Natječaj za rezidencijalni program u Beogradu

utorak , 31.07.2012.



Pozivaju se pisci iz centralne i jugoistočne Evrope da se do 10. septembra 2012. prijave za sudjelovanje u projektu rezidencijalnog programa udruženja 'KROKODIL' u Beogradu.

Stipendija za odabranog pisca uključuje jednomjesečni boravak u opremljenom stanu u Beogradu, putne troškove i honorar u iznosu od 800 eura neto.
Stipendirani jednomjesečni boravci za 2012. godinu bit će organizirani u oktobru, novembru i decembru. Prijave mogu slati autori proznih djela, pjesnici, dramaturzi, esejisti-kolumnisti iz cijele Evrope.

Pisci će u Beogradu koristiti vrijeme stipendije za svoj rad i upoznavanje s kulturnim životom grada, a uz to će imati predstavljanja kako u Beogradu tako i u drugim gradovima Srbije. U periodu boravka bit će organizirana čitanja i tribine. Program ima za cilj omogući autorima iz regije i Evrope da upoznaju literarne i kulturološke prilike u Srbiji, a posebno u Beogradu, dok istovremeno domaća književna publika dobija jedinstvenu priliku upoznati rad odabranog autora.

Prijava mora sadržavati:

- curriculum vitae (na srpskom, hrvatskom, bosanskom, crnogorskom, engleskom ili njemačkom);
- punu adresu (kontakt telefon i e-mail adresa);
- popis objavljenih djela;
- kratak opis planova rada u Beogradu;
- pismo preporuke izdavača ili udruženja pisaca.

Aplikacije treba poslati putem elektronske pošte na adresu festivalkrokodil@gmail.com.
Više o našem udruženju pogledajte na www.krokodil.rs.

Partneri: Mreža TRADUKI, Erste banka Beograd, Sekretarijat za kulturu grada Beograda,, Kuća legata, Beograd.



NOVO: Sead Alić - 'Masmediji, zatvor bez zidova' (CFM, Zagreb, 2012.)

ponedjeljak , 30.07.2012.

Sead Alić
MASMEDIJI, ZATVOR BEZ ZIDOVA

CFM, Zagreb, 2012.



Riječ izdavača



Pred nama je peta knjiga Seada Alića, filozofa medija koji je od ranih studentskih dana i aktivnog sudjelovanja u radu Studentskog lista (u redakciji Zakošek, Rundek, Žvan, Fišer, Alić) preko rada na počecima Radija 101 (Frigidna utičnica, Interwencija 85), Z3 programa, rada u podružnicama svjetskih marketinških agencija (BBDO i PUBLICIS, te raznih televizijskih projekata – prikupljao iskustva rada u medijima i s medijima. Iskustva osnažena doktoratima iz književnosti i filozofije stvorila su realnu osnovu za utemeljeno, kritičko, misaono konzekventno ali i inspirativno promišljanje medijskih fenomena.
Nova knjiga stavlja pod lupu masmedije. U nekritičkom odnosu prema njima i nesvjesnosti potrebe mijenjanja regulative poslovanja masmedija Alić vidi glavne izvore i generatore različitih oblika nesreće i neslobode danas.
Riječ je o knjizi kojoj nije cilj površno nabrajanje medija ili analiza pojedinih programa pojedinih televizija. Knjiga stavlja u pitanje sam medij koji na načelima proizvodnje ljudi u sastavne dijelove mase posluje s ljudskom podsviješću i umnaža pretpostavke ljudske neslobode. Alićeva je osnovna poruka da su mediji ključni problem suvremene zapadne civilizacije i da bez promjena u sustavu medijskih posredovanja nema prostora za realiziranje čovjeka, za ljudski slobodu, za ravnopravnost, toleranciju, nenasilje…

Ova knjiga kritički analizira medijske sustave posredovanja. U simulakrume u kojima živimo, ona spušta mcluhanovske sonde analize. Želja joj je pokazati da ispod skrame glamura, impozantnosti reflektora masovnog spektakla, ispod tepiha masmedijskih zabava, u temeljima industrije kulture – leže metastaze bolesti društva koja ima različita imena i koja se ne može liječiti ni liječenjem simptoma, niti ignoriranjem bolesti.


Sustavi medijskih posredovanja danas razvijaju najsuptilnije metode utjecaja na ljudsku psihologiju – istovremeno znanost psihologije sustave medijskih posredovanja još uvijek promatra kao kanale prenošenja poruka. Ljudska komunikacija podvrgnuta je pravilima koja postavljaju i određuju tehničke naprave, pravilima koja određuju i načine percepcije svijeta, (ne)mogućnost sabiranja, raspršenost pogodnu za manipuliranje. Istovremeno, komunikologija i srodne znanosti koncentriraju se na izvanjsko razotkrivanje oblika i sustava medija, njihovih razlika i sličnosti, nerijetko uskačući u odnose koji znanstveni pristup i znanstvenu metodu pretvaraju u instrument za dokazivanje teza naručitelja istraživanja.


