Indijanka vegetarijanka
30.04.2009., četvrtak
DAMIR KARAKAŠ: 'Kino Lika' (zbirka priča)
|
Zbirka od šest šokantnih priča koje se događaju u Lici. Već dugo nisam pričitala nešto toliko potresno, duboko, dramatično, a na kraju i vrlo uvrnuto. Pitam se zašto meni ne padaju na pamet krajevi priča kako to padne na pamet Karakašu. Valjda zato što nisam Karakaš, haha... Uspoređuju ga s Marquezom, ali mene je njegova zbirka priča neodoljivo podsjetila na zbirku 'Isplazi jezik' koju je napisao kineski pisac Ma Jian. I priče ovog kineskog pisca su podjednako dramatične i potresne. Kurva, Harmonika, Olga, Devet, Voda, Oluja – ovo su Karakaševe priče. Ne znam koju bih izdvojila. Možda Olgu. Djevojka koja radi u trgovini, nema roditelje, živi sa strinom i na dan može pojesti nekoliko teglica marmelade. Želja joj je naći ljubav, točnije nekoga s kime će se poseksati. Strina joj nađe pristojnog našeg čovjeka iz inozemstva, Olga odputuje k njemu, ali kada je ugleda pobjegne zastrašen njezinom jakom i velikom pojavom. Ona se vraća kući i završava u svinjcu tražeći seks od – prasca! |
29.04.2009., srijeda
Školjke čiste metale iz vode
|
Istraživači u Vijetnamu otkrili su novi način čišćenja vode od žive i drugih teških tvari. Naime, pokazalo se da nije potrebna nikakva sofitcirana tehnologija već dobre stare morske školjke, piše Trehugger.com. Najvažniji dio u cijeloj priči je zapravo vanjski pokrov školjke. Dakle, školjka ne mora biti ni živa već vanjski, tvrdi dio sam upija teške metale i pretvara ih u tvrdu, netopivu masu. Ovo se pkazalo efikasno u siromašnim zemljama te u državama koje mekani i živi dio školjke pakiraju za hranu, a vanjski, tvrdi dio obično bacaju. |
28.04.2009., utorak
Brojke o vodi
|
Svjetski prosjek po stanovniku u potrošnji vode godišnje je 626 kubnih metara. No, največi potrošači su Amerikanci - 1.664 kubnih metara po stanovniku godišnje. Na drugom mjestu su Azijci sa 644 metara kubnih. 1.0 litara vode poptrebno je za dobivanje kilograma brašna. 15.000 litara vode pptrebno je za kilogram govedine.Amerikanci i Europljani kojima je meso milo tako potroše oko 5.000 litara vode dnevno za prehranu plus 100 do 250 litara za piće i pranje. Poljoprivreda troši od 70 do 80 posto vode koju u globalu troše ljudi. Očito je da se većina koristi vrlo neunčikovito. Pravilnim natapanjem potrošilo bi se 30 posto manje vode. Pokazalo se to u iskustvima u zemljama u kojima nemaju dovoljno kiše. |
27.04.2009., ponedjeljak
Neke nove gripe
|
Ptičja pa svinjska. Pa koja je onda na redu? Kravlja? A, ne, to već imamo – kravlje ludilo! Zečja? Konjska? Hm, nisam znanstvenica, ali mislim da tko god ima imalo ćuke u glavi može zaključiti o čemu se radi. Ljudi toliko iskorištavaju i muče jadne životinje na farmama, šopaju ih antibioticima i tko zna čime sve ne samo da bi brže i bolje rasle (čitaj: tovile se) i onda svi oni stari virusi i bakterije mutiraju (jer se već naviknu na sve te antibiotike i ostale neprirodne dodatke) i onda dolazi do ovoga, da prelaze i na ljude (a nitko ne zna na koje je još vrste prešlo!). Ne znam kada će čovječanstvo shvatiti da ovo što činimo životinjama jednostavno nije u redu, ni po zakonima prirode, ni po zakonima vjere, ni po bilo kojem drugom postojećem zakonu? Možda tek kada pola čovječanstva umre, ali tada će već biti kasno. Možda već i sada jest kasno. |
