U Mjesecu hrvatske knjige naklada Mala zvona predstavlja dva svoja ovogodišnja izdanja :

U srijedu, 2. 11. u 10 h u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića predstavljanje knjige igrokaza "Puna vreća laži", napisanih prema motivima iz priča iz hrvatske folklorne baštine. U predstavljanju sudjeluju autorica teksta Sanja Lovrenčić, urednica Lidija Dujić, ilustratorica Ana Kadoić, koja je za naslovnicu ove knjige nedavno dobila nagradu "Lice knjige", i mladi glumci iz Dramskog studija Centra mladih Ribnjak.

U četvrtak, 10. 11. u 20 sati, također u knjižnici Bogdana Ogrizovića predstavljanje najnovijeg naslova biblioteke "U prvom licu", knjige Lidije Dujić "Ženskom stranom hrvatske književnosti".
Polazište za tekst bio je autoričin doktorat koji je za ovo izdanje dopunila i prilagodila široj publici.
Sudjeluju Lidija Dujić, Sanja Lovrenčić i Urša Raukar

Pjesnikinja Stanka Gjurić , u jakoj konkurenciji 360 autora iz 64 zemlje, dobitnica je pjesničke nagrade koja se dodjeljuje u sklopu talijanske međunarodne nagrade za poeziju „Nosside „ u Reggio Calabriji, a odvija pod pokroviteljstvom UNESCO-a (Unesco World Poetry Directory).
Umjetnici su se mogli natjecati u tri područja: pisanoj poeziji, poeziji na videu ili kompjutorskoj grafici, te poeziji praćenoj glazbom.

Osim Stanki Gjurić, u istoj kategoriji nagrade će biti uručene i pjesnicima iz
Brazila, Argentine, Australije, Francuske, Italije, Nikaragve, Kube, Makedonije i
Mozambika.

Gjurić je na natječaju sudjelovala s video poezijom „Upisano“, kojeg je sama režirala i snimila, premda je dozvoljeno da pjesnici, kako bi njihova poezija bila što bolje prezentirana, pronađu profesionalne redatelje koji će njihove stihove uobličiti u video.Valja napomenuti da je Stanka jedina nagrađena pjesnikinja iz Hrvatske u 2011.

Nagrađeni uradak pogledajte na ovome linku

Pozivamo Vas da nam se pridružite u petak, 28. listopada 2011. godine, u 19 sati na predstavljanju petnaeste knjige iz Edicije Katapult, zgodno naslovljene "Velika smeđa fleka" autora Daniela Radočaja. Voditeljica književne večeri, ujedno i urednica knjige je Dijana Merdanović, inače i sama ponosna vlasnica knjige iz iste edicije.

Mjesto događanja je Molekula (Delta5, Rijeka, bivši Ivex).

Daniel Radočaj rođen je 1979. godine u Puli. Svoje aforizme, poeziju i kratke priče objavljivao je po mnogobrojnim kulturološkim tiskovinama širom ex-Yu, a prevođen je na engleski, makedonski i poljski. Za prozne radove nekoliko je puta nagrađivan.

Povodom 25 godina izlaženja časopisa 'Quorum 'u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović s početkom u 19.30 sati u petak 28.10. tražit će se odgovori na pitanja poput 'Kako Quorum i domaća književna i časopisna scena dišu danas, tko su pisci, a što su opsesije, kakve su želje i mogućnosti časopisa'.

Sudjeluju Boris Greiner, Stjepan Gulin, Vanda Mikšić i Sandra Perić uz domaćine Branu Oblučara, Zorana Roška i Romana Simića Bodrožića.

28. i 29. listopada 2011.
održavaju se
9.pulski dani eseja

Tema: D O K O L I C A

Autor programa i voditelj
BORIS DOMAGOJ BILETIĆ


PROGRAM

PETAK, 28. X. 2011.
12 sati
proglašenje dobitnika Nagrade "Zvane Črnja"
za najbolju hrvatsku knjigu eseja 2011.

13 sati
početak sjednice: DOKOLICA
..........................................................
Jelena Lužina: Dokolica – vrijeme za što?
Tomislav Marijan Bilosnić: Dokolica kao inspiracija
Božidar Petrač: Ljupko "far niente" ili traženje istine
Alen Tafra: Dokolica i dosada
..........................................................

15 sati
predstavljanje knjige
„Vrijeme i riječi“ T. M. Bilosnića (autor, J. Lužina, V. Begić)

16 sati
..........................................................
Daniel Načinović: Dokolica u Uredu izgubljenih pojmova
Helena Sablić Tomić: Znamo li dokoličariti?
Davor Šalat: Dokolica i poezija – prostor onkraj vulgarne uporabljivosti
..........................................................

--------------------------------------------------------------------------------

SUBOTA, 29. X. 2011.

10 sati
nastavak sjednice: DOKOLICA
..........................................................
Goran Filipi: Uhićeno vrijeme
Sibila Petlevski: Politika dokolice; umjetnost dokoličarenja
Stjepan Čuić: Dokolica kao retrospektiva
Goran Starčević: Kako živjeti bez diktata ure?
..........................................................

12 sati
predstavljanje knjiga"Književni portret: Stjepan Vukušić" (autor, V. Begić, B.D. Biletić)
"Književni portret: Milan Rakovac" (autor, J. Lužina, B.D. Biletić)

13.30 sati
..........................................................
Igor Duda: Dokolica u povijesti: oduvijek ili odnedavno?
Julijana Matanović: Dokolica – katkad tako počinje književnost
Antun Pavešković: Pohvala lijenosti
..........................................................

19.30 sati
Riječi u muzeju
književna večer sudionika PDE u Arheološkom muzeju Istre
(voditelji B.D. Biletić i M. Rakovac)

Da su rock glazba i književnost još uvijek u sretnoj vezi, svjedoči i nedavno
očitovanje glasovirog rock kritičara Neila McCormicka koji se u svom blogu zapitao "Literature: is it the new rock and roll?" U tom će smislu i na ovotjednoj tribini biti govora o spomenutoj neupitnoj "kemiji" koja već dugo postoji između rocka i literature, s osvrtom na neka nova te manje nova
"rock-lit" izdanja.

Gosti Književnog petka su Branko Kostelnik, Arsen
Oremović i Borivoj Radaković.
Urednik i voditelj je Gordan Nuhanović.

Tribina će se održati 28. listopada u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3 kat.

Hrvatski radio 3.program
27.10.2011. 18:00

RADIO DRAMA - Ivan Sergejevič Turgenjev: Proljetne vode

Duga pripovijetka velikog klasika "Proljetne vode" jedan je od bisera svjetske literature koji objedinjuje elemente melodrame, ironijskih komentara na društveni kontekst, pronicljivu psihološku karakterizaciju te životnu metaforu. Radijska adaptacija je, naravno, sve to morala "sažeti" i utoliko nije mogla imati bogatstvo predloška, ali iz toga je isplivao izazov za redateljicu Stephanie Jamnicky i glumce.

U glavnim ulogama Vlasta Knezović, Vanda Winter, Duško Modrinić i Mirna Medaković.
Prijevod: Iso Velikanović.
Dramatizacija: Lada Martinac-Kralj.

Od 27. do 29. listopada 2011.
u Koprivnici
održat će se
festival književnosti "Galovićeva jesen".

