U sjeni vijesti da je portal Teatar.hr najavio svoje samoukinuće zbog izostanka financijske potpore ostala je činjenica da je ''odbijenicu'' i od Ureda za kulturu grada Zagreba i od Ministarstva kulture, nakon 7 vrlo uspješnih godina postojanja, doživio i portal za kulturu Kupus.net.
No, za razliku od Teatra.hr, Kupus.net ipak nastavlja s radom.

O razlozima prestanka sufinanciranja, te o (ne)transparentnosti dodjele sredstava i kulturnoj politici Vlade RH, u razgovoru kojega sam s njim vodio, za MV Info vrlo oštro govori glavni urednik Kupusova lista i portala Kupus.net te ravnatelj Festivala novog cirkusa, Ivan Kralj.

Razgovor čitajte na ovome linku

Brojne devijacije
kapitalizma na rvacki način
iznimno lucidno
dijagnosticira
Gabrijela Galić
u ovome tekstu

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i
moja kritika knjige
Juliana Barnesa
'Nema razloga za strah'


Novi 'Vijenac još donosi:

- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi 'Lovac sjena' Nikole Đuretića
- tekst Zvonka Pandžića o Hrvatskoj književnoj enciklopediji
- tekst Krešimira Bagića : Od figure do kulture - metafora
- fragmenti iz dnevnika Chave Rosenfarb
- tekst Filipa Kozine o knjizi 'Kraj svijeta u Breslauu' Mareka Krajewskog
- tekst Nikice Mihaljevića o knjizi Krešimira Nemeca 'Čitanje grada'
- tekst Pavla Pavličića 'More i voda : Djeca i dica'

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

Udruga Katapult nas poziva
na predstavljanje knjige
"Pročitaj me (Priče iz stvarnosti)"
Marka Marciuša.

u petak, 25. veljače 2011.
godine, u 20 sati, u Molekuli (Delta 5, Rijeka).

Voditelj je urednik Marciušove knjige,
Nikola Leskovar.

Delimir Rešicki dobitnik je ovogodišnje nagrade "Goranov vijenac" za ukupan doprinos pjesničkoj umjetnosti, a nagradu "Goran" za mlade pjesnike 2011. godine dobila je Martina Vidaić za pjesnički rukopis „Tkiva“.

Nagrade će im biti uručene na središnjoj manifestaciji „Goranova proljeća“, 21. ožujka 2011. u Lukovdolu.

Ove godine "Goranovo proljeće" započinje 20. ožujka zagrebačkim nastupima pjesnika, a nastavlja se dodjelom nagrada u Lukovdolu te dvodnevnim programima u riječkom Art kinu i Klubu Palach. Zaključni program „Goranova proljeća“ dogodit će se 23. ožujka 2011. u Studentskom centru.

Žiri u sastavu: Evelina Rudan, Branko Čegec, Miroslav Kirin, Miloš Đurđević i Tvrtko Vuković u obrazloženju "Goranova vijenca" Delimiru Rešickom, između ostalog navodi:

„Stavljajući ustrajno jezik pjesništva u odnos s drugim društvenim jezicima, poput kršćanstva, nacionalne povijesti ili supkulture, Rešicki nastoji otvoriti i problem političnosti književnosti. Njegovo pjesništvo na taj način za svoje polazište uzima davanje glasa onome što je u našoj službenoj kulturi obično nijemo, onome što nema glasa, što (se) ne glasa. Dati glas bezglasnom, uprizoriti nevidljivo i uzdići obezvrijeđeno taktika je koja pjesništvo Rešickog stavlja uz bok onim društvenim praksama koje pružaju otpor različitim oblicima hegemonije tako što ustrajno ogoljuju njezine ideološke mehanizme“.

petak, 25. 02. 2011. u 18 sati,

u Knjižnici Bogdan Ogrizović, Zagreb, Preradovićeva 5,

održat će se promocija knjige pjesama

Sonja Manojlović: Hod na rukama
(ur. Ervin Jahić, Biblioteka Poezija, HDP, Zagreb 2010.)

O knjizi će govoriti kritičari Branko Maleš i Tonko Maroević te urednik Ervin Jahić.

