Indijanka vegetarijanka
22.10.2012., ponedjeljak
Više mesa – više gladi
|
Za jedan kilogram bjelančevina iz mesa potrebno je potrošiti 10 kilograma bjelančevina iz povrća. Istraživanja pokazuju da prehrana jednog čovjeka temeljena na mesu potroši jednaku količinu hrane kao i dvadeset osoba čija se prehrana bazira na biljnoj hrani. Stravičan je podatak da danas svaka sedma osoba na svijetu gladuje, odnosno ne zna hoće li imati dovoljno hrane da preživi dan, a u posljednjih godinu dana zbog poskupljenja hrane u siromaštvo i gladovanje gurnuto je novih 70 milijuna ljudi. Prehrana je tako izravno povezana s brojem gladnih - dok se, s jedne strane, stanovnici razvijenih zemalja prejedaju namirnicama životinjskog podrijetla i boluju od pretilosti i srčanih bolesti, s druge strane, preko 900 milijuna ljudi u svijetu gladuje, a 2 milijarde su pothranjene jer se žitaricama kojima bi se mogli prehraniti ljudi hrani stoka. Do izgladnjivanja dolazi zato što ljudi na bogatom Zapadu koriste većinu svjetskih usjeva žitarica kako bi nahranili svoje životinje na farmama. Zapad koristi svoju moć inzistirajući na tome da manje bogate zemlje uzgajaju hranu za životinje Zapada umjesto da tu hranu uzgajaju za vlastiti narod. Ako ne promijenimo prehranu, nećemo preživjeti jer Zemlja nema dovoljno resursa za našu pohlepu! Ovome treba dodati i da znanstvenici s Međunarodnog instituta za vodu u Stockholmu upozorili su da će do 2050., kada se na Zemlji očekuje 9 milijarda ljudi, nedostajati vode za proizvodnju hrane. Sadašnja prehrana, temeljena na uzgoju usjeva za tovljenje životinja za klanje, neodrživa je i vodi katasrofalnoj nestašici hrane te povećanju gladnih i siromašnih ljudi u svijetu. Uzgoj životinja za hranu strahovito je rasipanje svjetskih resursa zemlje i vode. Meso je najneekonomičnija i najnedjelotvornija hrana koju jedemo: cijena jednog kilograma mesnih bjelančevina dvadeset puta veća je od cijene jednake količine biljnih bjelančevina, zbog čega države subvencioniraju industriju mesa, mlijeka i jaja. Svjetski problem gladi je umjetan. U ovome trenutku proizvodi se puno više nego dovoljne hrane za prehranu svake osobe na našemu planetu, pa ipak mnogi ljudi gladuju i umiru od gladi jer se za uzgoj preko 60 milijardi životina godišnje koje ljudi jedu troše enormni prirodni resursi, uz veliko zagađenje okoliša i najveći utjecaj na globalno zatopljenje. |
