jedansan
21.11.2010., nedjelja
|
razmišljam veći dio dana kako da započnem,kako da napišem što je najiskrenije moguće ono što osjećam,kako da napišem kakva se bol i sreća kriju u meni,kakav strah podnosim......biram riječi,ne pogađam.....pišem i brišem (olovka!!),lomim tugu na pola samo da manje boli. dani prolaze,jedan za drugim,izmjenjuju se noć i dan,samo moja ljubav ostaje ista,iskrena i tajna......znaš....Ti sve znaš,Tebi ne moram govoriti,Tebi ne moram objašnjavati....otkrivaš me u svakoj sekundi....svaku moju misao pročitaš a da me ne moraš ni vidjeti u tom trenutku....znam,neke riječi ponavljam a davno si ih zapamtio,ali,ne zamjeraš mi.....jer....ne možeš mi zamjeriti ljubav,ne možeš mi zamjeriti što Te volim,onako iskreno,nevino....tajno,beskrajno....ponekad brinem,ali i to znaš i dovoljna je riječ,jedna riječ i sve sumnje i brige nestanu..... Slušala sam priče duge... pune sjete,pune tuge tvoj glas je bio umoran i tih... slušala sam riječi Tvoje svom toplinom duše svoje.. i jedina prihvaćala njih... obrisat ću svaku suzu Tvoju,voljet ću te uvijek i zauvijek....da mogu poklonila bi Tebi zadnju kap svoje krvi...... i dalje razmišljam o proteklim danima,o šoku i nevjerici,strahu....Ti,jedina moja misao...opet si me uhvatio za ruku i poveo na površinu,sa samo jednom jednostavnom rečenicom vratio si volju i život u mene.....rekao si,moram misliti pozitivno i onda snaga dolazi iznutra....jer i sam misliš pozitivno....i hvala Ti na tome,dao si mi snagu,vjeru,nadu....daješ mi svoju ljubav i imam li pravo tražiti više od toga? ne,naravno da ne,jer,pogazila bi ono što sam rekla a to ne želim....volim Te....volim svaki dio tebe,volim kako dišeš,Tvoj osmjeh (jesam li ti rekla da je najljepši na svijetu?),Tvoj pogled kad pitam kuda gledaš..... Kad-kad je neke riječi teško pronaći da ti dokažem da si mi uvijek u mislima... ovo je ljubav...i želim da to znaš... znaš,prisjećam se Tvojih rečenica,pitanja.....i svojih odgovora....prisjećam se razgovora o granici...ne,neću je priječi,zbog Tebe,a Ti ako ju ikada prijeđeš reci -tek onda ću je ja priječi zajedno sa Tobom.... Učiniti ću to sve za ljubav... onu koju skrivam u sebi, onu koji mi pokazuješ u malim sitnicama. Uvijek ću tu biti za Tebe... u to možeš biti siguran. Nemojmo dopustiti da pustimo ljubav.... čudan je ono bio dan (znaš na koji mislim),stresao si me kao najjača struja,dotaknuo točno tamo gdje je trebalo....ušao si moj život iz kojeg ne želim da odeš.... Zavoljela sam te onaj dan.... odtad stalno želim da te vidim... želim opet da te ljubim.... samo jedan pogled Tvojih blagih očiju bio je dovoljan da me osvoji,da mi pokaže toplinu Tvoje duše...Tvoju dobrotu....nježnost....samo jedan Tvoj osmjeh bio je dovoljan da se mojim Tijelom proširi toplina.... Svaki put želim ti reći I večeras kao i onda kad sam te vidjela kako jednostavno je voljeti nekoga poput tebe, čekati te u snovima opijena negdje gdje vlada samo naša ljubav...negdje......zauvijek.......**smt** |
18.11.2010., četvrtak
|
Budi uvijek blizu..... Budi uvijek blizu, ne ostavljaj me, svojim budnim okom pazi na mene. brani me od tuge, životnih teškoća, ...zlobne okoline, nedaća i zloća.Budi uvijek blizu, za ruku me primi, snažno me zagrli, k sebi me privini. Budi mi utjeha, budi moje sve I kad život prođe, ne ostavljaj me.Obriši mi suze, na licu mi smijeh donesi na oblake, među zvijezde, na krilima me ponesi. Nauči me što je život, što radost, a što san.Budi uvijek blizu, uljepšaj mi svaki dan. I kad život novu stranicu okrene budi uvijek blizu budi blizu mene. |
