Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
13.07.2007., petak
Glazbeni eliksir našeg uma
|
Prihvatimo činjenicu, glazba koja predvidljivo utječe na nas puno je više od slučajnog niza tonova. Unatoč osobnosti koju cijenimo, ljudi se (unutar datog društva i vremena, univerzalno) pokreću na ritam pučkog bubnjara. Kao neurolog, uvjeren sam da je u našu vrstu biološki ugrađeno da akustički reagira na uslovljen način na određene melodije, ritmove, zvukove i vibracije. Dok tradicionalni znanstvenici diljem svijeta željno traže specifične muzičke gene, čovjek ne treba biti genije da shvati kako su glazba, osjećaji i naš živčani sustav nerazdvojno povezani. Nedavni članak Sandre Trehub sa Sveučilišta u Torontu ukazuje na to kako majke diljem svijeta pjevaju svojoj novorođenčadi na način koji se univerzalno sastoji od visokih tonova, sporog tempa i karakterističnih melodija. U raznim kulturama i unatoč jezičnim barijerama, te pjesme čak i neuvježbano uho može prepoznati kao uspavanke. Također vjerujem da je glazba bila pokretač društvene evolucije/opstanka od samog začetka naše vrste. Neki stručnjaci vjeruju da su prvi instrumenti izrađeni prije 40,000 godina. Također se pretpostavlja da je pjevanje ili pojanje nastalo poprilično ranije. Čak i sa stajališta anatomije, utvrđeno je da su primarna i sekundarna slušna područja našeg mozga usko povezana sa specijaliziranim područjima za emocije, pamćenje i, što nas ne iznenađuje, opstanak. Stoga je moguće da je naša urođena sposobnost da se povežemo sa glazbom/ritmovima ili da ih stvaramo, igrala ključnu ulogu u evolutivnom napretku civilizacije. Individualno preživljavanje je bez sumnje bilo nemoguće. Da bi se preživjele elementarne nepogode i napadi divljih zvijeri bilo je potrebno živjeti u grupi. Možemo logički pretpostaviti da je izražavanje prepoznatljivim intonacijama i ritmovima prethodilo onome što danas nazivamo "jezikom". Gradeći na tim zvukovima, družina koja se borila za opstanak oblikovala se kroz grupne aktivnosti poput bubnjanja, koje je emocionalno izražavalo kolektivne osjećaje, osnaživanje i želju za preživljavanjem. Uzmemo li u obzir ove povijesne korijene i poznate biološke veze te ako im pridružimo nedavna istraživanja o stvaranju glazbe u obliku grupnog bubnjanja radi postizanja boljih imunoloških rezultata ("Alternative Therapies"- siječanj 2001.), shvaćamo da danas imamo jedinstvenu priliku da ove prastare uvide upotrijebimo na praktičan način. Ovo je naša prilika da potaknemo razvoj djelotvornih metoda samopomoći za one koji žele regulirati svoje zdravlje ili ga ponovo povratiti. ...Postaje očito da moramo učiniti svijesni napor da vratimo glazbu u naš život. To zvuči kao odličan pristup za njegovanje duha iscjeljenja - Um iznad materije! Barry Bittman, doktor medicine © Sva prava pridržana; "Drumtidam" |