Program festivala dostupan ovdje

Jednoga travnja, kad se dio Rokova perivoja odvali od brijega i otklizi u ilička dvorišta ispod naslaga zemlje ukazat će se sarkofag iz rimskoga doba i u njemu tijelo žene za koju se pretpostavlja da je mučenica iz ranih stoljeća kršćanstva. Ubrzo u tome dijelu grada započinju neobična zbivanja: u ljudi se javlja vjerski zanos, ljubav prema bližnjemu, požrtvovnost i darežljivost. Pokazuje se da je iz Ilice i okolnih ulica nestalo zla, ali da prevelika dobrota ostavlja na ljudima neke nepoželjne tragove. Zbog osobitih tehničkih okolnosti, sarkofag se ne može ukloniti, pa se javlja problem kako da se život grada organizira, utoliko više što se stanovnici Zagreba podijele na pristalice svetice i njezine protivnike, pa bi moglo doći i do sukoba. Predlaže se proglašenje izvanrednoga stanja. Sve se pripovijeda iz perspektive mladoga policajca koji radi na osiguranju kritičnoga područja, a ima i osobne razloge da se pita o odnosu dobra i zla u suvremenom svijetu.

Meandarmedia
(gl.urednik Branko Čegec)
objavila je
dva nova romana:

- Jose Eduardo Agualusa - Tropski barok

- Rui Zink - Turistička destinacija


Klikom na naslov knjige otvaraju se stranice s informacijama o romanima.

Srijeda, 26. 10. 2011., u 19 sati
u Knjižnici Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, Zagreb
u organizaciji HDP-a
gostuju
mađarski pjesnici

PÉTER KÁNTOR
i
TIBOR BABICZKY


Pjesnike će predstaviti Tomica Bajsić i Lea Kovacs, koja je ovom prilikom s mađarskog prevela izbor iz poezije autora.

U izdanju Biakove izašla je nova knjiga Darije Žilić naslovljena Nomadi i hibridi.

Autorica na 280-tak stranica donosi pregršt tekstova podijeljenih u sljedeće rubrike . Filmski ogledi, Kratki eseji, Ogledi o knjigama eseja, Ogledi o knjigama proze.

Knjiga obuhvaća tekstove o knjigama autora poput Dubravke Ugrešić, Slavenke Drakulić, Borisa Budena, Ade Mandić Baier, Svetlane Boym, Briana W.Aldissa, Daše Drndić, Mirka Kovača, Uwe Wessela, Marine Šur Puhlovski, Julijane Matanović, Željka Barišića, idr.

Mjesec hrvatske knjige odvija se 2011. godine pod motom Čitajmo pjesnike!

Umaška publika imat će priliku u utorak, 25. listopada u 20 sati čitati poeziju zajedno sa Slađanom Lipovcem, urednikom Quoruma, jednog od najvažnijih hrvatskih književnih magazina posljednjih desetljeća.

Lipovcu je izašla treća zbirka poezije krajem prošle godine, pod nazivom U nekoj od mogućih stvarnosti (Algoritam, Zagreb). Večer će biti posvećena Lipovčevoj poeziji, ali i suvremenoj poeziji općenito; bit će riječi o današnjem statusu pjesnika, o publici i novim trendovima.

Suorganizator ove večeri je Kuća za pisce – Hiža od besid iz Pazina.

u srijedu, 26.10. 2011. u 19 sati
u buffetu „Pod starim krovovima“
održat će se

RAZGOVOR SA TATJANOM JUKIĆ


Tatjana Jukić izvanredna je profesorica na Odsjeku za anglistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta. U razgovoru bit će riječi o njezinoj orginalnoj studiji „Revolucija i melankolija: granice pamćenja hrvatske književnosti“(Ljevak, Zagreb, 2011.) u kojoj analizira dugu povijest i različite aspekte odnosa revolucije i melankolije u književnosti, psihoanalizi i filozofiji i to na primjerima tekstova iz hrvatske književnosti.

Dobrodošli!

Voditeljica tribine Dekonstrukcije
Darija Žilić

I Hrvatska
svoju Wikipediju ima -
no, ipak u nešto klasičnijem obliku,
ali i uz veću mjeru sigurnosti u istinitost sadržaja.

Saznajte više ovdje

U utorak, 25. 10. 2011., u 20 sati
u Knjižnici Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, Zagreb

u organizaciji HDP-a
gostuju slovenski pjesnici

ANA PEPELNIK
i
JURE JAKOB

Mladi slovenski pjesnici čitat će svoju poeziju (na slovenskom i hrvatskom), razgovarati o položaju pjesnika/pisca u Sloveniji i u Europi, o pisanju i o prevođenju…


Izbor iz poezije A. Pepelnik i J. Jakoba za ovu je priliku preveo ugledni prevoditelj Edo Fičor.

Pjesnike će predstaviti Darija Žilić i Ana Brnardić.

Zoran Krušvar dobitnik je nagrade "Artefakt" za roman "Kamov se vraća kući" (Mentor, Zagreb, 2010.).

Uz Zorana Krušvara, nagradu - za priču i novelu - primio je i Danijel Bogdanović.

Književna nagrada "Artefakt" dodjeljuje se za najbolja literarna dostignuća u hrvatskoj spekulativnoj fikciji tijekom prethodne kalendarske godine. Nagradu je pokrenula Udruga "3. zmaj" iz Rijeke, a dodjela se prvi put održala 2010. godina u sklopu dvodnevne manifestacije "Rikon".

U nedjelju 23. listopada,
novo izdanje tribine Kava & kolači :
u 19 sati u Knjižnici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5,
Ivica Prtenjača ugostit će Stjepu Martinovića,
dugogodišnjeg Vjesnikovog novinara, danas nemirnog umirovljenika koji je u zadnje dvije godine objavio čak 7 knjiga.

Idući ženskom stranom hrvatske književnosti Lidija Dujić slaže koncizan i zanimljiv pregled izabranog segmenta domaće književne povijesti. Ocrtava sociološke krokije hrvatskih književnica, iznosi kratke karakterizacije, uzgred problematizirajući ženski geto didaktičke i dječje književnosti. Analizirajući i ponovno vrednujući neka djela, prihvaćena pod etiketom „ženske književnosti“, autorica dovodi u pitanje mnoga opća mjesta, ne štiteći se krinkom autoriteta znanstvene objektivnosti - pišući u prvom licu. Knjiga se temelji na njezinoj doktorskoj disertaciji, no nije namijenjena samo stručnoj nego i široj publici.

Uoči sedmog izdanja Festivala novog cirkusa, koji će ove godine trajati od utorka, 25. do nedjelje, 30. listopada, pročitajte opširan razgovor s ravnateljem te popularne manifestacije Ivanom Kraljem na ovome linku .

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i
moja kritika
romana 'Zola Jackson' Gillesa Leroya
i 'Nitko' Gwenealle Aubry


Novi 'Vijenac još donosi:

- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Gojka Borića o ovogodišnjem sajmu knjiga u Frankfurtu
- tekst Ljerke Car Matutinović o 'Putopisbnim crticama' J.J.Strossmayera
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi 'Zavičaj, zaborav' Ludwiga Bauera
- tekst Pavla Pavličića iz ciklusa 'More i voda' : Zdenac i gustirna
- tekst Žarka Gazzarija o knjizi Marka Grčića 'Spomenar'
- tekst Miše Grundlera o ovogodišnjem dobitniku Nobelove nagrade za književnost Tomasu Transtroemeru
- Izbor iz poezije Tomasa Transtroemera
- tekst Strahimira Primorca povodom 50.godišnjice dodjele Nobelove nagrade Ivi Andriću
- nova poezija Seada Begovića


te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

"Izdavačka akademija" naziv je novog Književnog petka na kojem će biti predstavljen istoimeni projekt riječke udruge "Kontrapunkt". Riječ je o sustavnom programu otvorenom mladim ljudima koji objedinjuje teorijska i praktična znanja i vještine iz područja izdavaštva, financiranom od strane Europske Unije. Lakše uključivanje mladih ljudi na tržište rada i stupanje u kontakt s potencijalnim poslodavcima, edukacija mladih i nezaposlenih ljudi, davanje i usvajanje specifičnih znanja koja će odbranim mladim ljudima omogućiti veću konkurentnost na tržištu rada – sve su to bile ideje vodilje spomenute udruge kada je u svibnju započela s provedbom ovog projekta. Ovakve cjelovite edukacije iz izdavaštva na razini Hrvatske nema, što znači da će ova generacija mladih ljudi biti prva i jedinstvena po pitanju znanja i
vještina iz područja nakladništva. Po završetku programa polaznici će dobiti certifikat o završenoj Izdavačkoj akademiji, odnosno edukaciji u izdavaštvu, s posebnim naglaskom na izabrano područje: uredništvo, lektura, prevođenje, dizajn ili marketing.