26.04.2009., nedjelja
Papir od životinjskog izmeta
|
Na Tasmaniji imaju dobre vijestu u ovom vremenu globalne krize. Ondje na ručni način u jednoj tvornici prave papir i to od životinjskog izmeta. I to ne od bilo koje životinje već od vombata, piše BBC.COM. Vombat u divljini živi samo u Australiji, po naravi je vrlo živahan, a sada se od njegovog izmeta pravi papir pa ga turisti kupuju kao originalni australski suvenir. Vombat se hrani isključivo biljkama pa je njegov izmet odličan za pravljenje papira jer je bogat vlaknima. Zapravo, za sada se papir pravi od izmeta tek jedne životinje koja živi u jednom parku u kojem ima mnogo turista, a njegov se izmet kupi svakog dana i nosi u tvornicu. Prije se eksperimentiralo s izmetom klokana, ali papir od njegovog izmeta nije više toliko popularan. Kažu da je smrad za vrijeme kuhanja izmeta veoma intenzivan i neugodan, ali kasnije, kada se pretvara u papir, sve je OK. Inače, vombat može biti dugačak do jednog metra, a srodnik je koale. |
25.04.2009., subota
Indijanska misao
|
'Na neki misteriozan i divan način ti si dio svega. I na taj isti misteriozan i neobičan način, sve je dio tebe.' --Nippawanock, ARAPAHOE Da bismo ovo znali, moramo biti svjesni koliko su naša osjetila limitirana - oči, uši, dodir, okus, miris. Ova nam osjetila pomažu kako bismo se snašlu u svijetu kojeg vidimo. Ono što vidimo, spremamo u svoje umove i to postaje dio naše realnosti. No, sve postoji i u svijetu kojeg ne vidimo. U tom svijetu osjećamo povezanost, znamo da postoji misterija i doživljavamo sasvim drugačija stajališta gledanja na stvari. Kada bismo obraćali jedaku pozornost i na vidiljivi i na nevidljivi svijet, u svojim bismo umovima imali predivnu realnost. Znali bismo da smo dio svega i da je sve dio nas. |
24.04.2009., petak
Svjetski dan laboratorijskih životinja
|
24. travnja obilježava se Svjetski dan laboratorijskih životinja. Iako je i više nego jasno da je većina pokusa koji se izvode na životinjama za razne kozmetičke proizvode te proizvode za čišćenje, nisu vjerodostojni, pokusi se i dalje obavljaju.. Na tisuće životinja svaki dan pate i vrište u laboratorijima diljem svijeta. Zašto? Zato da bi tamo neki striček rekao kako je to i to sredstvo dobro za čovjeka. A opet, zna se da su životinje i ljudi sasvim drugačija vrsta i ono što je loše/dobro za njihovu kožu nije nužno loše/dobro i za našu. Prema statistikama iz 2005. godine 5.571 životinja bila je korištena u kozmetičkim testovima. Testiranje na životinjama također se obavlja za sredstva za čišćenje kao što su tekućina za pranje ili sredstvo za čišćenje poda, a u ovim testovima iskorišteno je, prema izvještaju, 1.219 životinja. Zahvaljujući brojnim kampanjama od 11. ožujka 2003. godine planira se potpuna zabrana testiranja kozmetike i njihovih sastojaka na životinjama. A što je sa sredstvima za pranje? Što do 2013.? Možemo izabirati proizvode koji nisu testirani na životinjama, ali nažalost, kada malo pogledam što Hrvati kupuju po centrima, vidim da je malo koga briga za takve stvari. Ima li nade za naše male/velike prijatelje životinje? A na kraju i za nas ljude? |
23.04.2009., četvrtak
MIKA WALTARI: Stranac na imanju
