MATICA HRVATSKA SISAK
poziva nas na
predstavljanje knjige poezije

Nataša Nježić: Srebrna ljuljačka

Srijeda, 2. veljače 2011. u 19 sati
Matica hrvatska Sisak, Rimska 9

Knjigu će predstaviti:
Darija Žilić ,književnica i kritičarka
Đurđica Vuković, predsjednica Matice hrvatske Sisak

Izašao je novi broj
časopisa 'Književna republika'
br. 10-12/2010.

Tema Mani Gotovac.

Gl. urednik Velimir Visković.

Nakladnik Hrvatsko društvo pisaca.

Cjelovit sadržaj ovdje

Ivica Prtenjača, majstor stvaranja ugodne i opuštene atmosfere, ali i jedan od vodećih hrvatskih pjesnika, napisao je kuharicu koja nije samo kuharica i zbirku priča, već mnogo više od toga.

Riječ je o knjizi u izdanju Profila pod nazivom 'Kod Yvesa', a sadrži 12 priča i 84 recepta iz Prtenjačine književne kuhinje.

Svako poglavlje ove književne kuharice otvara priča o nekoj osobi, za koju autor više nije siguran je li stvarna ili ju je pronašao u svojoj mašti, a zatim slijede recepti za predjela, glavna jela i deserte. Priče su pomalo melankolične i sjetne, neke su tužne, druge smiješne, no svaka prikazuje te likove u životnim situacijama u kojima se lako možemo zamisliti i sami.
Recepti su ukusni, slasni, prilično jednostavni i bogati okusima i mirisima koje možemo prepoznati, ali koji nas mogu i iznenaditi te oduševiti svojim kombinacijama i neznatnim pomakom od uobičajenog ili sasvim neobičnim i maštovitim sastojcima kojima se nismo ni pomišljali koristiti.

Dvanaest priča i 84 recepta u ovoj knjizi dočaravaju Prtenjačinu životnu filozofiju: okupiti drage prijatelje i ponuditi im divan i bogat objed, stvarajući očaravajuću atmosferu mirisima, okusima i pričama o nekim nepoznatim ljudima ili nama samima.

''Kod Yvesa napisana je i skuhana uglavnom prijepodne dok bih slušao Treći program i Radio student u svom stanu u Zagrebu. No, slike za knjige nastajale su i po stanovima mojih prijatelja, kojima iskreno zahvaljujem na pomoći i spremnosti da budu sjajni domaćini i veseli kušači hrane iz ove knjige. Hvala još jednom Giti, Zrinki, Zokiju, Nadji, Antoniji, Jasni, Jerku, Daliboru, Marku i Srećku.''

Izvor: Net.hr

Ciklus tribina Grički dijalog u suradnji s Hrvatskim društvom pisaca u Profil Megastoru ide dalje, nova epizoda ima naslov :

Je li hrvatska država digla ruke od hrvatske knjige?

u ponedjeljak, 31. 1. 2011. u 19 sati u Profil Megastoru raspravljat će
moderatorice Jadranka Pintarić i Jagna Pogačnik

i njihovi gosti:
Gordana Farkaš Sfeci, Mišo Nejašmić i Seid Serdarević

Opširnije ovdje

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i
moj tekst o
dnevnicima
Salvadora Dalija, Davida Byrnea
i Alaina De Bottona


Novi 'Vijenac još donosi:

- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi 'Nebo nad Drinovcima' Marka Pavlovskog
- tekst Krešimira Bagića : Od figure do kulture - abecedarij
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Pavla Pavličića 'Stara ljubav'
- tekst Pavla Pavličića 'More i voda : Brzina i vještina'
- tekst Andrea Posmodia o knjizi Wolfganga Schivelbuscha 'Povijest putovanja željeznicom'
- tekst Davora Šalata o knjizi Roberta Roklicera 'Bez detalja, molim'
- tekst Ive Krtalić Muiesan o utjecaju književnih nagrada na sudbinu laureata
- tekst Fikreta Cacana 'Kako prevoditi poeziju'
- tekst Mirka Petija o knjizi Radoslava katičića 'Zeleni lug. Tragovima svetih pjesaama naše pretkršćanske starine'
- izabrane pjesme Mihaia Eminescua, u prijevodu Mate Marasa
- temat : Roland Barthes, s tekstovima Tomislava Brleka i Joška Tomasovića, te s prijevodom razgovora s Barthesom objavljenim 2009. u le Magazine Litteraire