Alida Bremer, hrvatska književnica, prevoditeljica i promotorica hrvatske književnosti, koja je prije tri godine, uz Mađara Györgyja Dalosa, kreirala vrlo uspješan hrvatski nastup kao zemlje gosta na Sajmu knjiga u Leipzigu, i ove je godine uključena u predstavljanje naših pisaca na tome sajmu.

Razgovor o tome čitajte ovdje

12. MEĐUNARODNI POGRANIČNI SUSRETI
'FORUM TOMIZZA'
(Trst-Kopar-Umag, 25.-28. 5. 2011.)
objavljuje
MEĐUNARODNI KNJIŽEVNI NATJEČAJ
'LAPIS HISTRIAE 2011'
za kratku prozu
na temu:

NEMA GRANICE IMA

Pričajte nam o manje vidljivim, a dugotrajnijim „mentalnim“ granicama koje prožimaju nacionalne, klasne, pa i intimne odnose u našem pograničju i široj regiji, o unutarnjim i doslovnim sukobima, o njihovom nadilaženju!


KRITERIJI NATJEČAJA:

1.tekst mora biti izvoran i neobjavljen
2.ne smije biti dulji od 15 kartica (27.000 znakova, uključujući razmake)
3.u obzir dolaze svi jezici (i dijalekti!) naše regije
4.autori se natječu isključivo s jednim radom
5.najbolji rad bit će nagrađen simboličnim artefaktom LAPIS HISTRIAE, te novčanom nagradom u iznosu od 1.000,00 eura
6.stručni ocjenjivački odbor broji tri člana
7.ocjenjivački odbor zadržava pravo ne dodijeliti nagradu
8.rok slanja tekstova je: 16. 04. 2011.
9.tekstu treba priložiti osobne podatke (adresu, broj telefona, e-mail, kratku biografiju s godinom rođenja)
10.radovi, otisnuti u 4 primjerka, šalju se poštom na adresu: Gradska knjižnica Umag, Trgovačka 6, 52470 Umag, Hrvatska, s naznakom za LAPIS HISTRIAE, i dodatno na e-mail: lapis@gku-bcu.hr
11.radovi koji ne budu stigli na obje navedene adrese neće ući u konkurenciju
12.autori ustupaju pravo na objavljivanje njihovog teksta Gradskoj knjižnici Umag; dvanaest radova po izboru žirija bit će objavljeno u Zborniku Lapis Histriae 2011 krajem godine
13.nagrada će se svečano dodijeliti autoru pobjedničkog rada na 12. Forumu Tomizza, u Umagu, 27. 5. 2011. godine

MATICA HRVATSKA SISAK

poziva vas na predstavljanje knjige

IRENA LUKŠIĆ: VJESNICI NOVE KNJIŽEVNOSTI

koje će se održati u srijedu, 23. veljače 2011. godine s početkom u 19 sati,
Matica hrvatska Sisak, Rimska 9.

Sudjeluju :
Irena Lukšić, autorica
i Darija Žilić, kritičarka

Ovom prigodom bit će prikazan i dokumentarni film 'Soba i pol' koji govori o životu i djelu Josifa Brodskog.

Kulturna udruga 'Raosovi dani' raspisuje natječaj za monodramski tekst. Natječaj se raspisuje za novi monodramski tekst na slobodnu temu, pisan na hrvatskom književnom jeziku ili dijalektu.

Monodrama treba imati od 10 do 20 autorskih kartica teksta. Stručni sud posebno će vrednovati tekstove nastale preradbom djela Ivana Raosa, ili tekstove nastale prema motivima iz života i djela Ivana Raosa.

Rukopisi djela šalju se tiskana u tri primjerka i na računalnoj disketi ili CD-u pod autorskom zaporkom, a u priloženoj zatvorenoj omotnici treba navesti ime, prezime, adresu i telefon autora šifriranog teksta.

Tekstove poslati do 20. lipnja 2011. godine na adresu: Raosovi dani (n/p Branki Buljan), Vinarski prolaz 4, 21260 Imotski, Hrvatska.

Rezultati natječaja bit će objavljeni do 1. srpnja 2011. godine. Prvonagrađeni tekst, uz novčanu nagradu, bit će predstavljen na ovogodišnjim 18. Raosovim danima 7. i 8. srpnja 2011. u Medovu Docu. Za potrebe književne priredbe Raosovo dani bit će otkupljeni i drugi monodramski tekstovi koje preporuči stručni sud.

