica
Davor Doležal, gitarist

moderatorica susreta: Darija Žilić

u ponedjeljak, 22. rujna 2014. u 19.00 sati
Središnji odjel za odrasle Gradske knjižnice Velika Gorica,
Zagrebačka 37

Uz dva svježa romana
('Cafe Hyena' Jane Benove i
'Luda knjiga' Ayfer Tunc)
i cijeli niz domaćih i stranih naslova
u pripremi,
izdavačka kuća Hena com
(u kojoj sam urednik)
ima i novi, redizajnirani,
dodatnim sadržajima obogaćen sajt.

Uz informacije o naslovima iz njihovog kataloga
te bio-bibliografske podatke njihovih autora
tu su i galerije slika s promocija,
intervjui s autorima,
kritike i recenzije knjiga
koje je Hena com objavila, isl.

Klikajte na http://hena-com.hr

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga,
možete čitati i

moju kritiku romana
'Svjetlo za duhove'
Josepha O'Connora




Novi 'Vijenac' još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Stipe Odak: 'Trobojno bijelo'
- tekst Marije Tonković o zborniku radova o Krleži '(Ne)pročitani Krleža: od teksta do popularne predodžbe'
- tekst Domagoja Brozovića o knjizi Svetislava Basare 'Mein Kampf'
- tekst Ljiljane Marks o knjizi Stipa Botice 'Povijest hrvatske usmene književnosti'
- razgovor s književnim kritičarom Mariom Kolarom


te još pregršt tekstova o filmu, plesu, kazalištu, likovnoj umjetnosti, glazbi itd.

Roman ovjenčan Nagradom Europske unije za književnost za 2012. godinu

"Petržalka je mjesto gdje vrijeme nema utjecaja. Ondje žive stvorenja o kojima ostatak svijeta misli da više ne postoje, da su izumrli." Tako Beňová u romanu opisuje bratislavski ali i slovački fenomen, općinu Petržalka, u kojoj živi četvrtina stanovnika Bratislave. To je mjesto čiji se genius loci „sastoji u tome što se ondje nakon nekog vremena svatko počne osjećati kao debil koji ništa nije uspio u životu“. Na takvom mjestu, u stambenoj zgradi u kojoj zidovi sviraju i pričaju a radijski prijemnici su godinama namješteni na jednoj stanici, žive Elza i Ian, koji zajedno s Rebekom i Elfmanom čine asocijalnu četvorku Petržalke.

Roman je manje priča a više fragmentirana slika života dvaju neambicioznih parova kojima je „Café Hyena“ omiljeno mjesto i sjedište za donošenje strategije preživljavanja. Likovi otkrivaju svoje karakterne crte kroz svoja zapažanja, sjećanja, refleksije te lucidne i duhovite komentare pa su, bez obzira na isprekidanu i nesustavno vođenu radnju, pred nama junaci čija stanja i razgovore razumijemo, i koji nam se brzo uvuku pod kožu. Café Hyena je roman kojeg karakteriziraju intertekstualnost, poetsko pripovijedanje te jezično i stilsko eksperimentiranje - čime se Jana Beňová ističe kao jedna od najperspektivnijih slovačkih autorica.


Jana Beňová je slovačka pjesnikinja i prozna spisateljica koja je diplomirala na Akademiji za glazbu i dramske umjetnosti u Bratislavi s diplomom kazališne dramaturgije. Pisala je za publikacije Dotyky, Fragment i Slovenské Pohľady. Potom je radila kao novinar za dnevne novine SME, pišući pod imenom Jana Parkrová. Trenutno je zaposlena kao urednik u Kazališnom institutu u Bratislavi.
Debitirala je zbirkom pjesama, Svetloplachý (1993), a uspjeg je ponovila zbirkom pjesama Lonochod (1997.), koja je kao i prva zbirka putopis međuljudskih odnosa, ljubavi i životnih zapažanja. Uslijedili su zbirka pjesama Nehota (1997.), roman Parker (2001.) i zbirka kratkih priča Dvanásť poviedok a Ján Med (2003.). Njezinu zbirku kratkih priča obilježava pjesnički senzibilitet vezan uz gorak uvid u ljudski um i ljudsko ponašanje.
U proljeće 2008. godine objavila je Plan praćenja s podnaslovom Café Hyena.
Njezin najnoviji roman Preč! Preč! (Get off! Get off!) označen je njezinim originalnim humorom i lakoćom izražavanja – precizno, živo i spontano.

Jana Benova je za roman Plan praćenja/Cafe Hyena bila jedna od dobitnica Nagrade Europske unije za književnost za 2012. godinu koja se dodjeljuje najboljim novim autorima i književnim nadama EU-a. Također je 2009. i 2013. bila finalistica za najugledniju slovačku nagradu za književnost Anasoft.

Prije koju godinu EPH-ovski su se „briljantni umovi“ k'o pijan plota uhvatili riječi „flamboajantno“, ali srećom, nakon što su na blogovima i društvenim mrežama bili ismijani, ubrzo su se okanili te priglupe riječi.

Ali, avaj, evo nove pošasti - Brazil je na nedavnom Mundijalu, tako nam je bar sportska novinarčad poručivala, bio „ponižen“, i otad malo koji dan prođe bez novog „poniženja“ - eto, doznali smo da je Čilić prije nekoliko dana „ponizio“ Federera, Albanija je u prvome kolu kvalifikacija za naredno Europsko prvenstvo u nogometu „ponizila“ Portugal, Inter je jučer "ponizio" Sassuolo, a ni današnji dan sigurno neće proći bez nekog novog "poniženja" na sportskim terenima...