O svemu tome opširnije će na Književnom petku govoriti Mišo Nejašmić, Neli Nežić, Seid Serdarević te urednik i voditelj tribine Tonči Valentić.

Tribina će se održati 21. listopada u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3 kat.

"Objavljivanje Swinburneove zbirke Poems and Ballads najznačajniji je događaj engleske književnosti devetnaestog stoljeća."
E. A. Housman

Nastavljajući oplemenjivati domaću kulturu i umjetnost najznačajnijim autorima i najvećim djelima koja dosad nisu publicirana u Hrvatskoj, treba ukazati da zalaganjem Modernist nakladništva konačno imamo prvi hrvatski prijevod najvećeg viktorijanskog engleskog pjesnika i deveterostrukog službenog britanskog kandidata za Nobelovu nagradu Algernona Charlesa Swinburnea (1837.-1909.). A književno-historijski značaj i uloga Swinburnea je bez presedana jer nitko nije tako sjajno ovladao poetičkom formom, dok je njegova uzvišenost za rimu i muzikalnost nedosegnute perfekcije za sve prijašnje i naknadne autore. Tajanstvena atmosfera, lirski opisi kontroverznih priroda, melankolična, sentimentalna pa egzaltirana raspoloženja, kao i ritmička proza u kojoj su pjesme ispjevane oduševljavale su te izvršile neusporediv utjecaj na književni izraz 19. i početka 20. stoljeća. Ono što posebno impresionira kod Swinburnea pjesnika jest činjenica da je u strogo klasičnim i idealiziranim pjesničkim metričkim standardima spajao elemente fantastično lascivnog svijeta uz hipnotički pulsirajuće alegorijske opise velegradskog i kozmopolitskog života, vodeći nas u jedan poseban kozmos u kojem su neraskidivo isprepleteni san i java, mašta i realnost, drevna grčka mitologija i aktualna londonska dekadencija, boemski deliriji i dendističke skrupuloznosti. Stoga se s pravom Swinburne smatra “supreme master of English poesy” . Zahvaljujući njegovoj iznimno zanimljivoj, svestrano nadarenoj (izdvaja se i kao romanopisac, kritičar, enciklopedist te prevoditelj, s velikim uspjehom predstavlja suvremenu francusku literaturu - Hugo, Baudelaire, Gautier... - engleskoj kulturi, kao i vrline neopravdano zapostavljenih američkih pisaca Whitmana i Poea), a zbog odsustva i neistraženosti za nas i misterioznoj osobnosti, tijekom pripremanja i realizacije ove knjige otvarala se sve fascinantnija priča o temperamentnim amplitudama, usponima i silascima života koji premašuje okvire društvenih normi i očekivanja svoga (ali i svakoga) vremena. Misliti na Swinburnea znači uvidjeti, s iznenađenjem i čak sa sablazni, svu njegovu superirnost; govoriti i pisati o njemu znači iznijeti svu povijest s vremenskim i prostornim zbivanjima u kojima se očitovao taj duh odviše nestalan i zanosan da bi se mogao nazvati dogodovštinom, odviše čuvstven i slobodan da bi bio puka eluzija... Za prvo predstavljanje Swinburnea, svjetskog velikana pjesničke riječi, na našem jeziku (prevoditelj je Denis Peričić) odabran je izbor iz njegove kultne zbirke u tri toma “Poems and Ballads” (svaki prijevod prati i izvorna pjesma na engleskom jeziku, knjiga sadrži i opširan esej Robertina Bartoleca o Swinburneu). Melodramatična priroda pjesama s temama ljubavi, njezinoga gubitka, kao i samopožrtvovnosti, snažno odgovara sentimentu ondašnje viktorijanske publike koja je sama stasala čitajući romantičnu literaturu. Također, adaptacija grčke mitologije i imitacija grčkog poetskog stila jamčili su blagonaklonost čitateljstva. Međutim, revolucionarnost i besmrtnost Swinburnea iskazala se u tome da je libertinski u takav prosede uključio i heretičke opservacije, opscene pasaže i erotske indiskrecije, a to je podiglo taj naslov do notorne slave i neizbježan primjer pjesničke i umjetničke slobode. Svojom neobuzdanom čulnošću zaprepastio je moraliste, ali i više od toga, pedantno inzistiranje Swinburnea na gotovo do matematički preciznim metričkim iskazima mnoge od tih pjesama i pored libertinstva pokazuje iskreno dirljivim i lijepim. Tako se “Poeme i balade” drže najboljom pjesničkom zbirkom viktorijanskog doba. Naime, mnoge pjesme pisane su u heksametru i s dvjema rimama u redu prekrasan su primjer uporabe latinskih pjesničkih manirizama sa suvremenom temom, i dokaz je Swinburneove spisateljske superiornosti (po aproksimativnim dostignućima izdvojimo pjesme “Sapphics” , “Anima Anceps” , “An Interlude” , “A Ballad of Life” ...). Nadalje, poput trendmakera, Swinburneova “Poems and Ballads” optika iz devetnaestog stoljeća detektira sinkrono sve kurentne konceptualne manirizme ukazujući se jednim od najutjecajnijih pjesničkih, umjetničkih totema, kozmopolitskom kuhinjom spočitavši mnogima prozirno tanko ruho žiga “izvorni umjetnik”, jer prekretnički nisu poduzeli i napravili obilno, samo u pravo vrijeme postmodernistički presložili Swinburneov potpuri (primjerice, pop-glazba je neka vrsta enciklopedijske sume svih Swinburneovih formalnih i tematskih toposa). Tješi da hrvatska kultura, at last! , ima uvid u takvo esencijalno pjesničko ostvarenje.

Udruga ZVONA I NARI poziva nas na druženje s književnicama iz Beograda i Novog Sada: Ljiljanom Crnić, Sanjom R. Petrović i Nevenom Ugrenović i to u Klubu hrvatskih književnika u Puli, u petak 21. listopada s početkom u 19:30

Ovu književnu večer zajednički organiziraju Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika te ZVONA i NARI, udruga za proizvodnju kulture iz Ližnjana. Književnice iz Srbije borave, naime, u književnom svratištu u Ližnjanu a u sklopu programa „Svakog gosta“ kojim ZVONA i NARI omogućavaju besplatan boravak piscima i nakladnicima pružajući im tako mogućnost da promoviraju svoj rad na istarskoj književnoj sceni.

Gošće iz susjedne države predstavit će svoje najnovije radove, prozu i poeziju, a bit će to dobra prilika da saznamo nešto više i o aktualnim književnim događanjima u Srbiji te položaju knjige i književnika u tamošnjim okolnostima.

Julian Barnes dobitnik je ovogodišnje nagrade Man Booker za svoj roman »The Sense of an Ending«, izvijestio je jučer BBC.

Barnes je nazočio dodjeli nagrade, vrijedne 50.000 funti, u londonskoj dvorani Guildhall.