Čini se gotovo nevjerojatnim da se više od pola stoljeća nakon smrti kultnog ruskog književnika Daniila Harmsa našla osoba koja ga se sjeća i ima nešto novo reći o njemu, a još je nevjerojatnija činjenica da je ta osoba baš Harmsova "netragom nestala" nevjenčana supruga! Marinu Durnovo, rođenu Malič, pronašao je publicist Vladimir Glocer u dalekoj Venezueli 1996. godine i zapisao njezina sjećanja na Harmsa i svoju pogibeljnu epopeju poslije njegove smrti.

Osobitom jednostavnošću i pojmljivošću Glocer je potom prenio povijest suživota i kobne sudbine Harmsa i družice mu u zadivljujuću knjigu. Knjigu neveliku po opsegu, ali veliku po značenju, kao i po dojmu koji ostavlja na čitatelja; knjigu koja nam autentično oslikava duh jednog nehumanog vremena i koja se - premda je riječ o memoarskoj knjizi - čita kao napeto romaneskno štivo.

Marina i Daniil živjeli su u neimaštini i nerijetko gladovali, no mnogo veći problem i za ljude "običnije" od Harmsa bila je ondašnja nezamislivo neljudska vlast, koja se u obličju "tri niska, čudna tipa" jednog jutra 1941. prikazala na njihovim vratima i odvela nedužnog pisca u neki od svojih brojnih kazamata. "Kome je on smetao?" zalud se i desetljećima kasnije pita Harmsova žena Marina.

Autor apsurdnih priča, kakve je valjda jedino i mogao pisati u tako apsurdnom sistemu, umro je nakon pet mjeseci sužanjstva iz priličnih, apsurdnih razloga. No, unatoč svemu i njima, Harms svakim danom zadobiva sve više poštovatelja.

Od zagrebačkog alternativnog kluba do riječkoga nacionalnog kazališta, od fašistoidnog sjevera do uznemirenog gospodina Juga, od organizatorice bolnoga penisa do blagajnice koja komunikaciju čepi psovkom na tečnom engleskom, čini se da postoji neka tajna veza.

O kakvoj se tajnoj vezi radi saznajte na ovome linku

Na novom Književnom petku, posvećenom kockanju i kockarima, bit će predstavljen "Rulet", novi roman Lade Žigo.

"...Jedan buntovan čovjek odluči neobičnom igrom nadmudriti rulet, društvo, usud. No, igra je i uzbudljiva i bolna...
...Svojom priručnom metaforikom rulet se tu naprosto nameće, no njegova priča nije više dokument sumanuta praznovjerja, kakav bi nam sugerirala svaka iole ozbiljna kockarska ovisnost, već priča o egzistenciji samoj. Da nadmudri ili nasamari bešćutnost kocke, nije, naime, samo
životna opsesija kockara - u konkretnom slučaju protagonista romana - već svakog od nas, tko se u kavezu vlastitih neuroza još nada formuli suvereniteta nad vlastitim životom..."

Osim autorice, o knjizi će govoriti Stjepo Martinović, Denis Peričić te voditelj Književnog petka Boris Perić.
Tribina će se održati 19. veljače u 20 sati u Gradskoj knjižnici,
Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3 kat.

Zagrebački Litteris
(ur. Dražen Katunarić)
objavio je dva nova
publicistička naslova :

- Ivan Illich : 'Medicinska nemeza - Eksproprijacija zdravlja'

- Camillo Sitte : 'Gradogradnja - prema umjetničkim načelima'

Klikom na naslov knjige otvara se stranica s podrobnijim podacima o knjizi.

Jakša Fiamengo (1946) jedan je od najproduktivnijih i najnagrađivanijih suvremenih hrvatskih pjesnika. Od prve zbirke pjesama Pred obećanom zemljom, objavljene u koautorstvu s Momčilom Popadićem prije 45 godina, objavio je dvadesetak zbiraka poezije i brojne izbore vlastite poezije, a osvojio je gotovo sve najvažnije književne nagrade od Nazora, preko Tina Ujevića pa do Maslinova vijenca manifestacije Croatia rediviva. Za pjesnički je rad nagrađen i Ordenom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a član je suradnik HAZU. Dugo je godina bio urednik kulturne rubrike i novinar Slobodne Dalmacije, a u široj javnosti vjerojatno je najpoznatiji po stihovima koje su uglazbili i izvodili najveći skladatelji (primjerice Zdenko Runjić) i pjevači (Oliver Dragojević).

