Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
12.07.2007., četvrtak
Bubnjanje - Aktivno stvaranje glazbe i zdravlja
|
Aktivno stvaranje glazbe i njena uloga u zdravlju dobivaju prilično mnogo pažnje širom zemlje. Dakle, čemu sav taj interes? Prvo, da bi se osjećali dobro ljudi zahtijevaju puno više od odsustva bolesti. Također žele smanjiti rizik od oboljevanja, nositi se sa stresom, poboljšati energiju, svakodnevno uživati, osobni razvoj, zadovoljavajuće odnose i osjećaj pripadnosti. Drugo, aktivno stvaranje glazbe daje mogućnost da se u današnje vrijeme postigne dobro zdravlje. Trogodišnjim ispitivanjem, čiji je naziv "Istraživački projekt stvaranja glazbe i zdravlja" (Music Making and Wellness Research Project), otkriveno je da su se tjeskoba, depresija i usamljenost smanjili kod grupe starijih osoba koje radi boljeg zdravlja pohađaju tečaj klavijatura. Iako je istraživanje bilo složeno, temeljeno je na dvije vrlo praktične komponente koje su dostupne doslovno svima u svakodnevnom životu, a to su stvaranje glazbe i vježbe za zdravlje temeljene na glazbi. Dakle, zašto je ta kombinacija uspješna? Aktivno stvaranje glazbe može snažno djelovati na ljudske misli i osjećaje; osim toga, razlikuje se od pasivnog slušanja glazbe na više načina. Stvaranje glazbe proširuje mentalne sposobnosti koje su neophodne za dobro funkcioniranje uma, dok slušanje glazbe dopušta umu da luta. Drugo, aktivno stvaranje glazbe može pomoći oslobađanju od svakodnevnog stresa usmjeravanjem cjelokupne pažnje i svijesti osobe; a vježbama za zdravlje baziranim na glazbi uče se praktične metode za upravljanje stresom. Sve to pridonosi da se čovjek bolje osjeća i emocionalno i psihički, te donosi motivaciju da nastavi i dalje. Iako pasivno slušanje glazbe malo odvraća od stresa, ono nije toliko uspješno i ne daje takvo samopouzdanje kakvo dolazi od samog stvaranja glazbe. Taj uspjeh vodi do pozitivnog samopoštovanja i dobre brige o sebi koji su osnova dobrog zdravlja. Kod zdravlja i dobrobiti kroz glazbu treba dodatno razmotriti pozitivno korištenje vremena. Aktivno stvaranje glazbe može pomoći kod strukturiranja vremena, bilo da se radi o sviranju ili planiranju dnevnog rasporeda. Ono pomaže da vrijeme učinimo sadržajnim i svrhovitim. Također, aktivno stvaranje glazbe omogućuje da se izjasne osobni interesi i sklonosti, izraze jake emocije, ispolji individualnost i unutarnji plamen, dobije osjećaj vrijednosti i dobije nešto što će se radosno iščekivatii. Iako pasivno slušanje donosi neke od ovih pozitivnih posljedica, stvaranje glazbe prelazi granice snimljenih zvukova i omogućuje jedinstven, osobni izraz i komunikaciju. Kroz lekcije i formalne ili neformalne izvedbe, stvaranje glazbe daje osjećaj pripadanja, odjećaj da smo važni i da imamo bitnu ulogu u društvu. Danas znanost tek počinje otkrivati ono što je poznato još od pradavnih vremena - da glazba može mnogo pridonijeti kvaliteti života. Dobrobiti stvaranja glazbe su nevjerojatni, a mogućnosti da se ono upotrijebi za poboljšanje zdravlja i blagostanja, dostupne su doslovno svima. Dr. Alicia Ann Clair je direktorica Glazbene terapije na Sveučilištu u Kansasu. Karl Bruhn radi kao savjetnik predsjednika Američke udruge za glazbenu terapiju (American Music Therapy Association). Karl T. Bruhn i dr. Alicia Ann Claire Prenosimo:Grombol magazin |