Sa 150 stranica najkraći roman od šest finalista, »The Sense of an Ending« je priča o prijateljstvu iz djetinjstva i nesavršenosti sjećanja. Pripovijeda je sredovječni muškarac, Tony Webster, koji se osvrće na puteve koji su on i njegovi prijatelji prošli, dok ga prošlost sustiže preko ostavljenog dnevnika.

Ostali nominirani za nagradu Man Booker su Carol Birch , Kanađani Patrick DeWitt i Esi Edugyan , te debitanti Stephen Kelman i AD Miller.

Barnes je u uži izbor za nagradu ušao 1984., 1998. i 2005. godine, ali bez uspjeha.

HRVATSKO DRUŠTVO PISACA :
poziva nas u

četvrtak, 20. 10. 2011.
u 19 sati,
Trg bana Jelačića, Zagreb

'Melodije ruba i pameti'
Sudjeluju: Predrag Lucić & Boris Dežulović

Pedrag Cune Lucić, The Voice, na hrvatskoj sceni poznat kao Onaj Kojemu Ne Treba Mikrofon. Pučki genij koji dvadeset godina vrijedno deseterči suvremenu hrvatsku povijest, narodni pjesnik koji je iz svojih izabranih radova izbacio više pjesama nego što ih je Johnny Štulić objavio, strah i trepet hrvatskih izdavača, čovjek koji je Algoritam doveo na rub propasti, među kolegama poznat kao jedini kojemu Kruno Lokotar ne smije kratiti rukopise.

Boris Dežulović Tozovac, Compay Segundo, vječiti samozatajni drugi glas, poznat kao Onaj Desno Od Lucića Što Otvara Usta. Čovjek-Kolumna koji je iz knjiga izabranih tekstova izbacio više kolumni nego što je Lucić za života napisao pjesama, strah i trepet novinskih čitatelja u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, iznenadan i nepredvidiv kao hrvatska nogometna liga, među kolegama poznat kao čovjek koji nikad nije pisao kolumnu za Novu Makedoniju.

Urednica : Mani Gotovac

32. ZAGREBAČKI KNJIŽEVNI RAZGOVORI
Rat u knjževnosti - književnost u ratu

Od 20. do 23. listopada 2011. godine Zagreb će biti domaćin 32. zagrebačkih književnih razgovora (ZKR) koje organizira Društvo hrvatskih književnika. Tijekom svoje višegodišnje tradicije (prvi razgovori organizirani su još davnih šezdesetih godina prošloga stoljeća), razgovori su ugostili više od 1000 sudionika (književnika, prevoditelja, lingvista, književnih kritičara, kulturologa itd.) koji su održali zapažena predavanja na brojne teme.
Obilježavajući 20 godina od opsade Vukovara, Povjerenstvo za Zagrebačke književne razgovore ove je godine odlučilo da tema razgovora bude „Rat u književnosti – književnost u ratu".

Sudionici ovogodišnjih razgovora dolaze iz Njemačke, Francuske, Italije, Portugala, Slovačke, Cipra, Makedonije i Hrvatske.
Od 2009. godine ZKR sudionicima razgovora predstave po jednog istaknutog hrvatskog autora kojem se jedno djelo prevede na engleski jezik i objavi u biblioteci ZKR-a. Sukladno ovogodišnjoj temi, organizator razgovora odlučio je prevesti na engleski i objaviti djelo Siniše Glavaševića „Priče iz Vukovara“.

Program dostupan
ovdje

Tribina
Kulturni četvrtak u Sesvetama
20. 10. u 18,30 sati
u knjižnici Sesvete

Gostuju članovi i autori udruge "Jutro poezije": Robert Roklicer
(voditelj udruge), Nikica Krajina i Davorin Žitnik - Žito.

Voditelj tribine: Ivan Babić.

Zajamčena dobra poezija i domjenak.

Crnogorski književnik
Andrej Nikolaidis
dobitnik je nagrade
Europske Unije za književnost
za najbolje prozno djelo
u proteklih pet godina,
za roman 'Sin'.

Opširnije ovdje

U srijedu, 19.10. 2011. u 19 sati, u buffetu Pod starim krovovima, Basaričekova 9, održat će se

Razgovor sa Oljom Savičević Ivančević

Olja Savičević Ivančević autorica je hvaljenog romana 'Adio kauboju' (Algoritam, 2010.), za koji je nedavno dobila književnu nagradu 'roman@tportal-hr', te nekoliko knjiga poezije i proze. Knjige su joj prevođene na više jezika.

O knjizi 'Adio kauboju' govorit će književna kritičarka Vesna Solar.


Voditeljica tribine Dekonstrukcije:

Darija Žilić

Slavko Jendričko
UBILI SU GA CIGLAMA
za slikara Slavu Striegla

Nastran sam ljubitelj umjetnosti

Posljednjih noći ne spavam sa ženom

Zakovao sam se u bračnu postelju
S reprodukcijom Goyine Gole Maje

Odradio kondicijske
Pripreme za umiranje

I prijavio se na godišnji Natječaj za nadanđela:
Sprži mi na CD-u cvjetanje Karasove Djevojke s lutnjom

Gledat ću usamljen Rimljanku
U ruševnom kinematografu Sloboda

Neću ni trepnuti okom kada me
Pred jutro zatrpaju njegove tužne cigle.

Na ovome linku
možete pročitati
tekstove
Vinka Brešića i
Josipa Užarevića
o književnosti
Stanka Andrića

Reporter koji se sklonio u zavjetrinu, nagrađivani novinar i urednik Slobodne Dalmacije, Bože V. Žigo, nakon odlaska u mirovinu umjesto virtuoznog kultiviranja javnog prostora, okrenuo se kultiviranju privatnog vrta. No dok je prije punio novinske stranice i imao jednu i pol knjigu (“Janusa iz predgrađa” i debitantske priče popola s Pavlom Pavličićem), u mirovini je počeo intenzivnije objavljivati.
“Notes kroničnoga aut(o)sajdera” upravo je promovirao na “Knjizi Mediterana”, a drugu će objaviti uskoro. A tek je počeo “rasprodavati novinsko srebro”.

Razgovor čitajte ovdje

Poezija se ne čita dovoljno, a podatci iz hrvatskih narodnih knjižnica govore da se uglavnom posuđuju lektirni pjesnici. No interes za pjesništvo, kakav-takav, ipak postoji. Stoga je ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige, manifestacija koja se tradicionalno održava od 15. listopada do 15. studenoga, za svoju temu izabrao upravo pjesništvo i pjesnike, pa će se čitava manifestacija odvijati pod motom »Čitajmo pjesnike«.

Opširnije ovdje

KRITIKA: ZORAN PILIĆ - 'KRIMSKRAMS' (PROFIL, ZAGREB, 2009.)