Opširan razgovor s pjesnikom čitajte ovdje

MOZAIK KNJIGA poziva nas
promociju romana

Sue Townsend: Adrian Mole i nemoćne godine

i u srijedu, 16. veljače u 19 sati, u kinu Grič, Jurišićeva 6,
Zagreb.

O novom romanu, fenomenu zvanom Adrian Mole i pisanju Sue Townsend govorit će književnica i kolumnistica Rujana Jeger, glavna urednica Tportala Alemka Lisinski i prvi Adrianov urednik Zlatko Crnković.

Izbor iz Adrianove poezije i još neke odabrane ulomke čitat će redatelj, kvizoman i omiljeni DJ Mario Kovač koji će poslije promocije puštati mjuzu iz osamdesetih , uz piće dobrodošlice i druženje.

O važnosti prinosa
Rolanda Barthesa
humanističkoj misli
druge polovice 20. stoljeća
pisao je u 'Vijencu'
Tomislav Brlek.

Čitajte ovdje

U izdanju Matice hrvatske Viktor Žmegač upravo je objavio “Prošlost i budućnost 20. stoljeća”, knjigu o najvažnijim i prijelomnim autorima 20. stoljeća, od Freuda do Safranskog, zamišljenu kao pokušaj da “u kronološkom pohodu kroz dvadeseto stoljeće istakne i razradi glavne povezne niti, dakle misaone potke u rasponu od psihonalize do kritike globalizacije”.

Tim povodom autor je dao intervju Jutarnjem listu, kojega možete čitati ovdje

Sanja Lovrenčić, ugledna i nagrađivana hrvatska spisateljica i prevoditeljica, odnedavno ima svoje web odredište na adresi www.sanja-lovrencic.com, gdje ste u prilici informirati se o njezinih dvadesetak dosad objavljenih knjiga. Stranica je strukturirana prema žanrovima i književnim oblicima u kojima autorica već duži niz godina vrlo uspješno stvara (dječja književnost, fantastika, poezija, romani, kratka proza, itd.) a posebnu pohvalu zaslužuje činjenica što su gotovo svi tekstovi dostupni i na engleskom jeziku. Moj je savjet da autorica svoje stranice obogati i informacijama o svom prevoditeljskom radu, jer bismo bez njezina truda bili zakinuti za odične prijevode velikog broja knjiga.

Osim što vrijedno piše i prevodi (s engleskog, francuskog i njemačkog), Sanja Lovrenčić je i urednica u izdavačkoj kući Mala zvona, koja također ima svježe web stranice. Radi se o vrlo preglednom sajtu, fino dizajniranom i bogatom sadržajem, s tekstovima koji prate sve aktivnosti izdavačke kuće, promocije i akcije koje organiziraju te, naravno, uz obilje informacija o knjigama koje su izdali i koje pripremaju za tisak. Sajt je dostupan na adresi www.mala-zvona.hr

Analizu stanja u književnom izdavaštvu,
podebljanu izjavama pojedinih hrvatskih izdavača
te predstavnika Ministrastva kulture,
donosi Vjesnik
na ovome linku

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i
moja kritika romana
'Dan prije sreće'
Errija de Luce


Novi 'Vijenac još donosi:

- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- razgovor s pjesnikom Jakšom Fiamengom
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi 'Pognuta riža' Drage Štambuka
- tekst Krešimira Bagića : Od figure do kulture - sinegdoha
- tekst Davora Šalata o knjizi Kjella Espmarka 'Mliječna staza'
- tekst Pavla Pavličića 'More i voda : Lijepo i grubo'
- tekst Andrije Tunjića o knjizi Deana Dude 'Hrvatski književni bajkomat'
- tekst Igora Žica o igrama politike i književnosti na primjerima Marqueza, D'Annunzija, Castra...
- tekst Nika Štrige o knjizi 'Bura puše, spomin briše. Bajke i priče Bujštine', ur. Zlatan Varelija