A jedini koji su zapravo uistinu poniženi su čitatelji tih i takvih medija, čiji novinari svoje čitateljstvo svakodnevno bezobrazno svode na svoju priglupu mjeru.

Ukoliko malo razmislimo o razlogu pojave takvog diskursa u medijima, možemo zaključiti da je on puno dublji od pukog senzacionalizma...

Nastavak ovoga mog teksta u kojemu obrazlažem razloge pojave takvog diskursa u medijima pročitajte na portalu Lupiga.com, putem ovoga linka

Iz tiska je upravo izašao roman 'Putanje' Natalije Grgorinić i Ognjena Rađena, u izdanju Komoč korune.

Riječ je o vrlo ambicioznom tekstu koji doslovce nudi grupni portret suvremenog društva što se prepliće s otvorenim, izravnim uvidom u intimnu dinamiku međuljudskih odnosa i veza. Roman 'Putanje' istražuje i raščlanjuje u kojoj je mjeri manjak osnovnog međuljudskog povjerenja i osobne odgovornosti koji obilježava suvremeno hrvatsko društvo prodro u najsitnje pore naše zajednice zrcaleći se u izazovima i problemima na koje nailazimo svi: pojedinci, parovi, obitelji.

Prikaz je to auto-ceste s portretima različitih osobnosti čije se svijesti međusobno mimoilaze, zaobilaze, nadmeću, bježe jedna od druge, hrle jedna prema drugoj, ponekad se i sudare, užgu, eskplodiraju da bi se ponovno ohladile, udaljile, pa opet približile, sve u ritmu punih i praznih crta na kolniku. Zapravo više nego roman ceste, ovo je roman-cesta kojeg čitatelj ispisuje vlastitim spajanjem dijelova u cjelinu i cijepanjem cjeline u dijelove; roman kolektiva gdje nema podjele na glavne i sporedne likove i gdje čitatelj preuzima odgovornost svih podjela i spajanja.



Video-najava romana:
https://www.youtube.com/watch?v=GAuhHz2sS1Y

Zvučni inserti (tekst čitaju autori):
https://soundcloud.com/komockoruna/putanje-06-cesta-sve



O autorima:

Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen životni su i književnički par koji je sav svoj trud posvetio razvijanju jedinstvenog kreativnog zajedništva. Trenutno Natalija i Ognjen zajedno sa svojim sinom vode Knjižnicu i književno svratište ZVONA i NARI u Ližnjanu, u Istri, gdje tijekom godine borave umjetnici i profesionalci koji se na inovativan način bave knjigom i književnim radom. Prije toga, Natalija i Ognjen završili su magistarski studij kreativnog pisanja u Los Angelesu te doktorski studij književnosti u Clevelandu. Autori su niza romana i zbirki proze na hrvatskom i engleskom jeziku.

'Putanje' su prvi tekst na hrvatskom koji su Natalija i Ognjen napisali još od 2003. godine. Ipak, u međuvremenu su (2009. i 2011.) objavili dvije zbirke priča: Utjeha južnih mora (u nakladi Istarskog ogranka DHK iz Pule) i Poljubac žene-vješalice (pri Nakladi Zoro iz Zagreba). Obje ove zbirke, zajedno s njihovim prvim romanom Raj (Pučko otvoreno učilište Poreč, 2001.), mogu se pronaći u posebnoj ponudi „Komoč korune". Za vrijeme svog boravka u SAD-u Natalija i Ognjen objavili su i dva romana izvorno pisana na engleskom: Mr. & Mrs. Hide (Spineless Books, Urbana, 2009.) i 69, 70 (Brown Paper Publishing/Kuboa, Las Vegas, 2010.) .


O „Komoč koruni": „Komoč koruna", radionica teksta i slike iz Ližnjana umjetnička je organizacija pokrenuta u svrhu predstavljanja rada odabrane nekolicine književnih umjetnika. Osnovni smisao ove umjetničke organizacije jest što izravnijim putem ponuditi čitateljima kvalitetnu i poticajnu književnost. Naslovi koji će nastaviti dolaziti iz „Komoč korune" imat će za cilj proširivanje obzora domaće čitateljske publike, ali i širenje čitateljske publike kao takve.

Više informacija o radu Natalije Grgorinić i Ognjena Rađena, možete otkriti na internetskim stranicama: http://komockoruna.tumblr.com/ ili https://www.facebook.com/komockoruna te upitom na e-mail adresu: komockoruna@gmail.com ili na broj 099 232 7926.

Pjesmu koja slijedi napisala je tinejdžerica bolesna od raka, u posljednjoj fazi bolesti, u njujorškoj bolnici. Proslijedio ju je njen liječnik:


SPORA IGRA

Da li si ikad gledao djecu
na ringišpilu?
Ili slušao kako kiša
zapljuskuje zemlju ?

Da li si ikad pratio
leptirov kaotičan let?
Ili zurio u sunce
na zalasku?
Bolje uspori.

Ne pleši tako brzo.
Vrijeme je kratko.
Glazba neće trajati zauvijek.

* * *
Da li protrčiš kroz svaki dan
kao da letiš?
Kad pitaš Kako si,
čuješ li odgovor?

Kad se dan završi,
odlaziš li u krevet
sa sljedećih stotinu poslova
koji jure kroz tvoje misli?