Zoran Pilić jedan je od prvoboraca blogosfere u Hrvata, nosilac spomenice blogojavljanja i prvi bloger koji je pisanjem u tom mediju zaradio novinarsku akreditaciju (za Motovunski filmski festival), poznat u međumrežju kao Jesus Quintana. Svoje prvo ukoričenje Pilić je doživio godinu dana nakon u medijima vrlo dobro popraćenog prvog vala oknjiženja blogera (kad su svoje knjige krajem 2006. godine objavili Dario Rukavina, Zrinka Pavlić, Damir Markulj i Igor Kokoruš), a njegova je zbirka priča ''Doggiestyle'' (s razlogom) doživjela vrlo dobar kritički prijem, pa se njegov najavljivani prvi roman očekivao sa zanimanjem. Inače, Pilićev blogerski pseudonim, preuzet od lika iz kultnog filma braće Coen ''Big Lebowski'' otkriva Plićevu izraženu filmofiliju, osjetno prisutnu u njegovim tekstovima kroz filmske asocijacije, reference i citate, dok naslov tog filma zaziva Charlesa Bukowskog, neprikosnovenog idola velikog dijela wannabe-pisaca iz blogosfere, većina kojih uzalud pokušava oponašati asketski pročišćen, kulerski stil tog enfant-terriblea američke književnosti. Pilić je pritom uspješniji (ali i manje očit) u svom epigonstvu od većine svojih blogerskih kolega, iako njegova proza više duguje svemu onome na velikom ekranu odgledanom, negoli pročitanome štivu, što je i inače velika boljka spisateljskih početnika ''afirmiranih'' na blogu – premalo su pročitali da bi bili dobri pisci. Ipak, s Pilićem nije tako, on je dobar pisac čija je načitanost vidljiva, a tekstovi mu ne obiluju samo filmskim, nego i književnim referencama (Mirko Kovač, Hemingway, Gabriel Garcia Marquez, Dušan Čater, itd.). Usto, Pilić ne propušta čitatelju skrenuti pozornost i na svoj dobar glazbeni ukus; ''svaki život ima svoj soundtrack'' njegov je moto, pa je tako svakoj priči iz svoje zbirke ''Doggiestyle'' pridodao i glazbenu podlogu, a roman ''Krimskrams'', osim filmskim i književnim referencama, obiluje i citatima stihovlja rock pjesmarice (Azra, Ekaterina Velika, Bob Dylan, Joy Division, Lačni Franz, Idoli...). Uostalom, Pilić svoj roman i otvara stihovima iz pjesme ''Save me'' američke kantautorice Aimee Mann, iz kultna Andersonova filma ''Magnolia'', rascjepkanu strukturu kojega on na neki način pokušava pratiti u svom romanu.

Za glavnog protagonista i pripovjedača svog romana Pilić uzima lik pisca, što baš i ne obećava ludu zabavu, jer, kao što i njegov junak Petar Pandža sam kaže, uz svega nekoliko časnih iznimaka, pisci su uglavnom dosadan svijet. No, kako će se pokazati, život ovoga pisca nije nimalo dosadan - dapače, u romanu opisani događaji potvrda su i obrazloženje Pandžinih riječi kako bi se vrlo rado mijenjao za život najdosadnijeg pisca na svijetu. Inače, Pilić svog junaka uvelike bazira na vlastitoj osobi; njegova su razmišljanja i stavovi uglavnom vrlo bliski autorovima, a njih dvojica dijele i neka zajednička iskustva. Tako primjerice i Petar Pandža iza sebe ima jednu objavljenu knjigu kratkih priča, što mu (odnosno, što im) pruža priliku da se u knjizi dotaknu i tematike pisanja i objavljivanja, premda Petar sebe ne smatra piscem – jer od toga ne može živjeti – i često se zapita ''čemu uopće sve to''. Naravno, i Petar je veliki filmofil, u razgovorima kad nešto objašnjava često poseže za primjerima iz filmskog svijeta, a, igrom slučaja, život ga nagrađuje događajima kao preslikanima iz nekih dragih mu filmova (''Gore ne može'' Petera Berga i efektno debitantsko ostvarenje Dannyja Boylea ''Shallow grave''), što on i prepoznaje. Poznavateljima spomenutih celuloidnih uradaka time je o fabuli već dovoljno rečeno, ali za filmski manje upućene čitatelje valja reći da radnja uključuje nekoliko slučajnih smrti, problem rješavanja leša i još cijeli niz tragikomičnih situacija koje rezultiraju s više kolateralnih žrtava, a što se sve ispostavlja naplatom s kamatama junakove nezrelosti, neodgovornosti i sebičnosti. Ipak, unatoč rečenim karakternim nedostacima, Pilić svom junaku uspijeva udahnuti dušu i prikazati ga simpatičnim, inteligentnim urbanim kitom, lagano načetim krizom srednjih godina.

Roman je sastavljen od dvije fabularne linije, prva ''u realnom vremenu'' prati Petra Pandžu koji na izmišljenom jadranskom otočiću Bićerinu u svrhu rehabilitacije zapisuje svoje urnebesne, jezom i bizarnošću oplemenjene dogodovštine (druga fabularna linija), koje su ga na otočić, radi oporavka i dovele. Svoj roman Pilić napučuje vrlo brojnim likovima, među kojima se prepoznaju i pojedine stvarne osobe iz javnog i kulturnog života Hrvatske (glumica Darija Lorenci, novinar Damir Pilić, spisateljica Sanja Pilić). Ipak, od spomenutih, važniju ulogu u romanu ima umjetnički performer Siniša Labrović (u romanu nazvan Galante) u suradnji s kojim je Pilić osmislio politički vrlo provokativan performans kojega, na vrlo zabavan način opisanoga, Pilić prenosi u romanu.

''Krimskrams'' na koncu se ispostavlja vrlo zabavnim i dinamičnim romanom, koji s vremena na vrijeme blago isklizne u nadrealnost, dok su elementi naturalizma (osjetno zastupljeni u autorovoj zbirci priča) ovdje zamijenjeni crnim humorom te velikim porcijama ironije, prisutne ne samo u doskočicama i zajebantskim podbadanjima sugovornika začinjenim dijalozima, već i ironijom spram nekih književnh i filmskih klišeja (npr. korištenje otoka za izolaciju). Iako bi bilo pogrešno strpati ga u ladicu tzv. stvarnosne proze, jer stvarnost uzima tek radi kontekstualizacije, Pilić ipak ne propušta kratko se ali vrlo oštro pozabaviti i pojedinim aberacijama domaćeg nam svagdana (npr. hrvatsko novinarstvo koje se u velikoj mjeri svodi na ogovaranje ili mračni nakot devedesetih koji je uz političku podršku legalizirao ilegalno i iz podzemlja se preselio među ugledne građane i poduzetnike, isl.). Pilić rukopis vješto usložnjava i tematiziranjem muškog prijateljstva i krize srednjih godina kao i elementima generacijske priče, ali ne na način da se toga dotakne u dijalozima, već svaki od tih elemenata ima uvjerljivo fabularno utemeljenje i važan utjecaj na događaje i tok radnje.

A ono malo zamjerki što se mogu uputiti, odnose se na nedosljednost kod upotrebe pripovjedačeva direktnog obraćanja čitatelju (postupak kojega autor nepotrebno uvodi da bi potom na njega zaboravio i naprasno ga napustio) te nedovoljno uvjerljivo razrješenje priče koje se ispostavlja antiklimaksom i ostavlja dojam kao da je autor u nedostatku boljeg rješenja, posegnuo za još jednim klišejem iz svijeta filma. Sve u svemu, radi se o naslovu koji svojim humorom, zabavnošću i dinamikom predstavlja osvježenje na domaćoj proznoj sceni te o pop-kulturom inficiranom autoru koji smislom za humor, pripovjednom vještinom te umješnošću u gradnji fabule i atmosfere obećava još dobra štiva, te u kojemu bi s vremenom mogli dobiti hrvatsku verziju Chucka Palahniuka (osim ako njegov odgovor na ono Pandžino ''čemu sve to?'' u međuvremenu ne postane negativan, ili ako se, poput blogerskog mu kolege Vlade Bulića, ne otisne u lukrativnije, scenarističke vode).

Napisao Božidar Alajbegović

U petak, 14. listopada, u 17 sati s radom počinje knjižnica Književnog svratišta ZVONA i NARI u Ližnjanu.