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

Novu sezonu Književnih petaka otvara Kemal Mujčić Artnam koji će predstaviti svoj drugi roman "Vrijeme za ljubav". Riječ je o ljubavnoj priči između arhitekta Jerka Jareba i Lucije, skromne djevojke iz Zagreba, socijalne radnice zaposlene u malom uredu na rubu grada. Na trenutke krajnje izravan i provokativan, ovaj intrigantno napisan i diskretno angažiran roman, kao i dosadašnji Mujčićevi tekstovi, nudi čitatelju niz detalja, epizoda i paralelnih tokova koji više ili manje posredno tematiziraju hrvatsku stvarnost, pri čemu naizgled male teme i svakodnevni događaji prerastaju u velike i nezaobilazne.

O knjizi će govoriti njen autor Kemal Mujčić Artnam te voditelj Književnog petka Boris Perić.

Tribina će se održati 11. veljače u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3 kat.

O romanu više ovdje

Moja knjiga kritika strane proze ' Utočište od riječi' u tiskanom je obliku, u izdanju Hrvatskog filološkog društva (ur. Irena Lukšić) objavljena 2007. godine, a od prije nekoliko dana možete je čitati besplatno, na stranicama DPKM-a.

Klikaj ovdje

Inače, uz moju knjigu, DPKM je ovih dana objavilo i knjigu pjesama Roberta Roklicera 'Underground'.

Predstavljanje knjige
književnih kritika
Darije Žilić: MUZA IZVAN GETA
(Biakova, 2010.)

Knjižnica Bogdana Ogrizovića
Zagreb, Preradovićeva 5
Srijeda, 9. veljače 2011.
19,00 sati

Sudjeluju:
Voditeljica tribine Jasna Kovačević
Autorica Darija Žilić
Prof. dr. sc. Julijana Matanović
Izdavač Ivan Bekavac Basić, prof


Više o knjizi ovdje

Beogradski pisac i prevoditelj Predrag Crnković, dobitnik VBZ-ove nagrade za roman “Beograd za pokojnike” na hrvatskom je napisao i u Zagrebu u izdanju Knjigomata objavio roman “Dobro jutro, gospodine S”.

Tim povodom dao je intervju za Večernji list.

Intervju dostupan ovdje

Moju kritiku Crnkovićeva romana 'Beograd za pokojnike' čitajte ovdje

U sjeni aktualne polemike ostala je činjenica da se primiče kraju drugi mandat Velimira Viskovića kao predsjednika HDP-a.

Tim povodom u današnjem 'Novom listu' Davor Mandić analizira Viskovićeva dva mandata.

Svoj je tekst Mandić podebljao izjavama, kako kaže, rijetkih nepristranih pratitelja događanja na knjiškoj sceni, koje je prepoznao u Valeriju Jurišiću i u mojoj malenkosti.

Evo što sam o toj temi izjavio za 'Novi list':

Kao nepristran promatrač zbivanja na književnoj sceni, mogu reći da je Viskovićevo predsjedanje HDP-om bilo neprimjetno. Drugim riječima, ništa bitno novoga nije donijelo. HDP-ovi časopisi su nastavili s izlaženjem; tribine su se, slabo ili nikako posjećene, nastavile održavati; knjige su u nekoliko HDP-ovih edicija nastavile izlaziti, a u programu "Razmjena pisaca" mnogokoji je domaći pisac prošvrljao svijetom a neki od njihovih stranih kolega su uzvratili posjet. Netko će reći,u uvjetima recesije možda je i to dovoljno. Međutim, na onom najvažnijem zadatku, poboljšanju statusa pisaca, nije se učinilo apsolutno ništa.
Prekobrojnost Viskovićevih funkcija možda mu nije ostavljala dovoljno prostora da se s maksimalnom pozornošću posveti određenim zadaćama pa bi novome predsjedniku, nadajmo se - manje opterećenom drugim funkcijama - u zadatak trebalo staviti da razmisli o prioritetima i osnovnoj ulozi Društva na čelo kojega dolazi. Država smo u kojoj sve ide po inerciji, a čini mi se da je to bio modus operandi i HDP-a, pa ne bi bilo dobro da se s takvom praksom nastavi i nakon smjene predsjednika.