Knjiga tvrdi da smo u sustavu medijskog posredovanja koji proklamira visoka načela ali budi niske strati, one koje su najpogodnije za poslovanje.

Knjiga posvećena teorijskom promišljanju masmedija donosi podnaslov: 'Zatvor bez zidova'
Autor nas kroz sve teorijske analize, sugestije pravnog karaktera, kroz esejističko poimanje poetske riječi, kroz ponajdublje analize jezika, fotografije, identiteta ili ljudskoga mozga – opominje da je kreiran sustav kojemu nismo dorasli, sustav koji savršeno odgovara krupnom kapitalu, te da svako nekritičko prihvaćanje tog sustava medijskih posredovanja vodi manipulaciji i novim oblicima ekonomskog siromašenja od strane korporacija koje ili koriste globalne medije ili su same globalne korporacije specijalizirane za nove oblike globalnog medijskog poslovanja.
Sintagmom 'zatvor bez zidova' Alić želi sugerirati pravu dimenziju proizvodnje ovisnosti od strane suvremenih masmedijskih proizvođača zabave, te da i u toj dimenziji nije samo u pitanju sadržaj koji se prenosi nego dubinska struktura utjecaja medija samih na ljudsko iskustvo, navike, ponašanje, stavove, način života

Stječe se dojam kako je Sead Alić svojom novom knjigom najsnažnije zašao u područje demistifikacije/dekonstrukcije fenomena koji je koliko svakodnevno blizak toliko isto i nepoznat. Filozofski pristup u ovoj se knjizi dograđuje snažnim metaforama, a pojmovna analiza analizama svakodnevice suvremenih nam potrošača medija.
Knjiga dokazuje potrebu ove vrste refleksije koja ključna pitanja medija sagledava u misaonom, etičkom, spoznajnom, estetičkom, jezičnom, općenito filozofijskom kontekstu. Na dobitku su i filozofija i teorije medija. Filozofija progovara o zapuštenom i filozofijski nedovoljno promišljanom fenomenu medija i medijskih utjecaja na čovjeka, a mediji i teorije medija dobivaju misaone koordinate koje bi morale uzeti u obzir pri promišljanju, analizama i istraživanjima medija.

Livia Pavletić, urednica knjige




Jesenski transfer - iz HDP-a u HDS

petak , 27.07.2012.




Je li na pomolu novi raskol među piscima, raspada li se HDP, uz stvaranje novog društva, društva spisatelja - predsjednik Hrvatskog društva pisaca naime očito je raspolućen i ne zna na čiju se stranu svrstati, onu pisaca ili spisatelja (vidi ovdje njegovu prvu rečenicu iz intervjua) - no, morat će odabrati stranu...

Šalu na stranu, ali prečvrsto svezana kravata (vidi ovdje) može uzrokovati smanjen dotok krvi u mozak, i svašta se potom iz ustiju nekontrolirano prospe...




Netko će reći - često se okomljuješ na Petkovića, što imaš protiv njega - a ja ću uzvratiti - čim se netko uopće kandidira za neku čelnu funkciju, a naročito ako na nju i zasjedne, to je očit pokazatelj njegove težnje za moći, gladi za vlašću, za samopromocijom, za vlastitom važnošću, a takvi moraju biti spremni i na zajebanciju na vlastiti račun, i takvima se MORA pod povećalo stavljati svaka njihova riječ.
Pogotovo ako su pisci.
Pardon, spisatelji.
Ili, ako zapravo ne znaju što su...





Književna matineja s Damirom Radićem



Udruga Zvona i Nari poziva nas na novo druženje u sklopu ljetnog ciklusa književnih matineja u Klubu hrvatskih književnika u Puli koje zajednički organiziraju Istarski ogranak DHK i Udruga ZVONA i NARI iz Ližnjana.

Ove subote, 28. srpnja 2012. u 10 sati, pisac u hladu je Damir Radić, nagrađivani pjesnik, filmski kritičar i sineast, koji će uz čitanje pjesama iz svojih zbirki Lov na risove (1999.), Jagode i čokolada (2002.) i Pokopana tajna (2010.), prikazati i nekoliko kratkih eksperimentalnih filmova.

Doznajte kako se u četiri dimenzije (4D!!!) prožimaju i nadopunjuju mediji stiha i pokretnih slika, te se ovom poetsko-filmskom matinejom pripremite za zatvaranje filmskog festivala u Puli.

Damir Radić gost je književnog svratišta ZVONA i NARI u Ližnjanu.

Pridružite nam se!




Video-spotovi mladih riječkih autora/ica

četvrtak , 26.07.2012.




Zanimljiva ideja riječkog pisca Zorana Krušvara
- videospotovima promovirati literarne radove
neafirmiranih autora -
svoje ostvarenje je već doživjela kroz tri video-uratka.

Više o tome ovdje





Razgovor s autorom knjige 'Knjigocid - uništavanje knjiga u Hrvatskoj 1990-ih'

srijeda , 25.07.2012.