Svojim korisnicima knjižnica nudi preko 4000 naslova prikupljenih donacijama iz cijele Hrvatske (pa i iz inozemstva).
Uz zbirku beletristike i publicistike na hrvatskom (domaću i prijevodnu), te mali izbor iz zavičajne književnosti, u sastavu knjižnice se nalazi i izbor knjiga za djecu i mlade, zbirka na engleskom, talijanskom i njemačkom jeziku, te zbirke iz područja teorije književnosti i dramaturgije i filma.

Učlanjenje i posudba knjiga su besplatni za sve stanovnike općine Ližnjan, kava i čaj također, kao i pristup internetu, te druženje s piscima i prevoditeljima, gostima svratišta, koji se ovdje zateknu.

Knjižnica se nalazi u sklopu ljetos pokrenutog književnog svratišta, u Ližnjanu, u zoni Vrčevana (te je jednako dostupna i potencijalnim korisnicima iz Medulina), na adresi Ližnjan 840 B.

Radno vrijeme knjižnice bit će svaki dan od ponedjeljka do petka, od 17 do 19 sati.

Budući korisnici sve informacije mogu dobiti na telefonski broj 540-642, a za slabo pokretne i nepokretne stanovnike Ližnjana organizirana je besplatna dostava knjiga po njihovom izboru.

Više o knjižnici ali i književnog svratišta možete pronaći na stranicama:
http://zvonainari.hr/knjiznica.php

Željko Funda ovogodišnji je dobitnik književne nagrade »Drago Gervais« za najbolji neobjavljeni rukopis »Gdje je danas Jadranka Kosor?«

Razgovor s autorom čitajte ovdje

"Moraju li pisci biti siromašni?" - naziv je ovotjednog Književnog petka potaknutog nedavnom inicijativom "Pravo na profesiju". Riječ je o inicijativi koju je pokrenuo Robert Perišić uz podršku grupe svojih kolegica i kolega pisaca, a s namjerom poboljšanja položaja pisaca i pisanja u Hrvatskoj, ponajprije kroz promjenu dosadašnjeg modela subvencioniranja
izdavanja knjiga od strane Ministarstva kulture, koji nepravedno zaobilazi pisce. O ovoj aktualnoj i intrigantnoj temi govorit će Nikica Petković, Igor Rajki, Davor Šalat te voditelj Književnog petka Gordan Nuhanović.

Tribina će se održati 14. listopada u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3 kat.

U četvrtak, 13.10.2011. u 19 sati
u buffetu Pod starim krovovima
(Basaričekova 9, Zagreb)
u organizaciji HDP-a
održat će se

Razgovor s Nadom Gašić

U razgovoru bit će riječi o njezinu romanu 'Voda, paučina' (Algoritam, 2011.) u kojem se isprepleću sadašnje vrijeme i vrijeme kad je 1964. godine u Zagrebu bila velika poplava. Za taj je roman autorica nagrađena Nagradom Grada Zagreba i godišnjom nagradom Vladimir Nazor za književnost.

O knjizi će, uz autoricu, govoriti i književni kritičar Srđan Laterza.

Voditeljica tribine Dekonstrukcije
Darija Žilić

Knjiga Sande Lucije Udier 'Fikcija i fakcija' zanimljivo je, sadržajno i poticajno djelo koje razmatra važnu standardološku problematiku funkcioniranja i granica standardnoga jezika te njegova odnosa s jezikom književnosti. Ta je tema oduvijek intrigirala hrvatske jezikoslovce i bila predmetom brojnih znanstvenih rasprava i knjiga te će zbog toga, kao i zbog novine u autoričinu pristupu problematici, knjiga nesumnjivo pobuditi interes hrvatske jezikoslovne javnosti. Ideja vodilja, koja je dosljedno provedena kroz cijelu knjigu, teza je da jezik književnosti nije funkcionalni stil standardnoga jezika već jezik sui generis. Ta je teza pokazana, obrazložena i potvrdena komparativnim istraživanjem na korpusu književnih i publicističkih tekstova Miljenka Jergovića.
Knjiga donosi nov pogled na problematiku koju obraduje, pogled koji se uvelike razlikuje od onoga koji su na nju dosada imali hrvatski jezikoslovci koji su se bavili teorijom standardnoga jezika i funkcionalnih stilova te jezikom književnosti.
iz recenzije Josipa Silića

U knjizi Sande Lucije Udier temeljni je predmet rasprave jezik književnoga djela odnosno jezik književnosti, kao poseban slučaj upotrebe jezika koji se svojom fikcionalnom namjenom, oblikovanjem i sadržajem bitno razlikuje od svih ostalih slučajeva u kojima se jezik upotrebljava i njegova upotreba podvrgava proučavanju. O iznimnoj važnosti jezika književnosti kao znanstvenoga predmeta o kojemu se u ovom rukopisu raspravlja dovoljno govori činjenica da su za nj, svaka na svoj način, vitalno zainteresirane najmanje tri znanstvene discipline: znanost o književnosti, lingvistika i stilistika. Uzimajući u obzir tu činjenicu, autorica slijedom iscrpne kritičke analize dosadašnjih pokušaja definiranja navedenoga predmeta sa svih triju gledišta, katkada u ponešto različitim inačicama, i uvažavajući prihvatljive elemente pojedinih opisnih modela, uspijeva oblikovati vlastiti znanstveno respektabilan, teoretski i metodološki adekvatan pristup predmetu svoga istraživanja.
iz recenzije Mirka Petija

Tokom jučerašnjeg dana
ukupan broj posjeta
ovoga bloga
premašio je

MILIJUN !!!


Inače, blog postoji
od 13.06.2004.
a dosad je
na njemu
objavljen
6.091 tekst...

Povodom dvjestote obljetnice rođenja velikog pijanista i skladatelja Franza Liszta izdavačka kuća Mala zvona objavila je prvi hrvatski prijevod knjige koju je napisao o svom prijatelju i kolegi Fredericu Chopinu.
U nas je relativno malo poznato da je Franz Liszt, osim glazbene, ostavio i zanimljivu pisanu ostavštinu. Velika korespondencija, članci i eseji povezani s glazbom svjedoče o njegovom životu, odnosu prema umjetnosti te nadasve o njegovoj romantičarskoj osobnosti, uvijek u potrazi za novim mogućnostima izražavanja. Premda je pripremao i traktat o harmoniji, jedini tekst koji je uspio objaviti kao knjigu jest upravo biografija skladatelja kojemu se duboko divio, Frederica Chopina.

Cjelina njegove osobe bila je skladna i činilo se da ne traži nikakav komentar. Njegov plavi pogled bio je više oduhovljen nego sanjalački; njegov blagi, fini osmijeh nikad nije postajao gorak. Tankoća i prozirnost njegovog tena zavodila je oko, plava kosa bila je bujna, nos lagano svinut, crte otmjene, a ponašanje toliko aristokratsko da su se ljudi i nehotice prema njemu odnosili kao prema princu...
Tako piše Franz Liszt o svom prijatelju i kolegi Frédéricu Chopinu dvije godine nakon njegove smrti. Govoreći o njegovoj glazbi, uz mnoge reminiscencije na poeziju, klasičnu mitologiju i običaje Chopinove domovine Poljske, autor mnogo govori i o sebi, svom doživljaju umjetnosti i života.

Knjigu je s francuskog prevela Sanja Lovrenčić, a uvodnim esejem popratio Veljko Glodić, pijanist i profesor na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji.

Blog Vedrane Rudan nedavno je premašio brojku od 500.000 čitanja (čestitke!) i tim povodom autorica je poklonila svojim čitateljima besplatno online čitanje svog romana 'Ljubav na posljednji pogled'.

