Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
05.07.2007., četvrtak
Muzikalnost prethodi govoru
|
Istraživanja također pokazuju kako razvoj muzikalnosti prethodi razvoju govora, pa time korištenje glazbe u smislu stimulacije i komunikacije sa predrođenčetom još više dobiva na značaju. Još 70-tih godina Ruth Fridman iz Argentine uočila je postojanje proto-ritmova sadržanih u plaču novorođenčadi kao pretpostavku kasnijeg razvoja muzikalnosti, a potom i govora. Slične zaključke donosi i jedan od vodećih autoriteta u razvoju govora Dr. Steven Pinker sa MIT Sveučilišta u Bostonu u svojoj poznatoj knjizi "The Language Instinct" (Instinkt govora). Dr. Mikhail Lazarev iz Moskve u svojoj studiji uspoređuje utjecaj klasične glazbe i programa Fetalne zvučne stimulacije utemeljenog na progresivnom srčanom ritmu kojeg je razvio Dr. Brent Logan is SAD-a. Rezultati ukazuju kako oba pristupa stvaraju značajan pomak u receptivnom i ekspresivnom jeziku upućujući na ubrzanje kognitivnog sazrijevanja. Važnost obogaćenog okoliša u trudnoći Postoji značajan broj ozbiljnih studija sa laboratorijskim životinjama (F. Rauscher i G. Shaw, M. Diamond) koje pokazuju kako prenatalno izlaganje primjerenom obogaćenom okolišu (stimulativni okoliš) potiče koherentno rasta neurona i olakšava stvaranje funkcionalnih neuronskim mreža putem grananja dendtrita i povećanog broja sinapsi. Također, kod prenatalno stimuliranih miševa po okotu dokazana je bolja prostorno-vremenska orijentacija kako i obrasci ponašanja. Iz studija o razvoju mozga danas se zna kako čovjek ima najveći broj živčanih stanica u mozgu tijekom 30-31 tjedna trudnoće kao jedan zalog mogućem razvoju, a da potom počinju odumirati zbog različitih razloga. Jedan od najvažnijih razloga predstavlja manjak podražaja koji bi poticali korištenje postojećih živčanih stanica radi stvaranja aktivnih neuronskih mreža. Ako dakle u vidu obogaćenog okoliša roditelji osiguraju primjeren podražaj, pazeći, pritom da se ne pretjera (10-15 min na dan), nije teško zaključiti kakvu dobrobit to može imati na razvoj mozga kod predrođenčeta. Čineći tako, roditelji zapravo mogu sačuvati određen broj živčanih stanica u mozga koje bi inače propale. Ponajbolja referenca za to je velika nacionalna longitudinalna i standardizirana studija "Projecto Familia" (Projekt Obitelj) koju je Dr. Beatriz Manrique provela 90-tih godina u Venezueli. Dr. Manrique je pratila utjecaj prenatalne stimulacije te je utvrdila kako su majke u test skupini imale bolje obrasce ponašanja tijekom poroda naspram kontrolne skupine. Novorođenčad tih majki imala su bolju kontrolu glave i tijela, kao i odlično vidno i slušno zapamćivanje. Kako su istraživači pratili djecu do 6 godine života utvrdili su značajan i progresivan porast motornog i mentalnog kvocijenta inteligencije u usporedbi sa djecom iz kontrolne skupine. Još je važniji napomenuti kako su svi stručnjaci u području prenatalne i perinatalne psihologije i zdravlja (R. Van de Carr, L. Zemke, T. Verny i B. Logan) uočili kako prenatalno stimulirana djeca imaju izrazito razvijenu emocionalnu inteligenciju i empatiju, te da su društveni i sigurni u sebi. Također, kod njih nisu primijećeni znakovi agresivnosti. Prenosimo:Poliklinika Harni |