Razgovor s Antom Lešajom,
autorom knjige
“Knjigocid – uništavanje knjiga u Hrvatskoj 1990-ih”,
čitajte na ovome linku






Nova knjiga Darije Žilić - 'Omara' (izd. Biakova)




Darija Žilić piše i objavljuje nezaustavljivo i neumorno, a kako vidimo, niti zaslužene nagrade (Kiklop za knjigu poezije 2010. i Julije Benešić za knjigu kritika 2011.) joj ne izmiču.

Iz tiska je upravo izašla, ako se ne varam, njezina osma knjiga - radi se o knjizi kratkih proza 'Omara', u izdanju Biakove .

Knjigu izdavač predstavlja sljedećim riječima:

Knjiga „Omara“ obuhvaća kratke priče i lirske prozne zapise koji su nastajali tijekom prošlog desetljeća.
Autorica Darija Žilić propitujući fenomene tijela, urbaniteta, svakodnevnog života, ali i pitanje identiteta u suvremenom društvu, svojim stilski izbrušenim zapisima nepretenciozno ocrtava i sliku vremena iz perspektive mlade žene.
Tekstovi su objavljivani u časopisima, neke su priče uvrštene u zbornike ( Sagorijevanje, Žuta suknja), a gotovo svi tekstovi inicijalno su emitirani u emisiji Riječi, riječi, Trećeg programa Hrvatskog radija, koju uređuje Irena Matijašević.





Uskoro studij pisanja u Puli?

ponedjeljak , 23.07.2012.

Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen iz Udruge Zvona i Nari javljaju :



Slijedom vijesti da je unutar domaće akademske zajednice priznato (novo) polje književnosti, a unutar njega zvanja (grane) spisatelj i književni prevoditelj, otvara se pitanje obrazovanja kadrova iz ta dva zvanja. Odgovor na to pitanje već se uvelike priprema pri pulskom Sveučilištu Jurja Dobrile gdje su započeti radovi na izradi elaborata dvogodišnjeg diplomskog studija pisanja i nakladništva.
U osmišljavanje ovog studija uključeno je preko dvadesetak pisaca, pjesnika, prevoditelja i znastvenika iz Pule, Istre, ali i ostatka Hrvatske - najbolji spoj eminentnih profesionalaca iz glavnih područja spisateljskog rada i vrijednih kadrova iz akademske zajednice s kojima
pulsko Sveučilište već raspolaže. Cilj je da se na jesen 2013. prvoj generaciji studenta ponudi suvremen, dinamičan i kompetitivan program unutar kojega bi najveći naglasak bio na spisateljskim i nakladničkim praksama, ali ne nauštrb teorije i povijesti književnosti. Ovako
zamišljen, studij pisanja i nakladništva bit će važan podstrek i nadopuna već pokrenutim projektima na području književnog i nakladničkog djelovanja u Puli i Istri, tim više što je namjera u
okviru ovog studija uključiti i povezati pojedince i institucije koji se u Istri, ali i šire, bave pisanom riječju i knjigom. Bio bi to prvi takav studij u Hrvatskoj i jedan od svega nekoliko u široj regiji.

Inače, studij su pulskom sveučilištu zajednički predložili Natalija Gregorinić i Ognjen Rađen iz Udruge Zvona i Nari i Marinko Koščec (Marinko Koščec je prethodno bez uspjeha za istu ideju pokušao zainteresirati FF u Zagrebu). Konkretnu su podršku u Puli dobili od Blaženke Martinović (predstojnice Odsjeka kroatistike), Roberta Blagonija (s Odsjeka za romansku i klasičnu filologiju), Valnee Delbianco (pročelnice Odjela za humanističke znanosti) i Roberta Matijašića (rektora Sveučilišta), a u izradu samog elaborata uključeno je desetak kolega s pulskog sveučilišta (mahom s odsjeka kroatistike i povijesti). U projekt su također uključeni i
kolege s drugih sveučilišta, te kolege pisci Boris Biletić, Igor Grbić, Dinko Telećan, Neven Ušumović i Tomislav Zajec.
Zašto baš ta imena?
Za početak, bilo je važno povezati ljude koji su na terenu, dakle u Puli, a kvalificirani su organizirati studij, dok je Marinko Koščec doveo ljude koji su istovremeno i u akademiji i bave se pisanjem jer je njihovo znanje iz obje sfere neophodno za ovu fazu. Ideja je, naravno, da se u program postupno uključi što veći broj raznovrsnih ljudi tj. da se nitko ne "zacementira" u
njemu, već da bude oblik podrške i usavršavanja cjelokupne domaće književne
scene.




Istra je, kao što vidimo, ponovo korak ispred drugih, a ja od srca želim da Ministarstvo prepozna značaj ove inicijative te da iznađe potrebna sredstva, kako sve ne bi ostalo tek na dobroj ideji i uzalud potrošenom vremenu i energiji nekolicine entuzijasta...

HDP kako vidimo, čeka da drugi odradi posao a kad inicijativa bude odobrena, onda će se i oni prikrpati te će, kao i u slučaju Perišićeve inicijative Pravo na profesiju, zasluge sebi pripisati...

Inače, treba posebno naglasiti i ponoviti jedan podatak : Marinko Koščec je prethodno bez uspjeha za istu ideju pokušao zainteresirati FF u Zagrebu!!