Bolje uspori.
Ne pleši tako brzo.
Vrijeme je kratko.
Glazba neće trajati zauvijek.

* * *
Kažeš li nekad svom djetetu
uradit ćemo to sutra,
i u svojoj žurbi
ne primijetiš njegovu tugu ?

Da li si ikad izgubio kontakt
i dopustio da umre dobro prijateljstvo
samo zato što nisi imao vremena
ili nisi nazvao i rekao Bok?


Bolje uspori.
Ne pleši tako brzo.
Vrijeme je kratko.
Glazba neće trajati zauvijek.

* * *
Kad trčiš da stigneš negdje
propustiš polovinu zabave koja te tamo čeka.
Kad brineš i trčiš kroz dan,
isto je kao da si bacio neotvoren poklon.

Život nije trka.
Uspori.
Čuj glazbu
prije nego što se pjesma završi...


* * *
Dragi moji : Molim vas, proslijedite ovaj mail svakome koga znate, čak
i onome koga ne znate! Ovo je molba jedne posebne djevojke koja će
uskoro napustiti ovaj svijet zbog raka. Ovoj mladoj djevojci ostalo je
samo 6 mjeseci života i njena je želja da slanjem ovog maila poruči
svima da žive punim plućima, onako kako to ona nikad neće moći. Ona
nikada neće ispuniti ono što je obećala, neće završiti srednju školu
niti se udati i imati obitelj.
Slanjem ovog maila na što je moguće više adresa, dajete njoj i
njenoj obitelji malo nade, zato što će za svako ime kome je mail
poslan, Američko udruženje za borbu protiv raka donirati 3 centa za
njeno liječenje i oporavak. Jedan čovjek je poslao mail na 500
adresa, Ipak znam da ćete vi poslati na najmanje 5 ili 6.
Ne dajete svoj novac, samo svoje vrijeme!

Gošća prošlotjedne emisije 3.programa Hrvatskog radija Lica okolice bila je Sibelan Elizabeth Stuart Forrester, profesorica ruskog jezika i književnosti na Sveučilištu u Swarthmoreu. Sibelan Forrester bavi se i južnoslavenskim jezicima i kulturama. Autorica je brojnih knjiga i članaka o ruskim i općenito slavenskim bajkama, o položaju žene u ruskoj književnosti, o slavenskom folkloru, o mnogim hrvatskim i srpskim piscima. Posebno se ističe vlastitim prevodilačkim opusom. Uz niz ruskih autora, prevela je primjerice roman Svila, škare Irene Vrkljan, a okušala se i u prepjevavanju stihova Ivana Slamniga.

Sa Sibelan Forrester prilikom njezina nedavnog kraćeg boravka u Zagrebu za emisiju je razgovarala Darija Žilić.

Razgovor poslušajte ovdje

Mjesto događanja : Zadar, dvorište Kazališta lutaka, Sokolska 1

Program


18. rujna – četvrtak

18:30 – otvaranje festivala – izložba Maše Kolanović – KLZ – prodajna izložba za ZD beskućnike

19:00 – premijerno predstavljanje knjige Stanislave Nikolić Aras: 'Takve se stvari događaju ljudima', promotori Dorta Jagić i Kruno Lokotar

20:00 – promocija projekta 'Balkanski Noir', voditelj Kruno Lokotar:

Emir Imamović Pirke
Merita Arslani
Želimir Periš

*****

19. rujna – petak

18:00 – otvorenje izložbe radova iz kolekcije Voje Šindolića – galerija ZadarArt (radovi: Robert Crumb, Allen Ginsberg, Jack Kerouac, Charles Bukowski, Lawrence Ferlinghetti, Gregory Corso, Patti Smith, William S. Burroughs, Ira Cohen)

19:00 – predstavljanje knjiga Alen Mešković: 'Ukulele Jam' i Ivana Simić Bodrožić: '100% pamuk', voditelj Kruno Lokotar

20:00 – kolektivno čitanje i predstavljanje suvremene književne produkcije, voditelj Kruno Lokotar:

Marijo Glavaš
Marko Gregur
Kristijan Mirić (Informatičar starog kova)
Mirjana Mrkela
Robert Nezirović

21:45 – Tanja Mravak Storytelling Show

22:45 – koncert Let go and Haul

*****

20. rujna – subota

19:00 – Dorta Jagić, Maša Kolanović i gošća iznenađenja!

20:15 – kolektivno čitanje i predstavljanje riječkih književnika, voditelji Katarina Brajdić i Želimir Periš:

Tea Tulić
Enver Krivac
Moris Mateljan
Igor Beleš

22.00 – koncert Japanski premijeri & Tea Tulić

Književna večer sa srpskim piscima održat će se u utorak 16. rujna u 19,30 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.

U okviru programa razmjene pisaca između HDP-a i Srpskog književnog društva nastupaju:

Sonja Atanasijević, prozna spisateljica i novinarka,
Alen Bešić, pjesnik, književni kritičar i prevoditelj
i Bojan Vasić, pjesnik i prevoditelj.

S autorima razgovara Darija Žilić.

O autorima se informirajte ovdje

Zahvaljujući potpori Odjela za kulturu Grada Rijeke, u sklopu projekta "Ri-e-knjiga" objavljeno je devet e-knjiga recentnih riječkih autora, i jednog klasika. Objavljeni su naslovi Nataše Kovaljev-Opačić, Ane Lukšić, Ingrid Divković, Željka Maurovića, Milana Zagorca, Zorana Krušvara i Janka Polića Kamova.