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

Stari bakin dnevnik stoji vam prašan na tavanu i žao vam ga je baciti? Ili ga čuvate kao obiteljsku dragocjenost? Nemojte ga baciti, dopustite da ga i mi pročitamo. Za znanstveno istraživanje tražimo neobjavljene ženske dnevnike, memoare, uspomene, autobiografije. Zanimaju nas autentični rukopisi žena iz prošlosti – starih ili mladih, udatih ili neudatih, zaposlenih ili nezaposlenih, neukih ili visoko obrazovanih; svako je iskustvo važno. Tekstovi se prema dogovoru mogu vraćati. Sadržaji dnevnika koristit će se isključivo u znanstvene svrhe, i neće biti citirani bez dozvole autorica ili nasljednika. Rukopise (ili fotokopije) pošaljite na adresu: Centar za ženske studije, Dolac 8, 10 000 Zagreb. Kontakt telefon 091 548 5445.

Opširnije ovdje

Hrvatsko književno društvo raspisuje natječaj „Josip Eugen Šeta“ za neobjavljenu zbirku pjesama.

Kandidati su obvezni dostaviti neobjavljeni, cjelovit rukopis napisan na hrvatskom jeziku u pet primjeraka do 1. svibnja 2011. godine Povjerenstvu za dodjelu
književne nagrade „Josip Eugen Šeta” na adresu:

“Hrvatsko književno društvo”, Vere Bratonje 21, 51 000 Rijeka.

Rukopisi moraju sadržavati 40-60 pjesama, biti šifrirani i ne vraćaju se.

Povjerenstvo za dodjelu nagrade „Josip Eugen Šeta“, rezultate će obznaniti na dan pjesnikova rođenja 05.07. 2011. putem Novog lista i ostalih
medija, te na stranicama HKD -a http://www. hkd-cwa.com.

Nagrađeni i pohvaljeni autori u roku od 15 dana šalju kopiju rukopisa s točnim imenom, prezimenom i šifrom na gore navedenu adresu društva.

Nagrada „Josip Eugen Šeta“ sastoji se od objavljivanja pjesničkog rukopisa, (pobjednik dobiva 100 primjeraka objavljene knjige), predstavljanje u časopisu ''Književno pero'' i plakete koju će Hrvatsko književno društvo dodijeliti na 4. međunarodnom ''Festivalu književnosti – Dani prijatelja knjige'', u studenom 2011.godine u Rijeci.

Pohvaljeni rukopisi bit će nagrađeni diplomom “Hrvatskog književnog društva” i predstavljeni u časopisu ''Književno pero''.

Tribina u Knjižari Ljevak : O stvarnosnoj poeziji
u srijedu, 26. siječnja 2011. u 19:30 sati

'Stvarnosna' proza i 'stvarnosna' poezija pojmovi su koji se već više desetljeća koriste u pisanju o književnosti. Koliko se oni prepoznaju u djelima hrvatskih autora, gdje je terminu 'stvarnosna' poezija korijen i možebitno opravdanje, na koje hrvatske autore mislimo koristeći sintagmu 'stvarnosna poezija' te o kojoj se konkretno produkciji radi bit će govora i razgovora s gostima tribine Anom Brnardić, pjesnikinjom i urednicom, Ivicom Prtenjačom, pjesnikom i prozaikom te Branislavom Oblučarom, pjesnikom, esejistom, književnim kritičarom i znanstvenim novakom na FFZG.