Čitajte ovdje

U ponedjeljak, 10. 10. 2011., u 20 sati u Knjižnici Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, Zagreb gostuje BOEL SCHENLAER. Ugledna švedska pjesnikinja, autorica radio-drama i desetak kazališnih komada, osnivačica festivala poezije u Stockholmu „Södermalms Poesifestival“ i „PoesiOnStage“ predstavit će se poezijom i govoriti o svom pisanju, o pjesničkom festivalu, umjetničkom projektu s hrvatskim pjesnicima.

Uz autoricu sudjeluju Bodil Zalesky (Katedra za skandinavistiku, Filozofski fakultet u Zagrebu) i Ana Brnardić Oproiu (Hrvatsko društvo pisaca).

Pozvani smo
na predstavljanje nove knjige pjesama
Drage Orlića
PATETIKA DEPRESIJE
u subotu, 8. listopada 2011.,
točno u podne,
u knjižari Castropola u Puli.

Na pozornici Castropole, uz Dragu Orlića naći će se i urednik knjige Davor Šišović te nakladnik Zoran Filipović.

Nedavno izdana knjiga „Žene & Cirkus“ (urednik Ivan Kralj), u nakladi Male performerske scene, došla je na police hrvatskih knjižara.

Hrvatsko-engleski zbornik s istoimene konferencije koja je na Festivalu novog cirkusa 2009. godine imala za cilj rasvijetliti žensku ulogu u razvoju cirkuskoga izvedbenog žanra, zbog svoje je dvojezičnosti i bogatog sadržaja postao traženo štivo i u europskim metropolama, pa ga se prodaje i u Londonu ili Amsterdamu.

Zbog posebne pak akcije s besplatnom poštarinom, knjigu se, po istoj cijeni kao u hrvatskoj knjižari, može naručiti i s drugoga kraja svijeta, tako da su pojedini primjerci već otišli i put SAD-a, Azije ili Australije.

Na 548 stranica cijenjeni svjetski stručnjaci i stručnjakinje s područja povijesti, etnologije, teatrologije, socijalne i kulturne antropologije, umjetnici i novinari, nude svoj pogled na esencijalni ženski doprinos cirkuskoj povijesti i sadašnjosti. Peta Tait, Janet M. Davis, Yoram Carmeli, Nataša Govedić, Jana Drašler, Anne Quentin, Rose English, samo su neki od autora objavljenih članaka. Osim tekstovima, izdanje je bogato opremljeno i fotografijama te ilustracijama iz privatnih i javnih arhiva. Neke od njih prvi se puta objavljuju u ovoj knjizi.

Službena promocija knjige „Žene & Cirkus“ održat će se u okviru manifestacije unutar koje je i nastala – na ovogodišnjem Festivalu novog cirkusa, koji se održava u Zagrebu od 25. do 30. listopada.

Cjelovit popis prodajnih mjesta gdje se knjiga može nabaviti možete pronaći na ovome linku: www.cirkus.hr/?p=1166

Pozvani smo u subotu, 08. 10. 2011. u 11 sati, na tribinu
Jutra poezije (u kafiću Berka, Berislavićeva 18, Zagreb) gdje će svoje još neobjavljene pjesme govoriti pjesnikinja Sonja Manojlović, autorica brojnih knjiga. Zadnju knjigu Hod na rukama (HDP, Zagreb) objavila je 2010. , a u 2011.
dobila je dvije značajne nagrade - Kvirinovu nagradu za ukupni doprinos
hrvatskoj poeziji, kao i Nagradu za izvrsnost u poeziji na Svjetskom kongresu
pjesnika u Grčkoj.

Voditelj Jutra poezije Robert Roklicer.

Švedski pjesnik
Tomas Tranströmer
ovogodišnji je dobitnik
najprestižnije
književne nagrade na svijetu,
Nobelove nagrade
za književnost.

O laureatu više
ovdje

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i
moja kritika
romanesknog troknjižja
J.M.Coetzeeja
'Dječaštvo, Mladost, Summertime'


Novi 'Vijenac još donosi:

- temat posvećen književnom radu Stanka Andrića, s tekstovima Vinka Brešića i Josipa Užarevića
- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi pjesama Ružice Cindori 'Pamučno zvono'
- tekst Pavla Pavličića iz ciklusa 'More i voda' : Šol i štrakul
- tekst Strahimira Primorca o knjigama Željane Giljanović i Tee Tulić
- tekst Davora Šalata o knjizi pjesama Sonje Manojlović 'Hod na rukama'
- tekst Tonka Maroevića povodom prijevoda poezije Janka Polića Kamova na katalonski


te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

Ovogodišnja dobitnica nagrade za životno djelo Društva hrvatskih književnih prevodilaca je Vjera Balen-Heidl.

Razgovor s laureatkinjom čitajte ovdje

Žiri u sastavu: Robert Roklicer (predsjednik žirija), Nikica Petrak, Branimir Bošnjak, Darija Žilić i Davorin Žitnik odlučio je da:

- NAGRADA JOSIP SEVER u 2011. pripadne bardu hrvatske poezije TONKU MAROEVIĆU za rukopis PRIMIJENJENI PRIMJER

- NAGRADA RUŽICA OREŠKOVIĆ u 2011. dodijeljuje se mladoj studentici anglistike i kroatistike IVANI ČAGALJ za rukopis ŽENSKE EPIFANIJE

MEANDARMEDIA
nas poziva
na
predstavljanje
romana

Thomasa Bernharda
'Brisanje. Raspad'

Sudjeluju
Sead Muhamedagić
Filip Nola
Branko Čegec
Zvonko Maković

Knjižnica Bogdana Ogrizovića,
Preradovićeva 5, Zagreb
četvrtak 6.10.2011 u 12 sati

Zamislite zaseban web portal na kojem možete pronaći interaktivne autorske profile živućih hrvatskih spisateljica i spisatelja, samostalno tražiti i birati čiji ćete profil istražiti, pročitati biografiju ili bibliografiju objavljenih radova, pogledati naslovnice i informacije o pojedinim knjigama, kritičke tekstove, razgovore, eseje... virtualno prolistati fragment (ne)objavljenih radova, uz brojne fotografije i multimedijske dodatke. Zamislite i da klikom miša možete dobiti podatak kako se u knjižarama prodaje pojedina knjiga, ili koliko se ista posuđuje u knjižnici...

Opširnije o projektu pročitajte ovdje

Hrvatski radio 3.program
06.10.2011. 18:00

RADIO DRAMA: Irena Vrkljan: "Pisma za jednu zemljopisnu kartu"

Režija: Mislav Brečić

Osnovna situacija ove radio drame Irene Vrkljan (originalno pisane za radijski medij davne 1968.) položaj je mlade studentice u stranoj zemlji. Intimistički, ali duboko misaono i nadahnuto poetično autorica ispisuje mrežu odnosa i gradi temu stranca na različitim nivoima - zemljopisnom, društvenom, obiteljskom, emotivnom, identitetskom. Osim činjenice da je ova literatura izuzetno kvalitetna, ona nudi i uzbudljivost otkrivanja motiva koji su, iako ispisani prije više od 40 godina, i danas aktualni - odnos nas i Europe, intelektualca i kozmopolitizma, odnos prema neposrednoj ratnoj prošlosti, studentskim pobunama i marketinškoj agresivnosti. "Pisma za jednu zemljopisnu kartu" su također dramaturški moderno vođena s osjećajem za radiofoniju koju je maksimalno iskoristio redatelj Mislav Brečić s ekipom odličnih glumaca - Juditom Franković, Božidarkom Frajt, Krešimirom Mikićem, Biserkom Ipšom i drugima.

Urednica: Lada Martinac-Kralj

U srijedu, 5. listopada 2011. u 11 sati,
u vili Arko, Basaričekova 24 u Zagrebu,
Hrvatsko društvo pisaca
obilježit će
70. obljetnicu rođenja i
20. obljetnicu smrti
Milana Milišića.