U sklopu ovog projekta po prvi su put priređene i u e-formatu objavljene sve pripovijetke Janka Polića Kamova pod naslovom "Novele i lakrdije". Ostala Kamovljeva književna djela dostupna su od ranije.

Opširnije ovdje

Na Zagreb Open Art Festivalu

ne propustite

u nedjelju, 14.9.2014
s početkom u 18 sati
u prostoru Zagrebačkog plesnog centra (Ilica 10)

tribinu : "TRI AUTORICE JEDAN SVIJET"

sudjeluju: Darija Žilić, Lidija Dujić, Irena Lukšić

TRIBINA DHKP-a TRAGOM PRIJEVODA
15. rujna 2014. u 18 sati,
u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5)

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni, a kako to bolje ostvariti nego tragom iznimnih prijevoda?
S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

Rujanska tribina Tragom prijevoda održat će se u ponedjeljak 15. rujna 2014. u 18 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi:

'Pripovjedač priča', Mario Vargas Llosa, prev. Simona Delić, Profil, 2013.
i
'Nitko više ne piše pisma', Vinko Möderndorfer, prev. Božidar Brezinščak Bagola, Alfa, 2014.


Tribinu moderira Ana Badurina.

Enrique Vila-Matas: 'Duh Dylana'
roman
Edicije Božičević
Prevoditeljica: Ana Marija Drmić
Urednica: Nataša Medved
Dizajn naslovnice: Iva Mandić
Cijena: 190,00 kn
Broj stranica: 244
Format: 15 x 23,5 cm


„Kad se smrači, uvijek nam je potreban netko”, rečenica je koja pokreće detektivsku potragu mladog Vilniusa Lancastrea za smislom postojanja. Putovanje je to koje vodi u svijet holivudskog filma u potrazi za autorom spomenute rečenice koju „Mali Dylan”, Vilnius, istodobno pripisuje i sebi, jer ju je upravo on otkrio i objavio na internetu. Time je prilično jasno formulirana postmodernistička problematika mogućnosti izricanja nečega novog u povijesnom trenutku u kojem se nalazimo, mogućnosti bivanja autentičnim kao i pitanja o mogućnosti dosezanja istine same. Uz šekspirovski okvir radnje u kojemu se likovi kreću, uz motive izdaje, ubojstva, osvete, duha i ostalih elemenata, katalonski pisac i u ovom romanu ostaje vjeran postmodernim postupcima i nazorima.

Intertekstualnost, književnost o književnosti, muka po piscu, odnos stvarnosti i fikcije, autoreferencijalnost, spoj popularne kulture i visoke književnosti, problem identiteta, sve začinjeno ironijom, neki su od postupaka i tema s kojima se hrvatski čitatelj već mogao susresti u prethodnim Vila-Matasovim romanima. U Duhu Dylana važno mjesto, uz književnost, zauzima i povijest filma, što ne čudi, imajući na umu činjenicu da filmski svijet predstavlja autorovu drugu domovinu, pri čemu je književnost ipak prva.

„Divan roman, utoliko da ga poželimo gotovo u cijelosti citirati.”
Gabriel Zanetti, El Imparcial

„Nesumnjivo najodvažniji, najinteligentniji i najinovativniji glas suvremene španjolske književnosti.“
Luis Pousa, La Voz de Galicia

„Uz skepsu i pozamašnu dozu ironije, Vila-Matas iznosi nekonformističnu i potresnu, no ujedno izuzetnu viziju svijeta.“
Santos Sanz Villanueva, El Mundo

„Roman je naprosto izvrstan! Autorovo parodiranje Barcelone, samoga sebe, intelektualnih krugova, postmoderne književnosti, svijeta i svega ostaloga iznova posjeduje onu težinu donkihotovske ili cervantesovske tradicije kao i 'Dublineska'.“
Isabel Núńey, Zbelnu



O AUTORU
Enrique Vila-Matas (Barcelona, 1948.) jedan je od najcjenjenijih suvremenih španjolskih pisaca ne samo hispanskoga svijeta nego i mnogo šire. Njegova su djela prevedena na mnoge svjetske jezike te su izvrsno prihvaćena kako od strane kritike tako i od čitatelja. Za svoj književni rad ovjenčan je brojnim uglednim nagradama, a Duh Dylana dobio je 2012. nagradu Argital grada Bilbao. Edicije Božičević dosad su objavile njegove romane Bartleby i družba i Dublineska.

U romanu Splitting, zlokobno višeznačnog podnaslova „Kako sam tražio Srbe po gradu“ (koji bi u drugoj kulturi, recimo češkoj, mogao biti naslov kakve hašekovske humoreske), čitav se jedan svijet dobrih susjeda, prijatelja i školskih drugova dijeli, puca po šavovima i urušava. Utemeljena na iskustvu mladosti koja tek dozrijeva pod socijalističkim zgradurinama Splita kroz igru baluna, prva pijanstva, sitne krađe, markiranje nastave i smušeni, neobavezni seks, splitske djece koja odjednom, još u svojim zelenim godinama, doznaju kako „nismo svi isti“, ova proza precizno dočarava i demistificira vrijeme u kojem je dalmatinska metropola potresno i zauvijek mijenjala svoje lice. Radnja romana najvećim se dijelom zbiva u jednome od splitskih kvartova koje su nastanjivala vojna lica bivše JNA, uglavnom na službi u bivšoj Ratnoj luci Lora, u rasponu od Nove godine 1990. do 15. studenoga 1991., kada su prve granate s brodova tadašnje jugoslavenske mornarice pale na Split. Ispričana iz pozicije više likova, većinom maloljetnih srednjoškolaca, koji prema promjenama što nastupaju iskazuju više ili manje nerazumijevanja i otpora, ova se splitska priča doima autentičnijom i istinitijom od svega o tome dosad napisanog. Ovim se romanom novinar i publicist Damir Pilić nametnuo kao izvrstan pripovjedač, a Splitting definitivno spada u vrh recentne domaće prozne produkcije.