Kontroverzan je pojam vraćen u književnu igru zahvaljujući Damiru Šodanu i njegovoj nedavno objavljenoj antologiji Drugom stranom. Hrvatska je poezija, misli Šodan, predugo bila tek 'strogo intelektualna i samodopadna disciplina', što su mnogi možda i mislili, ali se tek Šodan usudio to i artikulirati. Šodan zagovara povratak Poeziji – pjesništvu Kavafisa, Miłosza, Herberta, Cardenala, Montalea, Simica, Enzensbergera, dakle Najboljem od Najboljeg... 'čistoj' poeziji, Poeziji bez trikova, odnosno poeziji koja se ne skriva iza skuta Teorije i Jezika.

U knjižari Ljevak na Trgu bana Josipa Jelačića u srijedu, 26. siječnja u 19 i 30 bit će odgovora na neka od mnogobrojnih pitanja koje stvarnost 'stvarnosne' poezije postavlja.

Tribinu uređuje i vodi Astrid Pavlović.

Naslov novog ciklusa Krešimira Bagića, izjavna, okvirna sintagma "Trebalo bi srušiti zidove", koja se ritmično ponavlja i širi prostorom pjesme, popis je potreba, popis onoga što nam je činiti u gradnji i dekonstrukciji, bijesu, buci i tišini: "trebalo bi srušiti zidove/ zidove koji šute/ zidove koji drže uglove palača/ zidove koji se nastavljaju na temeljne zidove/ zidove koji imaju uši/ pune zidove/ šuplje zidove/ zidove laboratorija/ zidove oko groblja/ zidove između cvijeta i ploda".
Riječ "trebalo" ono je što smanjuje aktivistički naboj u pozivu na rušenje zidova, iako je upravo neskriveni poriv za rušenjem i traženjem onoga što je izvan kože, izvan zida, nosiva težnja njegova pisma. Istina, i govornik oko toga posla okoliša, mijenja joj pravac i težište, kao što se mijenja ono što zid jest ili ono što bi trebao biti.
Postupnost i ponavljanje, ritmičnost i igra, naizgled su suprotstavljeni parovi, ali upravo je to temeljna značajke poezije Krešimira Bagića: sustavan i pregledan plan pjesme, koja se gradi od opsesije (opsesivne teme i motiva: zida, rušenja...) – ali da bi to ludilo jezika opstalo i da se ne bi izgubilo u vlastitom ogledanju, labirintu šifriranih poruka, postavlja se konstrukcija, postavlja središnje mjesto, točka govora. Ali kad ga mi (čitatelji) trebamo imenovati, kad hoćemo znati mjesto radnje i njegovo središte – ono nam se ne nadaje, ne otkriva u definiranoj poetici ili svjetonazoru, nego upravo suprotno: prebačeno je u područje igre, istraživanja, pustolovine...
(iz prikaza Miroslava Mićanovića)


Knjiga stihova "Trebalo bi srušiti zidove", za koju je Krešimir Bagić dobio Nagradu "Dobriša Cesarić" 2010. za neobjavljeni pjesnički rukopis, već naslovom sugerira izraženiju angažiranost i obračun s vremenom koje doista, bar što se ljudske pameti općenito tiče, ne oskudijeva u posvemašnjoj devalvaciji svih vrijednosti. Poezija je, prisjetimo se, davno naslutila tu oskudnost. To ne znači da je Bagić odustao od asocijativnoga i metaforičnoga pjesničkoga pisma koje je ovjerio u gorespomenutim knjigama. Međutim, asocijativnosti i metaforičnosti u novoj je zbirci pridodao i izravnost, što ovoj poeziji podaruje istinsko čitateljsko užiće upravo na mjestima začudnih diskurzivnih rezova i tenzija između stvarnosti, praznine i jezika.