Naravno, zašto bi se tamo na zagrebačkom FF-u dobro uhljebljeni debelokošci znojili oko nekakve inicijative, kad im to nije u opisu posla i za to im ne bi ništa šuškavo kapnulo?
Ali ne bojte se, ako se taj studij u Puli pokrene, već će se i oni prikrpati (kao predavači) - jer ne bi bilo loše s vremena na vrijeme zagrebački smog i magluštinu zamijeniti pulskim suncem te ugrabiti koju dnevnicu, kaj ne?

A sad, dok je još sve u povojima, oko papirologije, elaborata, itd. nek se drugi znoje...





INTERVJU: Nikola Petković



Na posljednjoj sjednici Nacionalnog vijeća za znanost prihvaćena je inicijativa Hrvatskog društva pisaca da se prepozna novo polje unutar nacionalne akademske zajednice. Riječ je o polju »književnost« koje ima dvije pripadajuće grane – »spisatelj« i »književni prevodilac«.

O tome za Novi list govori Nikola Petković, predsjednik HDP-a koji je s Marinkom Koščecom sastavio prijedlog za prepoznavanje polja i grana - razgovor čitajte ovdje




Postnikova u 'Peti dan'



Na ovome linku
naći ćete tek jedan iz niza tekstova
objavljenih u 'Novostima'
zbog kojih bih Borisa Postnikova
vrlo rado slušao
u eventualnoj novoj sezoni
HTV-ove emisije 'Peti dan'.
Koga bi on zamijenio?
Sasvim svejedno,
lucidniji je i elokventniji od svih
prošlosezonskih sudionika...

Usto, ovdje se možete uvjeriti da, za razliku od npr. N.Čačinovič, Postnikov ne frflja, niti mrmlja sebi u bradu...



NOVO: Božidar Brezinščak Bagola - 'Sam svoj dokaz' (Tonimir, 2012.)

nedjelja , 22.07.2012.

Božidar Brezinščak Bagola
„Sam svoj dokaz“

dnevnički zapisi od 1993. do 2010.
Izdavač: Nakladnička kuća Tonimir, Varaždinske Toplice
Broj stranica: 436
Uvez: tvrdi
Cijena: 100,00 kn

Riječ urednika


Božidar Brezinščak Bagola (9. studenog 1947.) afirmiran je hrvatski pjesnik, prozaik, putopisac i književni prevodilac. Na književnoj sceni traje od 1971. godine kada je objavio svoju prvu zbirku stihova «Bjegunac svete uspomene». Međutim, manje je poznato da je Bagola prisutan u hrvatskome političkom životu, na lokalnoj razini svoga rodnoga mjesta Hum na Sutli. Ondje je obnašao u tri navrata dužnost općinskog načelnika. Upravo ovo razdoblje svoga života opisao je u knjizi «Sam svoj dokaz». Činjenica koja obilježava Bagoline dnevnike neprestani je sukob u njemu samome između pjesnika i uzvišenosti pjesničkog poziva koji on osjeća kao svoju intelektualnu i ljudsku samobitnost, i, s druge strane, naše tranzicijske političke pragmatike u kojoj nema nimalo poetike, jer stavlja u prvi plan stranačku stegu, manipulacije i borbu za vlast kao temeljni, osnovni i jedini cilj. Umjesto stranačke stege Bagola razmišlja kako bi se stranački život mogao odvijati na drukčiji način: «Načelnik zauzima središnje i korektno mjesto. Sva odgovornost je na njemu i zato mora stalno kontrolirati samog sebe, odstranjivati egoizam i predrasude. Samovolju mora stalno obuzdavati disciplinom koja dolazi iznutra. Čovjek mora biti poslušan sudbini, biti spreman doći i otići kad se to mora zbiti. Savezi, lože, režimi, lobiji, koji bi htjeli čovjeka trajno vezati uz neku dužnost, počivaju na kukavičkoj laži i neumjerenoj taštini. Osobna jakost i najveći prijatelj kriju se u samodisciplini i pravovremenom prepoznavanju pogrešnog koraka». Posebno mjesto pripada autorovoj intimi, njegovim bračnim i obiteljskim odnosima. U knjizi se nalaze također dragocjene obavijesti o Bagolinom doprino su hrvatsko-slovenskim kulturnim vezama. Ne samo što je na hrvatski prevodio najveća imena njihove književnosti (Kocbek, Taufer, Zajc, Zagoričnik, Kovačič) i crkvenoga života (Rode, Stres), već je osobno prijateljevao s Edvardom Kocbekom, Venom Tauferom, Francijem Zagoričnikom, kardinalom Francom Rodeom, nadbiskupom Tonetom Stresom i dr.
Đuro Vidmarović


Hrvatski prijevod zbirke priča Virginije Woolf 'Kuća duhova'

utorak , 17.07.2012.



Naklada Mala zvona objavila je zbirku kratkih priča Virginije Woolf "Kuća duhova" u prijevodu Sanje Lovrenčić. Ovo je prva knjiga u "Fantastičnoj knjižnici Malih zvona".