Sudionici tribine i naslovi njihovih izlaganja dostupni su ovdje

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb


DHK nas poziva na predstavljanje nove knjige

Dr. sc. Željke Lovrenčić
'Književni prikazi i drugi zapisi'
(Mala knjižnica DHK, Zagreb, 2011.)


Knjiga daje panoramu kroatističkih i hispanističkih tema, tema hrvatskog iseljeništva i potiče na promidžbu hrvatske književnosti u svijetu.

Govorit će:
Doc. dr. Sanja Vulić
Davor Šalat, pjesnik i kritičar
i autorica

Ulomke će čitati dramski umjetnik Dubravko Sidor.

Voditeljica Tribine DHK Lada Žigo


u DHK-u u srijedu,
5. listopada 2011. u 12 sati!

Na ovome linku možete pročitati moju kritiku domaćeg romana kojega autorica otvara autobiografski utemeljenim podsjećanjem na veliku poplavu što je 1964. godine poharala zagrebački kraj, a koja je analogna posttranzicijskoj poplavi zločina, korupcije i svakovrsnog kriminala na čijim naplavinama građani ove zemlje poput brodolomaca već godinama, viktimizirani, žive. Riječ je o romanu o „ne znati“ i „ne sjećati se“ kao svjesnim odabirima, te o „ne povjerovati“ kao općekorištenoj liniji manjeg otpora, odnosno to je roman o savjesti, s pesimističnom upozoravajućom porukom da je savjest danas gotovo nepostojeća, a većina je zapravo smatra i precijenjenom i nepotrebnom, njezine signale doživljavajući kao smetnju kod dosezanja različitih životnih ciljeva.

Prva monografija o poznatom pjesniku-redatelju napisana u Hrvatskoj. Knjiga se dotiče svih područja kojima se Pasolini kao umjetnik i intelektualac bavio: prvih rimskih romana, takozvane civilne poezije, esejističkog rada i novinskih članaka te uspješne i u mnogočemu izuzetne redateljske karijere.

Uz opis talijanskog društva u drugoj polovici dvadesetog stoljeća (ubrzana industrijalizacija, migracije s talijanskog Juga na Sjever i iz sela u gradove, nastanak potrošačkog društva, tiha diktatura televizije, antropološka mutacija Talijana) knjiga donosi i insight u Pasolinijev privatni i intelektualni život. Otkriva nam se tako senzibilan i angažiran intelektualac koji prepoznaje promjene u talijanskom društvu, čita znakove te postavlja prava pitanja, i koji je, ostajući vjeran svojoj umjetnosti, otvoren i spreman da svjedoči i tumači do posljednjeg trenutka svojeg života.

Izvor: Moderna Vremena Info

Od 4. do 6. listopada 2011. u Booksi će se održati sedma po redu Revija malih književnosti, festival koji predstavlja suvremene autore mlađe generacije iz zemalja regije koji su se u svojim zemljama afirmirali i postigli uspjeh kod publike i kritike, dok im u Hrvatskoj nisu objavljene knjige. Nakon Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Bugarske, Srbije i Rumunjske ove će se godine na Reviji predstaviti književnici i književnice s Kosova.

Opširnije o programu i autorima ovdje

Tribina 'Kava i kolači' nesmiljeno nastavlja dalje - u nedjelju 2. listopada, u u 19 sati u Knjižnici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5 gost Ivice Prtenjače bit će pjesnik Predrag Vrabec, povoom njegovog putopisa Corpus Perast.

Babettina gozba spisateljičino je, nakon Moje Afrike, drugo najvažnije i najpopularnije djelo. Prvi put je objavljeno 1950. u američkom ženskom magazinu "Ladies' Home Journal".

Riječ je o vrlo neobičnoj pripovijesti lociranoj u norveškom gradiću Berlevĺgu, smještenom između visokih planina koje fizički zatvaraju vezu sa svijetom, dok je mjesto duhovno izolirao pastor, osnivač stroge crkvene sekte, čiji su se članovi odrekli svih zemaljskih zadovoljstava. U vrijeme kad počinje priča pastor je odavno mrtav, ali njegov duh i dalje drži na okupu, u miru i slozi, pobožne stanovnike. U pastorovoj kući žive njegove kćeri, Martine i Philippa, koje imaju francusku služavku Babette. Isprva se u kući osjećalo nepovjerenje prema strankinji, strah da s njom nije ušla i raskalašenost koja se povezivala s Parizom, ali kad je Francuskinja naučila spravljati jednostavna jela te k tome ispričala gospođicama da je radila u kuhinji jednog starog biskupa koji je bio svetac, sestre su je počele gledati drugim očima. Hrana, koja dotad u luteranskoj zajednici nije imala nikakvo značenje, u Babettinim je rukama dobila novu, nadnaravnu moć. Jedinu vezu s Francuskom došljakinja je zadržala kroz Državnu lutriju, koju joj je redovito uplaćivala prijateljica u Parizu. Jednoga dana u Berlevĺg je stigla obavijest da je njena srećka dobila glavni zgoditak. Saznavši za to, sestre su se prestrašile da će ih Babette napustiti i vratiti se u domovinu, no ona ih je iznenadila neobičnom ponudom: za taj novac željela je organizirati gozbu u prigodi stote obljetnice pastorova rođenja.
Babettina gozba zapravo je prispodoba, živa slika svakodnevlja kojom se osvjetljuje zbiljavišeg reda. Blixen se tu postavila kao kritičarka religije, njenih rigidnih formi i rituala koji ometaju prihvaćanje milosti Božje. Velikim umjetnicima, poručuje Blixen, nije mjesto u takvom svijetu, jer će, požele li usrećiti ljude svojim kreacijama, ostati neshvaćeni.



Karen Blixen rođena je 1885. g. kao Karen Christentze Dinesen (Tanne) u Rugstedlundu u Danskoj u obitelji pisca, političara i časnika Wilhelma Dinesena i Ingeborg Westenholz, kćeri ministra financija. Rano se udala za švedskog baruna Brora von Blixena-Fineckea, i započela novi život u Keniji. Ondje se zbližila s engleskim vojnim pilotom Denysom Finch Hattonom, svojom najvećom ljubavi, koji je poginuo pri slijetanju na mjesni aerodrom. Shrvana nakon svega što joj se dogodilo u Keniji, prodala je farmu, vratila se u rodni Rugstedlund i potpuno posvetila književnosti.

Godine 1934. pod pseudonimom Isak Dinesen objavila je u New Yorku i Londonu zbirku pripovijedaka Sedam fantastičnih pripovijesti (Seven Gothic Tales). Slavu joj je donijela knjiga sjećanja Afrička farma (Den afrikanske farm, 1937), tiskana u dvije verzije, engleskoj i danskoj, koja je poznatija kao Moja Afrika (Out of Africa), s naslovom pod kojim je i ekranizirana 1985. godine. Uslijedile su Zimske pripovijesti (Vintereventyr, 1942), Posljednje pripovijesti (Sidste fortćllinger, 1957), Anegdote o sudbini (Skćbne-anekdoter, 1958) i Sjene na travi (Skygger paa grćset, 1960). Za vrijeme nacističke okupacije Danske Blixen je pod pseudonimom Pierre Andrézel objavila svoj jedini roman Putovi osvete (Gengćldesens veje, 1944), horor s jasnim aluzijama na okupaciju domovine.

Karen Blixen je za svoj književni rad dobila više značajnih svjetskih priznanja. Nekoliko puta kandidirana je za Nobelovu nagradu, no nije imala sreće i ovjenčati se njome.

Umrla je na obiteljskom imanju u Rugstedlundu 1962. godine.