|
Odličan roman na gotovo 190 stranica poznatog finskog pisca Mike Waltarija. Pripovijedanje je neusiljeno i prirodno i rečenice se iščitavaju s lakoćom. Priča je to o prolupropalom imanju u zabačenom dijelu Finske na koje jedan dan stiže stranac i upoznaje njegova tri stanovnika – na prvi pogled grubu, ali lijepu ženu, čudaka koji vrijeme provodi spavajući u sobi i starca. No, s vremenom se otkrivaju mnoge tajne s ovog imanja, kao npr. da su čudak iz sobe i žena zapravo bračni par koji je živio u gradu, ali muž je jako pio, zbog čega su sve izgubili i završili na ladanju. Osim toga, razvija se i ljubav između žene i stranca (koji tada više nije stranac već jedina topla duša na imanju), a samo imanje se pod njegovim vrijednim rukama počinje mijenjati. Žena zatrudni, muž postaje svjestan prijevare i ubija stranca. Na kraju žena ubija muža. Kritičari ovaj roman opisiju kao tragediju utemeljenu na sudbini, s erotičnim preokretima i nasilnim krajem. Navodno je roman podigao mnogo prašine kada je prvi puta objavljen, posebice mnogo ćudorednog zgražanja ljudi sa sela. Na to Waltari je odgovorio novim romanom 'Nastavak'. Sve u svemu, uživala sam u svakoj pročitanoj rečenici. |
22.04.2009., srijeda
Sve je manje vode u najvećim svjetskim rijekama
|
Američki znanstvenici kažu kako je količina vode u nekim najvećim svjetskim rijekama opala u proteklih 50 godina, piše BBC.COM. Manje vode uočeno je u velikoj kineskoj Žutoj rijeci, potom u indijskom Gangesu, ali i u američkom Coloradu. No, u istraživanju je bilo obuhvaćeno oko 900 rijeka diljem svijeta, a praćene su 50 godina, sve do 2004. godine. Gubitak vode najčešće je uzrokovan ljudskim aktivnostima, kao što su navodnjavanje tla i gradnja brana. Ovako sve manje vode otječe u oceane, ali ima i manje vode za sve veći broj stanovnika. |
21.04.2009., utorak
Video – topljenje leda na polovima
|
Led se topi brže nego što je itko prognozirao. Znanstvenik na Sjevernom polu izvršio je bušenje i zaključio da je debljina leda manja i od 2 metra, što je dramatično. Više u videu: |
20.04.2009., ponedjeljak
Države s velikim brojem pretilih više zagađuju
|
Države u kojima ima više pretilih nego mršavijih ljudi povezane su s većom emisijom CO2, piše Guardian.co.uk. Emisija CO2 u ovim je zemljama veća i do 1 milijardu tona godišnje. Obično se govori kako je mršavija figura bolja za zdravlje osobe, no sada se pokazalo da je zdravije i za zdravlje Zemlje. Evo konkretnog primjera – kada se usporedi SAD i Vijetnam, dolazi se do podatka da u SAD-u ima čak 40 posto više pretlih nego u Vijetnamu. U SAD-u pretili koriste 19 posto više energije za pripremu hrane. Nadalje, ovisniji su o automobilima, što je veliko zagađenje. Osim toga, pretili ljudi obično jedu mnogo mesa, pa stručnjaci preporučuju hranu s manje mesa, za početak barem jednom tjedno konzumiranje obroka koji ne uključuju meso. Naime, proizvodnja mesa (farme) pridonose čak s 20 posto ukupnom globalnom zagrijavanju i zagađenju, odnosno emisiji CO2. Pretili ljudi godišnje emitiraju između 0.4 i 1 milijardu tona CO2, a ovo je velika brojka ako se zna da je sveukupna emisija CO2 2004. godine bila 27 milijardi tona. |
19.04.2009., nedjelja
Veganska je prehrana jednako zdrava
|