U zbirci, koju je nakon autoričine smrti priredio njezin suprug, objavljeno je šest od osam priča iz njezine knjige „Ponedjeljak ili utorak“ iz 1921., jedine zbirke priča koju je objavila za života. Njima je Leonard Woolf dodao priče koje su u razdoblju između 1922. i 1941. izašle u različitim časopisima te šest dotad neobjavljenih tekstova, te se knjiga može smatrati svojevrsnom antologijom kratke proze V. Woolf.
Premda je dovršila relativno mali broj kratkih priča, Virginia Woolf se za cijeloga svojeg književnog života povremeno vraćala toj formi. Upravo se u kratkim pričama – „Znak na zidu“ iz 1917. i „Park Kew“ iz 1919. – počela baviti formalnim eksperimentima i razvijati svoju čuvenu impresionističku tehniku pisanja. Mnogi motivi, ključne teme, pa čak i neki likovi njenih romana, poput para Dalloway, nalaze se i u njenim kratkim pričama.


Format: 13x20
ISBN: 978-953-7760-25-0
Broj stranica: 156
Uvez: meki
Cijena: 105 kn



Mržnja prema knjigama

ponedjeljak , 16.07.2012.



O knjizi Ante Lešaje
“Uništavanje knjiga u Hrvatskoj 1990-ih”

ali i o nastavku knjigocida
drugim sredstvima,
sredstvima kapitalističkog tržišta,
Viktor Ivančić
piše na
ovome linku








Sve odlazi u Honduras (sve odlazi u krasni ku..c)

subota , 14.07.2012.





Na ovome linku naći ćete samo jedan od primjera koji zorno pokazuje da nama naprosto nema spasa, jer se ne radi o izoliranom slučaju - u ovoj zemlji u svim područjima djelovanja, kako u kulturi tako i u gospodarstvu, svatko tko želi nešto učiniti, tko želi nešto pokrenuti, nailazi na neprobojne zidove i najrazličitije nepremostive zapreke postavljene od birokracije i različitih struktura kojima je u interesu status quo, kako bi obranili vlastite privilegije i sinekurice, a zbog kojih smo na korak do ponora, i tek nas 6-8 mjeseci dijeli od totalne posvemašnje propasti.





Ljetni trobroj 'Vijenca'

petak , 13.07.2012.



Stalni suradnik 'Vijenca' sam od lipnja 2006. (od broja 321) a aktualni ljetni trobroj (broj 479-481) tek je osim broj 'Vijenca' bez moga teksta.
Zbog određenih obaveza nisam imao vremena napisati tekst, ali bez straha, moja se suradnja s 'Vijencem' nastavlja i za rujanske brojeve već imam spremna dva teksta - kritike romana Kjella Olla Dahla 'Čovjek u izlogu i Siri Hustvedt 'Ljeto bez muškaraca'.




Novi Vijenac između ostaloga donosi:

- razgovor s Borbenom Vladovićem
- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Diane Rosandić 'Na istom zarezu'
- tekst Pavla Pavličića iz ciklusa 'More i voda' : Mul i mularija
- tekst Valentine Lončarić o romanu Lade Žigo 'Iscjelitelj'
- tekst Maria Kolara o drugom svesku studije 'Književni časopisi 20.stoljeća' , prir. Vinko Brešić i Ilija Miškić
- tekst Mire Muhoberac o Sabranim djelima Slobodana Novaka
- tekst Tibora Komara o knjizi 'Etnografije hrvatskih misionara'
- poezija Petra Gudelja'


te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...




Proglašenje najstrašnijih priča na petak trinaesti!

četvrtak , 12.07.2012.



Ovog petka, petka trinaestog, u Pogonu Jedinstvo proglasit će se pobjednici natječaja za najbolju kratku priču strave koji je raspisala Mala performerska scena, organizator multidisciplinarnog projekta Freaky Friday. Žiri (u sastavu: Ivica Đikić, Želimir Periš, Mima Simić, Mario Kovač i Ivan Kralj) pročitao je 135 priča koje su zadovoljile uvjete natječaja. Samo dio njih objavit će se u zbirci strašnih priča, a najbolje će na Freaky Fridayu 13. srpnja osvojiti novčane nagrade u iznosu od 1.500, 750 i 400 kuna.

Na natječaj za strašne kratke priče odazvali su se autori i autorice sa i bez spisateljskog iskustva, različitih dobi, stilova i odabira tema. Priče su stizale iz svih krajeva Hrvatske, ali i van njezinih granica, od Buzeta do Osijeka, od Zagreba do Dubrovnika, od Krka do Korčule, od Lepoglave do Mostara, od Srbije do Švicarske.

Na Freaky Fridayu ovog će se petka i pročitati najbolja strašna priča s natječaja, no bogat program zavit će Jedinstvo u potpunu atmosferu petka trinaestog. Na zidovima tvornice posjetitelje očekuje izložba rendgenskih slika stranih predmeta u ljudskom tijelu, na kino platnu pozdravit će ih sideshow legende iz kultnoga Browningova filma „Freaks“, „Šansone s groblja“ otpjevat će im Kućni teatar Škripzikl, a s DJ pulta dodatno glazbeno zapapriti Ivan Krželj, uz video miks Twisted Constrictora.