Krešimir Bagić dosad je objavio sedam zbirki pjesama: "Svako je slovo kurva" (s B. Gregorićem – Nagrada "Goran", 1988), "Između dva snažna dima" (1989), "Krošnja" (1994), "Bršljan" (1996), "Jezik za svaku udaljenost" (2001), "Le palmier se balance" (Pariz, 2003) i "U polutami predgrađa" (2006). Autor je četiriju znanstveno-esejističkih knjiga – "Četiri dimenzije sumnje" (koautor, 1988), "Živi jezici" (1994), "Umijeće osporavanja" (1999) i "Treba li pisati kako dobri pisci pišu" (2004), književnokritičke knjige "Brisani prostor" (Nagrada "Julije Benešić", 2002), zbornika "Važno je imati stila" (2002) i "Bacite stil kroz vrata, vratit će se kroz prozor" (2006), antologijskih izbora suvremene proze "Poštari lakog sna" (1996) i "Goli grad" (2003; slovenski prijevod: "Golo mesto", 2005; poljski prijevod: "Nagie miasto", 2009) te "Rječnika Trećeg programa" (1995). Pjesme i stručni tekstovi prevođeni su mu na dvadesetak jezika. Šef je Katedre za stilistiku na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 1996. do 1999. godine radio je kao lektor za hrvatski jezik i književnost na Sorboni. Bio je voditelj Zagrebačke slavističke škole od 2005. do 2009.

Matica hrvatska Sisak
poziva vas na čitanje vlastitih stihova.


TREĆA STIHOVNICA SISKA
održat će se u srijedu, 26. siječnja 2011. s početkom u 19 sati,
Matica hrvatska Sisak, Rimska 9

U okviru projekta Stihovnica Siska, čitajte vlastitu poeziju. Događaj je to otvorenog tipa i svi mogu sudjelovati, od najmlađih do najstarijih ali i odlučivati o najboljima

Stihovnica Siska želi promicati poeziju ali i performans-izvedbu. Ima dvostruku važnost u pisanju i u izvođenju poezije. Usredotočite se na ono što govorite i kako to govorite. Stihovnica Siska postoji i zbog publike koja je pozvana na otvoreno sudjelovanje u svemu što se događa. Navijajte, glasujte i odlučite o najboljima.

Svi ste dobrodošli!

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

poziva sve književnike, novinare, umotvorce i zgubidane na
polemičku tribinu

Urbana proza nekad i danas

Govorit će:
Alojz Majetić, književnik
Pero Kvesić, književnik
Tomislav Zajec, književnik


Voditeljica Tribine DHK Lada Žigo


u ponedjeljak,
24. siječnja 2011. u 12 sati!

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Zagreb, Trg bana Jelačića 7/I

raspisuje

N a t j e č a j
za nagrade
DANA HRVATSKE KNJIGE


JUDITA
za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini u 2010. godini

DAVIDIAS
za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu odnosno studiju inozemnog kroatiste o hrvatskoj književnoj baštini u 2010. godini

SLAVIĆ
za najbolji autorski knjigom objavljeni prvenac u 2010. godini


U obzir će se uzeti knjige koje autori ili nakladnici
u 5 (pet) primjeraka dostave do 31. siječnja 2011.
na adresu:

Društvo hrvatskih književnika
- za Nagrade Dana hrvatske knjige –
Trg bana Jelačića 7/I
10000 Zagreb


Nagrade će biti dodijeljene 21. travnja 2011. u Splitu!

Riječka udruga Katapult
poziva nas
ove subote, 22.1. 2011.
na književnu večer
s jednim od najzanimljivijih riječkih autora
Zoranom Žmirićem.

Književna večer ce se održati s početkom u 20 sati u
prostoru Molekule.

Voditelj je Enver Krivac.

Na ovome linku
dostupan je
razgovor sa Krešimirom Nemecom,
povodom izlaska njegove knjige
'Čitanje grada'

Izašao je novi, 15. broj
časopisa 'Europski glasnik'

Izdavač Hrvatsko društvo pisaca.
Glavni urednik Dražen Katunarić.

Na više od 700 stranica časopis donosi tekstove Marija Vargasa llose, Marquisa De Sadea, Pascala Brucknera, Virginije Woolf, Johna Banvillea, Javiera Mariasa, Jadranke Pintarić, Pierrea Jourdea, Rolanda Barthesa, Prima Levija, Sibile Petlevski, Dore Kinert Bučan, Davida Albaharija, Malcolma Lowryja, Fernanda Pessoe, Itala Calvinoa, Rade Jarka, Žarka Paića, Jacquesa Brela, idr. , u tematima o romanu, misteriju svijesti, posthumanizmu i suvremenoj umjetsnosti, itd.