14.11.2010., nedjelja
|
....Dok spavaš...... Ova me nedjelja tako ponekad deprimira.Sve se nekako stiša.Svi se povuku nekamo i nigdje nikoga nema.A ja bi se samo htjeo naći u tvom zagrljaju.Osjećati tvoje ruke u svojoj dok šetamo i usput se darivamo slatkim poljupcima. Jedva čekam dan kada ću ove postove, koji su prožeti čežnjom i iščekivanjem..., čitati sa jednim velikim osmjehom jer ću znati da je došao kraj tome.Draga moja, neopisivo je to koliko bi htjeo biti s tobom i imati te svaki dan uz sebe.Ne prođe ni jedna sekunda a da ne pomislim na tebe.I kad nisi u prvom planu mojih misli uvijek si tu negdje u podsvijesti i istrčiš u prvi plan i ostaješ tamo duuugo.Kad pomislim na zadnji put kad smo se vidjeli ne mogu vjerovati da smo bili zajedno jer je sve tako brzo proletjelo.Jednostavno, 24 sata dnevno s tobom je premalo.Volim te.Toliko se posebno osjećam kad sam s tobom.Kad shvatim da si pored mene i da te mogu poljubiti i zagrliti.Obožavam taj osjećaj.Volim slušati tvoj glas, tvoje riječi pune ljubavi. Kad sam s tobom kao da sam na nekom drugom planetu.Kad se legnem pored tebe i osjetim toplinu tvog tijela poželim se stopiti s tobom i da budemo jedno.Ah….Koji osjećaji vladaju samnom kad ovo pišem i kad se svega toga prisjećam. Kao da lebdim. VOLIM TE. SVAKIM DANOM SVE VIŠE!!!! |
|
Zaustavi mi bol............. Zelim da ponovno zagrlim tamu sa sjecanjima Osjetim sum svemira... Zaljubih se u dodir sna... ...Da li osjecas.? Prazno je polje unutar nas… Nestale su rijeci...zasutjele gore… Tko sam ja.? Jesam li ogrozd u tvojim ustima.? Kako zadrzati kap rose na dlanu? Zvuk juzne bure u pogledu.? Bjeg lutalice u oku.?. Zastijenjeno je sjecanje (u meni).. Zadrzani valovi mora na obali... Ponovno sam zelio uhvatiti vihor Zaustaviti kisu... Pokusao sam ploviti razbjesnjelim morem… Zaustaviti lavinu i spremiti osjecaje... ”Nastavljaam dalje sam…” Ali nisam sam… Sa tobom sam u mislima Mogu li biti uspomena? Zaustavi mi bol u novom svitanju... Gdje je skrivena slika tvog lika… Rijeci nestale u vihoru Jauci siromaha na pustoj ulici ljubavi… Zaustavi mi bol satkanu sa tvojim usnama Budenjem strasti na zitnim poljima sna Gdje si? Zaustavi mi bol rukama praznog dodira… Pregrstem neispisanih uzdaha u tvojoj kosi Zaustavi mi bol, pogledom zelenih jezera Dodirom noci na srusenim liticama zivota… Gdje si? Pojavi se kao Neptun iz morskih dubina Skriven u oblacima mog sljepila Zavit plastom nedostiznih zelja... Zaustavi mi bol… U susretu nepoznatog dodira trazim te… Gdje si.? |
|
Oaza ljubavi!........... Spustila se noć,prekrivena sjajem, Ukrašena zvijezdama kao dragim kamenjem, Naslonjen na prozoru gledam njezinu ljepotu, Njezinu beskrajnost i vječnu slobodu.Gledajući kako zvijezde trepere,Mislima sam lagano odlepršao do tebe, One su me podsjetile da tvoje oči,Na njihovu ljepotu poput ove noći… Od kad su se naši putovi razdvojili, Kao da su mi dušu rastvorili, Izgubljen i otuđena od svih, Još uvijek nedostaješ mi… U srcu su se nastanili hladni vjetrovi i kiše,Ali ova ljubav još uvijek za tebe diše,Jer kome da je na ovom svijetu dam,Kad samo tebi pripada?Ti si moja uvala,gdje se najljepši suton rađa,Moja skrivena i najprostranija oaza, Ti si moj san poslije teškog dana, Moj posljednji dah,kad me napusti snaga. I kako sad da krenem dalje bez tebe, Kako da ostanem svoj,kad si ti dio mene, Gdje da usidrim svoj brod,kada luke nema, Gdje da pronađem mir ispod ovog neba? Kako ću bez tebe,kad si mi ti bila sve, Moj smisao,moje nadanje?... Kako da ovu bol izliječim, Kad svaka ulica,svaki kutak na tebe me podsjeti?Vjerojatno ne shvaćaš koliko je ljubavi u meni, Koliko je mojih osjećaja upućeno prema tebi, Ali ni to ti ne mogu zamjeriti,niti želim, Jer ti si moja radost,moja sreća u nesreći… I dok ne dođe naše novo svitanje, Ja ću te čekani na proplanku naše uvale, Tamo gdje se najljepši suton rađa, Tamo gdje je moja ljubav,gdje najljepša oaza… |