Jedinu zagrebačku večer koja brani autore rubnih umjetničkih izričaja neovisno o žanru podupiru Ministarstvo kulture i Pogon, ali i posjetitelji koji su već prepoznali kvalitetu programa koji im se u ovom završnom izdanju prije ljetne stanke nudi po cijeni od svega 60 kuna, uz istodobnu ponudu pića po akcijskim cijenama kakve se rijetko susreću na mjestima noćnih izlazaka.
Ulaznice za Freaky Friday možete nabaviti u Dancing Bearu (Gundulićeva 7) i Octopus piercing studiju (Gundulićeva 37) ili na vratima samog događaja koja se otvaraju u 20 sati, a ostaju otvorena dugo u noć. Prve posjetitelje organizatori nagrađuju i čipsom od jabuke, a oni kasniji moći će uživati u Octopusovoj rođendanskoj torti.

Sve informacije o Freaky Fridayu pratite na istoimenim Facebook stranicama ili na www.cirkus.hr.




Tri nova naslova edicije 'Na tragu klasika'

srijeda , 11.07.2012.




- Antonio Skarmeta - Dani duge

- Nikolaj Terlecky - Curriculum vitae

- Marek Klasko - Lijepi dvadesetogodišnjaci


Klikom na naslov djela otvaraju se stranice s detaljnijim podacima o knjigama...














Kriza književne kritike

utorak , 10.07.2012.




O krizi
književne kritike
Marko Pogačar
piše
ovdje






Nova knjiga Jagne Pogačnik 'Kombajn na književnom polju'

ponedjeljak , 09.07.2012.



Jagna Pogačnik književne kritike, eseje i rasprave objavljuje od 1989. u brojnim novinama i časopisima te na Hrvatskom radiju. U ovoj knjizi sabrani su tekstovi nastali u posljednjih petnaestak godina u kojima se bavi pojedinim opusima istaknutih pisaca, knjigama koje su obilježile svoje i ušle u buduće vrijeme, pojavama na književnoj sceni u doba poraća i tranzicije.

Knjiga naslov duguje najvećem ciniku hrvatske književnosti, Daliboru Cvitanu. Naime, kada je negdje sredinom 1990-ih Jagna Pogačnik nakanila pisati tekst o Daliboru Cvitanu shvatila je da ima blokadu jer je uvrijeđena njegovim stavovima iz eseja Čovjek-zrno i čovjek-kombajn, u kojem je književne kritičare svrstao u reproduktivce: kombajne. Naposljetku mu je ipak oprostila – nakon što je pročitala esej Julijane Matanović u kojem je napisala da pristaje biti 'ne samo skupljač žetve', nego i kako je svjesna 'da i po­slije prolaska najsavršenijeg kombajna na polju često mogu ostati ležati nepokupljena i ona najkvalitetnija zrna' te odlučila 'paljetkovati žito, kako se taj posao naziva u Slavonaca i ići poslije mnogih i, u ovom slučaju kao organizator smjene, ublažavati propuste'.

U knjizi se nalaze tekstovi koji pokazuju glavne tematske, žanrovske i naraštajne preokupacije 'kombajna' koji knjigu potpisuje. Premda je autorica posve svjesna da je posljednjeg desetljeća struka i čitatelji uglavnom percipiraju kao svojevrsnu naraštajnu kritičarku generacije koja se afirmirala u drugoj polovici 90-ih godina prošlog stoljeća, u svoju obranu ovdje im nudi tekstove koji nisu bili objavljivani u tiražnim medijima, pa su samim time možda ostali na margini ili barem manje primijećeni. Znanstveni zbornici, časopisi, radijske emisije, knjige drugih autora kojima su trebali predgovori i pogovori, pružali su gostoprimstvo koje nije zloupotrijebila. Fantastika u hrvatskoj književnosti od 19. stoljeća do danas, klasici hrvatske proze, novi rukopisi suvremenika i, dakako, neki fenomeni koji su obilježili domaću proznu scenu u nedavnoj prošlosti, bili su predmetom njezina interesa i – kombajnskog posla. Sada su pred vama, nepromijenjeni i onakvi kakvi su bili, neki od njih mladalački zaneseni, neki više'knjiški'. Iskreno je priznala da je knjigu objavila zato što i sama ponekad želi biti 'zrno' za neki 'kombajn'.

Predano, marljivo, temeljito kritičarka je skupljala svoja 'zrna', ali imajući na umu da je književna kritika, kao i njezin predmet – književna djela, ponajprije namijenjena čitatelju. Stoga su njezini tekstovi pitki i bez suvišnog akademskog hermetičnog diskursa, široko zahvaćaju teme i pojave, pružaju uvid u referentna djela, ali pritom se autorica ne libi iznijeti i vlastita stajališta. Baš kao da je slušala predavanja jedne američke sveučilišne profesorice koja je studentima zabrinutim za status književne kritike rekla: 'Nemojte da vas brine to što jest ili nije književna kritika i ima li još književni kritičar neku ulogu u društvu. Just do it.'