Hrvatski radio 3.program
20.01.2011. 18:00

RADIO DRAMA - F. M. Dostojevski: 'Nastasja Filipovna'

Dramatizacija: Mate Ganza
Režija: Dejan Šorak

F. M. Dostojevski pisac je koji je možda najviše utjecao na književnu praksu dvadesetog stoljeća. Stoga je svako ponovno čitanje, dramatizacija, filmsko uprizorenje njegova djela izuzetno značajno. M.Ganza pripremio je dramaturšku radijsku verziju djela "Idiota" Dostojevskog, koji je naslovio "Nastasja Filipovna". Odnos Kneza Miškina, Nastasje Filipovne i Rogožina, mogli bismo prepoznati i kao različite odnose trošenem milosti, ljubavi i mržnje.

Urednica: Lada Martinac-Kralj

Koliko djeca, u današnjem vremenu interneta, čitaju knjige? Imaju li knjige za djecu danas pedagošku ulogu kao nekad? Zašto mediji ignoriraju književnost za djecu? O tome, kao i brojnim drugim problemima vezanim uz književnost za djecu, raspravljat će se na polemičkoj tribini naslovljenoj "Uloga književnosti za djecu u današnjem društvu".

Tribina će se održati u četvrtak 20. siječnja u 12 sati u Društvu hrvatskih književnika na Trgu bana Josipa Jelačića, a o toj temi govore: Branka Primorac, novinarka i književnica, Sonja Zubović, književnica, dr. Dubravka Zima, teoretičarka, i Zvonimir Balog, književnik.
Voditeljica je tribine DHK Lada Žigo

Portal za kulturu i nekulturu Kupus.net što ga od 14.06.2004. uređuje i vodi nagrađivani bivši novinar Feral tribunea i HTV-a Ivan Kralj, početkom godine doživio je redizajn.
Osim što je poboljšana preglednost portala, te povećana dinamika objavljivanja novih tekstova, Kupus.net je obogaćen i novim rubrikama.
Uz dosadašnje rubrike o književnosti, filmu i kazalištu, sada je tu i rubrika u kojoj se objavljuju tekstovi o likovnoj umjetnosti, uskoro će biti otvorena i rubrika o internetu, a tu je i Kupusište, kutak u kojemu ekipa portala najavljuje zanimljive događaje, ali i oštro i bekompromisno kritizira različite pojavnosti iz sfere kulture u Hrvata. Jedan od takvih tekstova, u kojemu Miroslav Zec tematizira nemar odgovornih spram umjetničkih djela, pročitajte na ovome linku.
Inače, i moja malenkost već neko vrijeme surađuje s portalom, pa ću vas uputiti i na moga pera djela :
- razgovor s Natalijom Grgorinić i Ognjenom Rađenom, spisateljskim dvojcem koji vrlo uspješno, četveroručno, piše SAD-u : čitajte ovdje

- moj tekst o knjizi Alaina de Bottona 'Radosti i jadi rada' ovdje

Inače, Kupus.net izlazi i u papirnatom obliku, kao časopis Kupusov list, o kojemu štošta možete saznati ovdje a više stotina tekstova objavljenih na prvotnom portalu i dalje je dostupno na ovome linku

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i
moja kritika romana
'Palača muha'
Waltera Kappachera

Novi 'Vijenac još donosi:

- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- razgovor sa književnim kritičarom i leksikografom Velimirom Viskovićem
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi 'Nebo na zemlji' Jasminke Domaš
-- tekst Krešimira Bagića : Od figure do kulture - simbol
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Roberta Roklicera 'Žene, luđaci i malo dobrih pedera'
- tekst Pavla Pavličića 'More i voda : Vijavica i picigin'
- tekst Stjepana Damjanovića o Izboru iz djela Bartola Kašića
- tekst Katarine Brajdić o knjizi Roberta-Alaina de Beaugrandea i Wolfganga Urlicha Dresslera 'Uvod u lingvistiku teksta'

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

Puno
sreće,
zdravlja,
ljubavi,
uspjeha

i dobrog
štiva

želi vam
K.M.!!!