Damir Pilić rođen je 1969. u Šibeniku. Magistrirao psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i diplomirao novinarstvo na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Kao samostalan autor objavio psihološku monografiju "Samoubojstva: oproštajna pisma" (Marjan express, 1998.) i roman "Đavo prvo pojede svoju majku" (Dalmagrad, 2001.), za koji je dobio treću nagradu na „Arkzinovom“ natječaju za najbolje prozno djelo s područja bivše Jugoslavije. U koautorstvu s dr. Draženom Lalićem objavio socio-psihološku studiju o mladim splitskim delinkventima "Na mladima svijet zastaje" (Jesenski i Turk, 2001.), te monografiju „Torcida: pogled iznutra (Profil, 2011.), a u koautorstvu s Edom Vujević književno-znanstvenu studiju „Dedal na iglama“ o splitskim apstinentima, bivšim ovisnicima o heroinu (Naklada Bošković, 2005.). Priče objavljivao u književnim časopisima „Godine“ i „Nova Istra“ te u „Arkzinu“ i „Slobodnoj Dalmaciji“. Od 1994. do 2001. radi kao reporter „Feral Tribunea“, a od 2001. kao reporter i politički komentator „Slobodne Dalmacije“. Živi u Splitu.

U utorak, 9. rujna. u 17h, u sklopu Festivala svjetske književnosti, i u doba SP u košarci,
u Knjižnici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, održat će se predstavljanje romana:

napisanog, fantastično, kao prijenos uživo finala
iz doba kada je Jugoslavija postajala prvak svijeta u košarci,
i iz glavnih gradova diljem bivše Juge,
posvećen sportskim komentatorima,
s posebnim osvrtom na tramvaje, diletantizam i pucanje veza,

dakle, romana
Slavoljuba Stankovića
'Prvaci svijeta!'
(Algoritam)


U tome će autoru pomoći urednik Kruno Lokotar &
special guest stars, legende: Slavko Cvitković i Zoran Čutura!

Ivan Lovrenović dobitnik je ovogodišnje književne nagrade »Meša Selimović« za najbolji roman što se u okviru književnih susreta »Cum grano salis« u Tuzli dodjeljuje za najbolje djelo objavljeno u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori.

Žiri kojemu je predsjedavala hrvatska književnica Julijana Matanović Lovrenoviću je ovu nagradu dodijelio za roman »Nestali u stoljeću«, djelo koje oslikava svu dubinu povijesnih previranja što su ostavila trajne ožiljke u BiH a posebice među Hrvatima koji u njoj žive.

»Nisam od onih koji su dobivali nagrade. Bilo ih je ali ne velikih i vrijednih, tako da ovu nagradu koju sam dobio u Tuzli smatram svojom prvom nagradom«, kazao je Lovrenović nakon uručenja nagrade u Tuzli koje je upriličeno u subotu navečer.

Za ovogodišnju nagradu »Meša Selimović« bilo je nominirano petnaest romana, a u uži izbor ušlo je njih pet.

Među kandidatima za nagradu su bili Miljenko Jergović s romanom »Rod«, posmrtno je nominira Mirko Kovač sa svojim posljednjim romanom »Vrijeme koje se udaljava« te srbijanski pisac Svetislav Basara sa romanom »Gnusoba« i bosanskohercegovački književnik Damir Šabotić s romanom »Nađi me«.

O veličini i značaju književnog opusa Bore Ćosića u kontekstu suvremene evropske književnosti domaća je kulturna javnost uglavnom informirana, kao što su poznate i važnije činjenice iz biografije ovog autora. Niz godina ovaj nas, dijelom i hrvatski pisac, gotovo godišnje jednom daruje novim, vrijednim naslovom. Upravo je ovih dana objavljena njegova nova knjiga, »Mirni dani u Rovinju« (Profil, Zagreb).

Tim povodom pisac će gostovati u ponedjeljak, 8. rujna na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu, čemu je prethodio i kratak boravak u kući u Rovinju, izvoru nadahnuća za njegovu posljednju prozu, gdje je s njim razgovarala Tatjana Gromača Vadanjel.

Intervju čitajte ovdje

Na 2.Festivalu svjetske književnosti
u nedjelju 07.09.2014. s početkom u 19 sati
u dvorani Mueller zagrebačkog Kina Europa

na tribini Razotkrivanje

bit će predstavljena knjiga
Teofila Pančića
'Gost iz galaksije'
(Hena com, 2014.)