Unatoč smanjenom unosu kalcija, istraživanje je pokazalo da su kosti vegana i vegetarijanaca jednako jake i zdrave kao i kosti ljudi koji jedu mliječne proizvode i meso Australski znanstvenici imaju dobre vijesti za vegane i vegetarijance. Kako bi rezultati bili što vjerodostojniji, proveli su istraživanje na 105 budističkih redovnica veganki koje žive u vijetnamskim hramovima. Istraživanje je pokazalo da su veganke fizički jednako zdrave u svakom pogledu kao i žene koje jedu sve. Profesor Tuan Nguyen iz Sydneyja je rekao: 'Premda vegani imaju smanjen unos proteina i kalcija na dnevnoj bazi, dokazali smo da je gustoća njihovih kostiju identična onoj kakvu imaju ljudi koji jedu svašta, uključujući meso. Za pet posto ljudi zapadnih zemalja koji se odlučuju na vegetarijanstvo to su jako dobre vijesti. Čak i vegani koji jedu hranu isključivo biljnog porijekla imaju jednako zdrave kosti kao i svi ostali.' Unatoč tome što Nguyen nije zagovornik veganske prehrane, ipak smatra da dovoljan unos voća i povrća ima pozitivan učinak na zdravlje kostiju. U istraživanje su odlučili uključiti budističke redovnice jer im vjera nalaže strogu vegansku dijetu cijeli život. Izvor: tportal.hr |
18.04.2009., subota
Život sa svinjama na farmama
|
Richard da Costa odlučio je provesti četiri dana sa svinjama, piše BBC.COM. Ovo znači da je spavao s njima i jeo s njima i dakakao, družio se s njima. Kaže kako su ga prvo grizle sve dok se nisu priviknule na njega. Nakon toga su mu lickale i grickale nožne prste i uši, kao znak prijateljstva. Kaže kako je i on njima to isti radio nekoliko puta. Ženke su mu prve prilazile. Richard je čak proveo trenutke sa svinjama koje odvoze u klaonicu i kaže kako je očito da svinje ZNAJU o čemu se radi. Također, živio je i sa svinjama na zatvorenoj farmi te onima koje živi u prirodnijim uvjetima, na otvorenime. Kaže kako je razlika drastična – primjerice one koje žive vani vrlo radi češu uši nogama, dok one u zatvorenim kavezima to nikako ne mogu napraviti jer su kavezi toliko maleni da ne mogu ni podignuti nogu. Priznaje kako mu je trebalo dva mjeseca nakon druženja sa svinjama da proba svinjetinu. Također, sada pazi podrijetlo svog mesa i trudi se ipak kupovati 'sretne svinje' (koliko netko uzgajan za bilo kakav objed može biti sretan). Neke činjenice o svinjama – one su četvrta najinteligentnija životinjska vrsta, spavaju 8 sati dnevno, mogu živjeti do 15 godina, no na farmama ih obično ubiju u 28. tjednu života. Po prirodi jedu da se ne prejedu, a muški orgazam može trajati i do pola sata. |
17.04.2009., petak
Velika kolonija crnog koralja u Sredozemnom moru
|
Novo istraživanje Sredozemnog mora pokazalo je da se ondje još uvijek mogu naći vrlo rijetki crni koralji, piše Treehugger.com. Naime, pronađene su šume crnog koralja na području prolaza između Sicilije i Italije. Talijanski su znanstvenici na tom području pronašli čak oko 30.000 kolonija ovog koralja na dubini od 55 do 100 metara dubine. Neki od koralja su visoki i do 1 metra. Ovo je prvi puta da je ova veoma rijetka vrsta nađena u prirodnom staništu u tako velikom broju. Crni je koralj ugrožena vrsta jer ih je mnogo izvađeno zbog proizvodnje nakita i danas je prodaja ove vrste zaštićena strogim zakonima. |
16.04.2009., četvrtak
Uzgoj kelja na Mjesecu?
