Prema istraživanju Huija, Dubea i Chebata(1997.), glazba može ublažiti negativne emocije povezane s duljinom čekanja i navesti kupca da pozitivno ocijeni usluge u trgovini. Lakoća kojom glazba može utjecati na emocije od nje stvara kritičan alat za marketingaše, jer snažno povezuje emocionalne odgovore i zadovoljstvo. No ni glazba ne djeluje samostalno. Stručnjaci naglašavaju da se njezina uporaba, kao jednog od pet elementa iskustvenog marketinga i prodaje, ne može promatrati izolirano, nego jedino u koleraciji s ostalim elementima emocionalnog brandiranja: vizualnim (boje, arhitektura), mirisnim i okusnim (posebna ponuda hrane i pića), opipljivim (dizajn, oblici, svjetlo, tekstura), i , naravno, zvučnim (glazba).
Tako, na primjer, klasična glazba u kombinaciji s diskretnom rasvjetom i većim brojem prodavača pomaže stvaranju prestižnog imidža, ali i omogućuje bolju uslugu te utječe na bolju kupčevu ocjenu kvalitete. Prema istraživanju australskog stručnjaka za maloprodajne interijere Michaela Morrisona, koji je nedavno gostovao u Zagrebu na Maloprodajnom forumu, lijepo uređene tezge s voćem i povrćem i s klasičnom glazbom kao zvučnom kulisom mogu navesti kupca da plati dvostruko višu cijenu nego što bi je platio u nekoj 'običnoj' trgovini, što bi moglo upućivati i na manipulativni element glazbe. Klasična glazba s brzim ritmom ili polagana popularna glazba kod mnogih ljudi može utjecati na percepciju kvalitete usluge i njihovo zadovoljstvo, što, uz kvalitetu proizvoda, može pozitivno utjecati na zadržavanje odnosno vraćanje kupaca.
Prenosimo: Lider
|