Tako i vi, nemojte oklijevati oko toga vrijedi li čitati tekstove književnih kritičara: Just do it.

Izdavač: Hrvatsko društvo pisaca / Jesenski i Turk
Cijena: 120,00 kn
Broj stranica: 282
Uvez: meki



Radio-roman : Nada Gašić - 'Mirna ulica, drvored'

nedjelja , 08.07.2012.





Od 09.07. do 13.07.
u terminu od 09:30 - 09:55
na 3.programu Hrvatskog radija

u emisiji Radio-roman
bit će emitiran
roman Nade Gašić 'Mirna ulica, drvored'.

Moju kritiku tog romana čitajte ovdje







Neda Miranda Blažević-Krietzman dobitnica nagrade 'Tin Ujević'



Nagradu "Tin Ujević" za najbolju knjigu pjesama objavljenu od svibnja 2011. do svibnja 2012. osvojila je Neda Miranda Blažević-Krietzman za zbirku pjesama "Vezuvska vrata".
Pjesnikinji je na završnoj svečanosti tradicionalnog festivala "S Tinom u Vrgorcu" nagradu predao predsjednik Društva hrvatskih književnika (DHK) Božidar Petrač.

Obrazloženje žirija čitajte ovdje






Natječaj za kratku priču 'Mate Raos 2012'

subota , 07.07.2012.



Ogranak Matice hrvatske u Vrgorcu

raspisuje

Natječaj za kratku priču 'Mate Raos 2012':

1. nagrada 2500,00 kn;
2. nagrada 1500,00 kn;
3. nagrada 1000,00 kn
(za najboljeg mladog autora,
mlađeg od 21 godine).

Na natječaj se mogu javiti svi državljani Republike Hrvatske.
Prima se po jedan rad od svakog autora.
Radovi mogu imati najviše 5 kartica teksta.
Primaju se priče napisane na hrvatskom jeziku koje nisu prethodno objavljivane.

Radovi se šalju u digitalnom zapisu na CD-u u jednom primjerku i obvezno u tri istovjetna ispisa u omotnici. Uz radove obvezno poslati ime i prezime, godinu rođenja, adresu, OIB, broj žiro-računa i broj telefona autora.

Radovi se šalju na adresu:
Ogranak Matice hrvatske Vrgorac,
za natječaj,
Tina Ujevića 8,
21276 Vrgorac
.

Natječaj traje od 20. lipnja 2012. do 1. rujna 2012.

Sve ostale informacije na broj tel:
+ 385 (0) 99 7046914




Nejasno je da li je natječaj za sve državljanje RH ili za samo one mlađe od 21 godine.

Natječaj za kratku priču satiru

petak , 06.07.2012.



Gradska knjižnica Slavka Kolara, Čazma
i Organizacijski odbor manifestacije
Slavko Kolar – književni dani
raspisuje

Natječaj za kratku priču satiru

Na natječaju mogu sudjelovati autorice i autori iz Republike Hrvatske i inozemstva koji pišu hrvatskim jezikom, svaki samo s jednim radom, a tema kratke priče satire slobodna je.
Kratka priča satira ne smije biti objavljena, a može imati najviše 10 autorskih kartica (300 redaka ili 18.000 znakova, s prazninama).
Natječaj je anoniman, stoga kratke priče satire treba slati ispisane u tri primjerka i na CD-u, sve označeno šifrom, na adresu: Gradska knjižnica Slavka Kolara, Čazma, Ulica Alojza Vulinca 3, 43240 Čazma, s naznakom Natječaj za kratku priču satiru, a ostale podatke: puno ime autorice ili autora, adresa, telefon, rješenje šifre treba priložiti u zasebnoj, zatvorenoj omotnici. Nepotpune prijave i priče koje nisu satiričnoga karaktera te ne udovoljavaju ostalim propozicijama Natječaja neće se uzimati u obzir.
Kratke priče satire ocijenit će žiri sastavljen od književnika i/ili književnih kritičara, koji će imenovati Organizacijski odbor te dodijeliti prvu, drugu i treću nagradu, koja se sastoji od plakete i novčanog iznosa: prva nagrada u iznosu od 1.500,00 kn neto; druga nagrada u iznosu od 1.000,00 kn neto; treća nagrada u iznosu od 700,00 kn neto.
Osim toga, žiri će načiniti izbor od deset najuspjelijih priča, koje će biti objavljene u elektroničkom obliku na web-stranici Gradske knjižnice Slavka Kolara 15. studenoga 2012.
Dodjela nagrada i javno čitanje nagrađenih priča satira bit će organizirano u okviru manifestacije Slavko Kolar – književni dani 1. prosinca 2012. u Čazmi.
Natječaj traje od 1. srpnja do 30. rujna 2012.



Radio-drama: Tihomir Mraović - 'Zatočenik neizgovorenih pitanja'

četvrtak , 05.07.2012.



