Ne, ovo ne znači da s prijedlozima treba postupati neodređeno odnosno šlampavo. Baš naprotiv. 
Pod riječju neodređeno mislim na neodređene zamjenice i pridjeve, ovaj put u kombinaciji s prijedlozima. U našim se gramatikama govori isključivo o neodređenim zamjenicama te se među njima razlikuju imeničke i pridjevske. Ne vidim razloga za to: ako stoji samostalno, onda je zamjenica, a ako stoji uz imenicu onda je pridjev. No u vezi s prijedlozima takvo je razlikovanje nebitno.
U pitanju su neodređene zamjenice i pridjevi koji se tvore dodavanjem ni ili i pred upitnu ili odnosnu zamjenicu: nitko / itko, ništa / išta, ničiji / ičiji, nikakav / ikakav itd. Nađe li se pred njima neki od sljedećih prijedloga: na, o, od, po, pred, s, u ili za, taj se prijedlog ubacuje između ni odnosno i te zamjenice, a cijeli se izraz piše tročlano. Iznimka je prijedlog bez.
Ni na koga se ne ljutim.
Ni za kakav novac ne bih to učinio.
Jesam li tada i o čemu razmišljao?
(U vezi s drugim primjerom pada mi na pamet anegdota o Shawu i cjenkanju, ali o tome drugi put.)
Internet ovo često demantira, ali internetu ne treba vjerovati, čak ni kada su posrijedi nešto ozbiljniji izvori od na brzinu naštancanih portala. Evo nekoliko primjera.
Cosmopolitan, 20. travnja 2021.
Na ničiju sreću, vraćaju se traperice niskog struka…
Ne, nego:
Ni na čiju sreću, vraćaju se traperice niskog struka…
Faktograf, 18. travnja 2020.
Ostali smo u situaciji da na nikakvu naknadu nemamo pravo...
Ne, nego:
Ostali smo u situaciji da ni na kakvu naknadu nemamo pravo...
Donekle ih može ispričati činjenica da su citirali pismo neke čitateljice, ali samo donekle.
Prijedlog bez, rekli smo, ne podliježe ovom pravilu.
Večernji list, 20. svibnja 2021.
Optužuje ljude na sve strane bez ijednog dokaza...
Ovo je, međutim, nedopustivo.
Iz jednoga od dokumenata Suda Europske unije.
(Falabogu, bar smo court of justice prestali prevoditi kao sud pravde.  )
Ne oslanjajući se na nikakvu sudsku praksu niti dajući posebno obrazloženje…
Ne, nego:
Ne oslanjajući se ni na kakvu sudsku praksu niti dajući posebno obrazloženje…
Da, dokument je izvorno na engleskome, ali u Bruxellesu imamo hrvatske prevodioce i hrvatske lektore. Grijeh pada na njihovu prevodilačku i lektorsku dušu.
Ili iz članka Lažeš li?, što ga je matematičarka Franka Miriam Brückler, predavačica na PMF-u – ne traži mi se je li profesorica, docentica ili nešto treće – napisala za Matku: časopis za mlade matematičare, vol. 29, no. 113, 2020. Članak govori o Hammingovu kodu, ali me nemojte pitati što je to. 
Naravno da mi ne trebaš reći jesi li lagao u ijednom odgovoru! / Jesam li u ijednom odgovoru lagala?
Ne, nego:
Naravno da mi ne trebaš reći jesi li lagao i u jednom odgovoru! / Jesam li i u jednom odgovoru lagala?
I Hrčak, kao centralni portal koji okuplja hrvatske znanstvene i stručne časopise, baš kao i Matka, imaju urednika i lektora. Kojima je takva "sitnica" promaknula. Kako se onda može očekivati da će se naši budući znanstvenici i stručnjaci umjeti pristojno izražavati? 
Oznake: jezik, gramatika, pravopis
|