S autorom će razgovarati Miljenko Jergović



O knjizi :
Sve je u ovoj knjizi „gosta iz galaksije“ Teofila Pančića napisano u obranu inteligentnih oblika života na kakve se još uvijek može naići i u ovoj zemlji i na ovoj Zemlji, ma koliko se oni što se prave pametnijim od svega živog trudili da ih zatruju i zatru. Pišući jezikom opojnim i oporim, jezikom koji se poput terana opire nasilnoj administrativnoj kodifikaciji, „gost iz galaksije“ na nasilje raznoraznih i koječijih zemljaka nad zemaljskim životom ne gleda svisoka, već kao zeman među zemnima. I onda vidi da „grožđe zna ono što ljudi vole da zaboravljaju: da mu je domovina tamo gde mu je dobro, a da mu je dobro tamo gde može slobodno izrasti u ono što jeste“. I vidi da je „život previše dobar i dragocen da bi stao u kalupe, bilo da dolaze sa liberalne ili konzervativne strane“.

Vidi Pančić taj život i kada zađe među ljude na koje se tranzicijski bogovi ne osvrću, ali na čijim se životima itekako prebijaju tranzicijske batine, pa nam s iskrenošću dobroga gosta – koji je dobar baš zato što ne prešućuje ono što vidi, a ne zato što bi se pravio pristojan i mutav – otkriva kako je u „tetama iz Zdravljaka, smeštenim na samom donjem kraju društvenog hranidbenog lanca“ prepoznao jedini naš kontinuitet, sol ove zemlje i njezin neophodan začin. Obranu života od bljutavosti.

Predrag Lucić

Gradskoj knjižnici Rijeka
hitno je potreban novi Bibliobus!

U ostvarenju tog cilja i vi možete pomoći...

Kako?, već se sigurno pitate, željom za dobročinstvom prožeti.

Za početak, kliknite ovdje i učinite nešto što će nadograditi vašu iluziji da ste dobar čovjek...

Na Facebooku se raširila pošast gnjavljenja knjizi sklonih pojedinaca da izlože svoje favorite, knjige koje su im u životu najviše značile, formirale ih ili promijenile.

Pa eto, da i ovdje iznesem ono što sam tamo na tu temu tamo nadrobio :

Prije svih i svega 'Derviš i smrt' Meše Selimovića, knjiga kojoj se treba vraćati, svakih par godina ponovo, ispočetka, i opet, i tako ustrajno, dok je vida i života.

Zatim Kunderina 'Šala' ali i njegove 'Smiješne ljubavi'.

Onda 'Crvena konjica' Isaka Babelja, Čehovljeve novele, kratke priče Dina Buzzatija, Jergovićeve 'Sarajevski Marlboro' 'Hauzmajstor Šulc' i 'Gloria in excelsis', Saramagov 'Ogled o sljepoći', Bruno Schulz, MIhailovićeve 'Tikve', obje knjige priča Romana Simića Bodrožića, Krležine ratne novele, 'Okajanje' Iana McEwana, 'Otmjenost ježa' Muriel Barberry - toliko je još toga, kad kreneš teško je stati, i sve ovo je tek ono što mi prvo pada na pamet...

Ali, od svega ikad pročitanog, za mene je najvažniji bio i na mene je najviše utjecao FERAL TRIBUNE!!!

Jer, teško bi bilo preživjeti grozne devedesete bez drukčijih među istima, bez racionalnih među ratobornima - a uz to, većina Feralovaca stilistički je bila nadmoćnija većini pisaca knjiga koje su tada kod nas izlazile.

A ni danas nije puno drukčije...

Nakon ljetne stanke
na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna),
a u njemu, između ostaloga,
i ovo :

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Alojzija Jembriha o osvajačkim pretenzijama u kulturi, na primjeru događanja oko djela Ivana Gundulića
- tekst Ivana Bačmage 'Matoš i Rijeka'
- tekst Strahimira Primorca o romanu 'Umjetne suze' Milka Valenta
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Damira Šodana 'Café Apollinaire'
- razgovor s povjesničarom književnosti Stipom Boticom
- tekst Vere Blažević Krezić o 43. seminaru Zagrebačke slavističke škole
- temat : Uz 200. obljetnicu rođenja Ivana Mažuranića
- tekst Sanje Zubčić o knjizi Stjepana Damjanovića 'Novi filološki prinosi'
- tekst Josipa Lisca u spomen Petru Šimunoviću (1933– 2014)
- poezija Josipa Palade
- proza Božice Jelušić

te još pregršt tekstova o filmu, kazalištu, plesu, likovnoj umjetnosti, glazbi...

Imate li svoju neispričanu ljubavnu priču? Ako o ljubavi ne želite govoriti već biste o njoj radije pisali, napišite priču o onome o čemu već dugo šutite. Napišite o čemu šutite kad šutite o ljubavi. Ili naprosto izmislite.

Programski odbor Mjeseca hrvatske knjige pokreće natječaj za kratku (ljubavnu) priču na temu Neispričane ljubavi. Natječaj je otvoren od 1. rujna do 1. listopada 2014. godine u ponoć. Radovi pristigli nakon navedenog roka neće se uzeti u razmatranje.

Kriteriji natječaja:
- Poslana priča ne smije biti prethodno objavljena.
- Natječaj je javan.
- U natječaju nemaju pravo sudjelovati djelatnici Knjižnica grada Zagreba i članovi Programskog odbora.
- Maksimalna duljina priče je 7200 znakova, uključujući razmake.
- Timesnewroman, 12 točaka, prored 1,5, u formatu word (formati .docx ili .doc), hrvatski jezik
- Svi koju sudjeluju imaju pravo poslati samo jednu priču na natječaj.
- Za najbolje tri najbolje kratke priče (prema ocjeni žirija) su osigurane nagrade.