Hrvatski radio 3.program
05.07.2012. 18:00 - 18:30

Radio drama

TIHOMIR MRAOVIĆ: "ZATOČENIK NEIZGOVORENIH PITANJA"

Režija: Dejan Šorak
Urednica: Lada Martinac Kralj

Tihomir Mraović, hrvatski dramatičar i prozaist mlađe generacije, kontinuirano se javlja i kao autor radio drama izravno pisanih za potrebe tog medija. Novi Mraovićev dramski tekst "Zatočenik neizgovorenih pitanja" blago je satirična znanstveno-fantastička parabola o opsesivnoj potrebi mladog subkulturnog junaka da u svijetu odraslih, tj. roditelja i doktora, sazna osnovno o sebi i svijetu, što je život i kako ga valja dostojanstveno živjeti. Tekst, jednako tako, izaziva referencijalno-asocijativni mehanizam koji - kao potiskivan a prisutan sukob bitno različitih generacijskih kultura - postoji kao literarna tema u mnogim artefaktima, domaćim i osobito stranim. Pobuna mladog junaka u dominirajućem svijetu odraslih, dramom T. Mraovića stoga dobija još jednog literarnog zastupnika.




INTERVJU: Jasna Melvinger

srijeda , 04.07.2012.




Razgovor
Andrije Tunjića
s književnicom
Jasnom Melvinger
čitajte
ovdje






Predstavljanje LEKSIKONA HRVATSKIH KNJIŽEVNIH KRITIČARA

utorak , 03.07.2012.



Na kroatističkom izbornom kolegiju
'Od čitanja do interpretacije'
rodila se ideja o izradi
LEKSIKONA HRVATSKIH KNJIŽEVNIH KRITIČARA.

Projekt je osimšljen a Leksikon napisan i tiskan u svega tri mjeseca, u izdanju zagrebačkog AGM-a

U petak, 06.srpnja,
u 19 sati u
Dvorani I Filozofskog fakulteta u Zagrebu

održat će sae predstavljanje Leksikona
uz sudjelovanje urednica Marine Mađarević, Tee Sesar, Biljane-Valentine Šklebek, Josipe Zečević i voditelja projekta Krešimira Bagića.

Kritička čitanja Leksikona ponudit će prof. Julijana Matanović i Jagna Pogačnik.



Autori(ca)ma zahvaljujem na uvrštenju u Leksikon.

Više o Leksikonu hrv.književnih kritičara doznajte ovdje

Nagrade T-portala i 15.đakovačkih susreta knjiž.kritičara

ponedjeljak , 02.07.2012.



Novinar i pisac Ivica Đikić svojim je romanom 'Sanjao sam slonove' izdanim u nakladi Ljevak osvojio petu po redu književnu nagradu tportala vrijednu 100 tisuća kuna, koja mu je dodijeljena na svečanosti u zagrebačkom Kinu Europa

Romanom 'Sanjao sam slonove' Ivica Đikić bio je u konkurenciji za nagradu roman@tportal.hr s još četiri pisca - Sibilom Petlevski (Bilo nam je tako lijepo!), Lukom Bekavcem (Drenej), Zoranom Ferićem (Kalendar Maja) i Goranom Ferčecom (Ovdje neće biti čuda). Tportalov žiri kojim predsjeda Ana Grbac, a članovi su još Tomislav Brlek, Gordan Duhaček, Igor Mandić, Katarina Luketić, Miroslav Mićanović i Jadranka Pintarić odlučio je da je Đikićev roman najbolji od napisanih i izdanih u Hrvatskoj u 2011. godini.
Obrazloženje žirija čitajte ovdje

******

Laureati 15. đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara, što su održani u okviru 46. Đakovačkih vezova, od 26. do 27. lipnja 2012., su zagrebački autor Branko Čegec i Darko Jerković iz Osijeka.

Čegec je dobitnik Nagrade Julija Benešića za knjigu kritika "Pokret otpora", a Jerković je dobitnik istoimene Povelje uspješnosti za njegov ukupan dosadašnji književno-kritičarski rad, što ga stvara kroz medijsku književnu kritiku i novinarski rad u Glasu Slavonije, prenosi HINA.



Za očekivati je bilo da će žiri nagrade T-portala oponirati žiriju Jutarnjeg, što je i dobrodošla praksa.

Što se tiče nagrade koju je dobio Branko Čegec - ne želim umanjivati vrijednost njegove knjige 'Pokret otpora' ali to nije knjiga književnih kritika, to je knjiga u kojoj je Čegec sakupio svoje uvodnike iz časopisa 'Tema' (u kojima tematizira brojne probleme vezane uz hrv.književnu scenu i izdavaštvo) i ta knjiga nikako nije trebala dobiti nagradu koja se dodijeljuje knjizi književnih kritika.

Nagradu je zaslužio Davor Šalat za knjigu kritika 'Posrtanje za alibijem' (V.B.Z., 2011.)


INTERVJU: Roman Simić Bodrožić

nedjelja , 01.07.2012.




Roman Simić Bodrožić ovogodišnji je dobitnik Večernjakove nagrade za kratku priču.

Razgovor s laureatom dostupan je ovdje






<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>