12.11.2010., petak
|
Samo jedan pogled tvojih blagih očiju..bio je dovoljan da me osvoji... da mi pokaže toplinu tvoje duše.. tvoju dobrotu...nježnost... dali je za mene? Da li može biti samo moja... Samo jedan tvoj osmijeh ... Bio je dovoljan da se Mojim tijelom proširi toplina... Kad te gledam tako maznog.. želim da me uvijek voliš.. da uvijek budem tvoja jedina... želim da taj osmijeh bude moj... da pogled bude moj... želim da te divne tople oči uvijek gledaju u mene sa toliko nježnosti... Daj mi sreću...primi me u zagrljaj... i neka nas ta bujica naši osjećaja.. nosi...daleko...gdje vladaju samo naši nježni osmijesi... meki poljupci... Daleko... |
|
To si ti............ Oni predivni trenuci uz tebe, kada su tvoje oči odraz moje duše... to si ti! Oni trenuci kad me miluješ pogledom.. kad me ljubiš dodirom to si ti... Onaj poseban osjećaj kad držiš mi ruku... kao da lebdim... to smo ti i ja... |
|
Divna je noć ljubavi... slušam tvoj glas u svakoj pjesmi, jer noćas sve pjesme o tebi pjevaju... u svemu si..posvuda si ljubavi... Pitam se od kud da počnem... da li je dobar početak rečenice... Nikada nisam s ovakvom ljubavlju i radosti pisalo o nikome...? Letjeo i padao sam... dizao se u visine... valjao po blatu... Dali da kažem da samo s tobom imam viziju...molitvu... ili..da nikoga nisam ovako voljeo...? Da te svakim danom volim..sve više nježnije..ljepše..čvršće...sigurnije.... Da ti kažem da nikad nisam bila plemenitiji...s više razumijevanja... da moja duša nikad nije bila mirnija...?? Od kud da počnem? Sve što želim reći...na granici je nemogućeg... i sve to me nosi..u tvoje savršene dodire...zanosne poljupce... Od kud da počnem....? Ili je dovoljno...da kažem one dvije male riječi... znaš one riječi koje pored tvoje veličine izgledaju tako jadno... znaš..ono... volim te... od kud da počnem....? |
|
Zaustavi mi bol............. Zelim da ponovno zagrlim tamu sa sjecanjima Osjetim sum svemira... Zaljubih se u dodir sna... ...Da li osjecas.? Prazno je polje unutar nas… Nestale su rijeci...zasutjele gore… Tko sam ja.? Jesam li ogrozd u tvojim ustima.? Kako zadrzati kap rose na dlanu? Zvuk juzne bure u pogledu.? Bjeg lutalice u oku.?. Zastijenjeno je sjecanje (u meni).. Zadrzani valovi mora na obali... Ponovno sam zelio uhvatiti vihor Zaustaviti kisu... Pokusao sam ploviti razbjesnjelim morem… Zaustaviti lavinu i spremiti osjecaje... ”Nastavljaam dalje sam…” Ali nisam sam… Sa tobom sam u mislima Mogu li biti uspomena? Zaustavi mi bol u novom svitanju... Gdje je skrivena slika tvog lika… Rijeci nestale u vihoru Jauci siromaha na pustoj ulici ljubavi… Zaustavi mi bol satkanu sa tvojim usnama Budenjem strasti na zitnim poljima sna Gdje si? Zaustavi mi bol rukama praznog dodira… Pregrstem neispisanih uzdaha u tvojoj kosi Zaustavi mi bol, pogledom zelenih jezera Dodirom noci na srusenim liticama zivota… Gdje si? Pojavi se kao Neptun iz morskih dubina Skriven u oblacima mog sljepila Zavit plastom nedostiznih zelja... Zaustavi mi bol… U susretu nepoznatog dodira trazim te… Gdje si.? |