Priče se šalju isključivo na e-adresu neispricane.ljubavi@gmail.com
Autori uz priču trebaju poslati puno ime i prezime te broj telefona/mobitela i adresu za kontakt (podaci služe samo za evidenciju Programskom odboru i neće biti proslijeđeni članovima žirija). U naslov e-pošte molimo napisati: Za natječaj MHK 2014.,(Ime priče), ime i prezime autora.

Pristigle priče ulaze u konkurenciju za tri nagrade naših sponzora:

1. nagrada: Dvodnevno putovanje u Veneciju za dvije osobe s polaskom iz Zagreba.
Prva nagrada uključuje pokrivene troškove puta, smještaja s doručkomu hotelu 3*, razgled prema programu i pratitelja putovanja za pobjednika i njegovog pratitelja. Nagradu će dobitnik konzumirati u terminu kada mu odgovara, a u dogovoru sa sponzorom nagrade Integral Zagreb d.o.o. turistička agencija.
http://www.integral-zagreb.hr/

2. nagrada: Jedan polupansion u Gorskom kotaru u pansionu Bijela Ruža za dvije osobe
Druga nagrada uključuje pokriven trošak polupansiona za dvije osobe u pansionu Bijela Ruža u Ravnoj Gori, za dobitnika i njegovog pratitelja. Nagradu će dobitnik konzumirati u terminu kada mu odgovara, a u dogovoru sa sponzorom nagrade, vlasnikom pansiona Bijela Ruža.
http://www.bijela-ruza.hr/

3. nagrada: Zaljubljeni Zagreb - tematski razgled Zagreba za dvije osobe u pratnji vodiča
Razgled grada Zagreba koji priča najljepše zagrebačke ljubavne priče, približava običaje starog Zagreba vezane za ljubav i udvaranje i otkriva detalje iz ljubavnih života poznatih Zagrepčana. Razgled grada s romantičnom notom. Nagradu će trećeplasirani dobitnik konzumirati u terminu kada mu odgovara, a u dogovoru sa sponzorom nagrade i voditeljicom ture gospođom Dorom Fila Butković.
http://zagrebtalks.com/?p=88

Žiri koji čine Maja Brajko Livaković (književnica), Tomislav Brlek (književni teoretičar), Ružica Cindori (književnica) i Jadranka Pintarić (književna kritičarka i književnica), pregledat će sve pristigle radove te odabrati pobjednike.
Rezultati natječaja bit će objavljeni na konferenciji za medije Mjeseca hrvatske knjige 13. listopada 2014., a dodjela nagrada na otvorenju MHK-a u Splitu.

Drugi Festival svjetske književnosti,
u organizaciji izd.kuće Fraktura,
od 04. do 12.09.2014.
u Zagreb dovodi
tridesetak hrvatskih i stranih književnika.

Program dostupan ovdje

O festivalu organizator Seid Serdarević govori ovdje

Srbijanski pisac Slavoljub Stanković jedan je od gostiju Festivala svjetske književnosti, na kojemu će 9. rujna predstaviti svoj novi roman 'Prvaci svijeta!' u izdanju Algoritma.

U intervjuu za tportal.hr Stanković govori o svojoj ljubavi prema košarci, sportskim komentatorima kojima je roman i posvećen te kaže da 'Prvaci svijeta!' - koji tematiziraju košarkaške pobjede jugoslavenske reprezentacije - nisu jugonostalgično djelo

Intervju čitajte ovdje

O romanu, riječima izdavača

'Prvaci svijeta!' Slavoljuba Stankovića su roman, napisan kao prijenos uživo, koji se odvija tijekom finala košarkaških svjetskih prvenstava u kojima reprezentacija Jugoslavije, redom 1970., 1978. i 1990., a SR Jugoslavije 1998. godine, osvaja zlato! Tako napisan roman je, naravno, napet kao da ga je Hitchcock režirao.

No, Stankoviću je taj košarkaški uspon na vrh svijeta samo povod za pogled prema dolje, na scene koje se događaju u društvenoj bazi, u njegovim pričama odreda oko tramvaja, ili preciznije oko kolapsa tramvajskog prometa i kolapsa organizacije generalno. Na scene iz svakodnevice koje uglavnom obilježava – diletantizam. Te scene se događaju, opet redom, u Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu pa Beogradu, i u svim tim glavnim gradovima audio kulisa je, tiho apokaliptičko, zujanje komaraca.

Košarkaška brzina pripovijedanja, kratke rečenice i neočekivani driblinzi, genijalna proigravanja, prodori u podsvjesno, lokalizirani dijalozi i živopisni likovi, njihove drame koje znaju biti vrlo apsurdne, ali se gibaju prema (anti)klimaksu, čine ovaj roman štivom neviđene gustoće i nevjerojatnih interpretacijskih potencijala.

Nemoguće je nabrojati o čemu sve Prvaci svijeta! govore. Temeljno, ovo je roman o igranju. U tom igranju se sudaraju igre života i igranje životima, od opijenosti igrom zaigraju se i one veće od života, dakle potencijalno smrtonosne. Srest ćete u Prvacima hrvatsku šutnju i ljubljanske proto-punkere, srpske zidare prekvalificirane u roštiljdžije, bosanske hajvane neobičnog smisla za humor. Vratit će nas ovaj roman u dane ponosa i slave, u noći poremećenih međuljudskih odnosa i strave, zakucat će nas komentarima lucidnim, rečenicama blesavim i duhovitim. Naravno, sve uz vodstvo egzaltiranih komentatora. Neka pati koga smeta – odličan je roman Prvaci svijeta!