U knjizi je sabrano osam studija u kojima autor pokušava potaknuti zanimanje za žanrovsku književnost. Njegova je nakana, kao što tumači u uvodnome tekstu, predstaviti ponajprije arhetipsku dimenziju tzv. žanrovske književnosti, koja se pokatkad poistovjećuje s književnošću eskapizma i čak trivijalnom književnošću u cjelini, te utvrditi njihovu srodnost s vrstama u kojima je tu arhetipsku dimenziju najlakše prepoznati: s mitom i bajkom.

Jer više nego tzv. visoka književnost, djela žanrovske književnosti predstavljaju arhetipove u njihovom jednostavnijem i jezgrovitijem obliku. U toj čistoj formi, smatra autor, arhetipske slike predstavljaju najbolje ključeve za razumijevanje ljudske prirode. Kad je riječ o žanrovskoj književnosti, o gotskom romanu, vesternu, špijunskom romanu, SF-u itd., može se reći da se u njoj arhetipovi uzajamno kontaminiraju te da se do temeljnih uzoraka valja probiti kroz gomilu kulturne građe, kroz koju ih se može prepoznati.

Opisujući obilježja pojedinih žanrovskih obrazaca autor uzima u obzir i obimnu građu iz svijeta zabave - od filma, televizije do scenskih umjetnosti - te upućuje na evoluciju, značenje i simboliku likova popularne kulture i njihov odnos prema svjetskoj kulturnoj baštini. Knjiga je iznimno vrijedan prinos proučavanju smisla i statusa tzv. visoke književnosti u uvjetima tehnološkog napretka i otvaranja prostora novim izražajnim sredstvima.

"Književnost eskapizma" namjenjena je studentima humanističkih znanosti, književnicima, novinarima i svim obrazovanijim slojevima koji čitaju ozbiljnu literaturu.

Gadi mi se sve to, poprilično, ali dobro hajde, ima nas svakakvih pa tko voli nek izvoli (uživati u čerupanju):

Na ovome linku nalazi se intervju s Velimirom Viskovićem objavljen u 'Vijencu' zbog kojega se digla velika bura.

Ante Tomić, Nenad Rizvanović, Zlatko Gall i Vlaho Bogišić najavili su mogućnost napuštanja HDP-a zbog Viskovićeve izjave o Jergoviću u 'Vijencu', a Ivan Lovrenović i Boris Dežulović već su, zbog istog razloga, napustili HDP.

Na ovome linku Edo Popović objašnjava zašto mu je Jergović smiješan.

Ovdje povodom iste teme ispod pojasa tuku Rade Jarak i Željko Špoljar. Naravno, ne jedan drugoga...

Na ovome linku nalazi se otvoreno pismo Ante Tomića članovima HDP-a.

Na ovome linku Velimir Visković odgovara Anti Tomiću.

Na ovome linku Boris Dežulović piše o razlozima zbog kojih je odlučio istupiti iz HDP-a.

Nastavci slijede...

******

UPDATE (03.02.2011.):

- Reakcija skupine intelektualaca na govor mržnje Vlahe Bogišića ovdje

2. ovogodišnji Književni salon SC-a nudi istinsku i neponovljivu gastroknjiževnu avanturu! Zaboravite na neko vrijeme hranu iz menzi, led iz prsiju i ispitnu literaturu!
U četvrtak, 3. veljače, u Galeriji SC, s početkom u 20 sati, pjesnik, prozaik, dramski pisac i dramatično dobar kuhar iz sjene Ivica Prtenjača, samo za vas, čita iz svoje najnovije knjige i onih malo starijih te govori o poeziji, hrani i ljubavi, svejedno kojim redoslijedom, jer radi se o tri oblika iste svete energije.
Ne propustite sudjelovati u književnoj kuhinji 'Kod Yvesa'; (p)ostanite i vi već jednom gastronauti!

Književni salon, uz pomoć Kulture promjene, vodi i moderira Marko Pogačar

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

poziva nas na Tribinu

U duhu Ranka Marinkovića

- obilježavanje 10 godina smrti hrvatskog klasika -

Govorit će:
akademik Krešimir Nemec
Jakša Fiamengo
Miroslava Vučić
Špiro Guberina

Voditeljica Tribine DHK Lada Žigo


u DHK-u u četvrtak,
3. veljače 2011. u 12 sati!