Izašao je prvi ovogodišnji dvobroj časopisa 'Nova Istra', unatoč činjenici što mu je Min.kulture drastično srezalo financiranje, smanjivši dosadašnji iznos za dvije trećine. (O tome više ovdje )

Između ostaloga u njemu su objavljene i dvije moje kritike : romana Irene Lukšić 'Očajnički sluteći Cohena' i Ratka Cvetnića 'Povijest Instituta'.

Dvobroj 'Nove Istre' 1-2/2014. još donosi:

- poeziju/prozu Milka Valenta, Dubravka Jelačića Bužimskog, Božice Zoko, Tomislava Domovića, Marka Gregura idr.
- eseje (čitane na 18. Šoljanovim danima u Rovinju) posvećene književnom opusu Viktora Vide, iz pera Borisa Domagoja Biletića, Ljubice Josić, Slavena Jurića, Martine Kokolari, Željke Lovrenčić, Irvina Lukežića, Antuna Paveškovića, Božidara Petrača, Davora Šalata, Ante Stamaća, Milorada Stojevića
- prijevodi Nicolasa Bouviera, Theodora Elsacca, Tibora Weinera Sennyeya
- oglede i studije Božidara Petrača, Ivana Boškovića, Sanje Knežević, Andresa Moralesa Milohnića, Tamare Bakran, Vladimira Vojinovića
- kritike Stjepana Čuića, Vanese Begić, Darije Žilić, Miodraga Kalčića, Slavena Bertoše i Nevenke Nekić

Izdavač : DHK - Istarski ogranak
gl.urednik: Boris Domagoj Biletić
svezak 49., godište 19.

HRVATSKI P.E.N. CENTAR & CAFE U DVORIŠTU pozivaju Vas u četvrtak, 4. RUJNA U 20 sati na zanimljiv pjesnički doživljaj, čitanje poezije i druženje sa Stevenom J. Fowlerom.

S engleskim pjesnikom i svestranim umjetnikom iz Londona, jednim od najagilnijih promotora poezije, vizualne umjetnosti i multimedijalnih pjesničkih događanja u Velikoj Britaniji i svijetu, razgovarat će Tomica Bajsić.

Steven J. Fowler je pjesnik, boksač i umjetnik iz Londona. Objavio je šest zbirki poezije i bio više puta nagrađivan za svoj rad. Nastupao je kao umjetnik u galerijama Tate, Mercy, Penned in the Margins i London Sinfonietta. Jedan je od koordinatora LYRIKLINEA, svjetske biblioteke audio i pisane poezije, u kojoj sudjeluje i Hrvatski P.E.N. Centar.

Blizak modernističkoj i avangardnoj tradiciji SJ Fowler djeluje kroz poeziju, vizualnu umjetnost, instalacije i performanse. Trajno je zaposlen u British Museumu. Organizator je niz kulturnih događanja u londonskom Southbank centru / Poetry Parnassus (http://www.southbankcentre.co.uk/poetry-parnassus) Urednik je poezije u glasovitom časopisu 3:AM, (http://www.3ammagazine.com/3am/) gdje godinama objavljuje suvremenu poeziju i razgovore s pjesnicima sa svih kontinenata. SJ Fowler voditelj je izuzetno uspješnog projekta međunarodnih pjesničkih susreta i prevoditeljskih radionica pod nazivom ENEMIES (http://www.weareenemies.com/
Projekt Enemies / Enemigos (Yes But Are We Enemies?) bavi se suradnjom putem medija, kulture, preko forme, stila i sadržaja, multidisciplinarnim, ali esencijalno povezanim projektom izložbi, putovanja, susreta, nastupa, publikacija, i u tom je inovativnom pristupu suvremenoj poeziji svijeta od 2013. do danas sudjelovalo gotovo 200 pjesnika, umjetnika, fotografa i glazbenika, i to u preko deset gradova i trideset raznovrsnih događaja od Škotske, Irske, Meksika, Irana i Slovačke i Poljske.

Društvo hrvatskih književnika – Ogranak Rijeka
raspisuje

Poziv mladim autorima
za sudjelovanje na
„11. Susretima mladih pjesnika i prozaika“

Prolongira se rok za prijavu do 15. rujna 2014.

Mladi autori od 15 do 30 godina mogu poslati poetske rukopise (od 10 do 20 pjesama) ili prozne rukopise (od 10 do 20 kartica) isključivo na hrvatskom jeziku (font Times New Roman 12, prored 1,5), kako bi sudjelovali u odabiru za „11. Susrete mladih pjesnika i prozaika“.

Rukopise treba poslati e-mailom na adrese:
ljubica.dumic2@ri.t-com.hr
donibozic@gmail.com
kruzic.tea@gmail.com

Obavezno je priložiti: kraći životopis, adresu i broj telefona/mobitela.
U subjektu e-maila nasloviti “Prijava za 11. Susrete mladih“

Rukopisi se šalju do 15. rujna 2014. godine.
Odabrani i pozvani sudionici će biti obavješteni do 30.rujna 2014., a rezultati će biti objavljeni na web stranici DHK – Ogranak Rijeka http://dhk-rijeka.com/

Dio rukopisa svakog odabranog i pozvanog autora će biti objavljen u
„Književnoj Rijeci 4“ za 2014. godinu.

„11. Susreti mladih pjesnika i prozaika" će se održati“ krajem listopada 2014. godine. u Rijeci.