|
Američki znanstvenici iz Arizone planiraju na Mjsesecu složiti malene staklenike i u njima uzgojiti povrće kao što je kelj pupčar i kupus, kako bi provjerili je li to moguće, piše Telegraph.co.uk. Malene staklenike nazvali su Lunarnim oazama, a prvi bi mogli biti poslani na Mjesec 2012. godine. Ovaj eksperiment uspoređen je sa staklenicima na Južnom polu, gdje znanstvenici već pet godina uspješno uzgajaju i jedu povrće i voće (rajčicu, zelenu salatu, jagode, itd) usprkos ekstremnim vremenskim uvjetima koji ondje vladaju. |
15.04.2009., srijeda
Spam pošta veliki potrošač energije
|
Već znamo da se u spam pošti može naći svega i svačega nekorisnog i da nam takva pošta jako, jako ide na živce (barem meni), no istraživanja su pokazala da je ovakva pošta i popriličan onečišćivač Zemlje, piše Guradian.co.uk. Čak 80 posto e-mailova je zapravo spam, a na slanje, pisanje i primanje te brisanje ovakve pošte potroši se 33 milijarde kilowatt sati električne energije godišnje, a ovo je energija koja se potroši u 2.1 milijuna američkih kućanstava u istom razdoblju! Također, emisija CO2 koja se ovako napravi je identična onoj koja se dobije od 3.1 milijun automobila. Jedna tvrtka koja se bavi istraživanjem interneta pokazala je rezultate prema kojima je broj spam poruka sa 119.6 milijardi u 2007. skočio za čak 192 posto, odnosno na 349.6 milijardi u 2008. godini. Stravično, nepotrebno i prije svega ekološki destruktivno uz sva ostala zagađenja. |
14.04.2009., utorak
Javanski nosorog
|
Prije je ova vrsta nosoroga bila raširena cijelom jugoistočnom Azijom, a danas ga ima samo na Javi. Jedna je od najugoreženijih vrsta i danas ih ima tek desetak. Neka bolest doslovno bi mogla izbrisati cijelu vrstu s lica Zemlje. Do ovoga je došlo jer ovu životinju često hvataju zbog roga koji ima medicinsku upotrebu, a drugi razlog je i oduzimanje staništa zbog krčenja šuma. |
13.04.2009., ponedjeljak
Bojanje kose kavom
|
Što je potrebno? Jaka crna kava (nekoliko litara) Lavor Četka za kosu Kako? Sipajte kavu u lavor i ostavite neka se ohladi. Prvo dobro raščešljajte kosu, ako je prljava operite je, Potom je dobro namočite u kavu – može pomoći i šalica kojom ćete se polijevati po kosi. Trebalo bi cijelu kosu kavom preliti oko 15 puta, sveukupno to traje oko 15 minuta. Nakon toga je dobro ižmičite. Nemojte ju motati u ručnik jer će 'boja' ostati na ručniku. Dobro je ižimičite i pokupite u pundžu pa neka tako stoji oko 15 minuta. Nakon toga isperite i osušite. Kavena boja prekriva i sjedine te ostatku kose daje zamaman sjaj. |
12.04.2009., nedjelja
Uskrsne brojke
|
Dvije šokantne brojke o konzumaciji u Hrvatskoj tijekom uskršnjih blagdana – milijun kilograma šunke i 75 milijuna jaja! Ako su jaja organska, dakle iz dvorišta neke bakice, to je i dobro. No, hodajući trgovinama, čini mi se kako ipak većina Hrvata jaja kupuje ondje, dakle, ona od farmskih kokica koje su zgurane u malim kavezima (u kojima ne mogu ni raširiti krila), koje ne vidi ni dana ni noći, koje su nagurane jedna ispod druge i izmet izbacuju jedna na drugu... A kad ovome dodamo i ogromnu količinu šunke pa onda preračunamo koliko je lijepih i pametnih svinja ubijeno da bi im komad tijela završilo u uskršnjoj košarici koja se nosi u crkvu na posvećenje, dođe mi da se izbljujem. Muka Isusa Krista slavi se mukom milijuna drugih stvorenja. Osim toga, prva je Božja zapovijed 'Ne ubij!' Ljudi to najčešće primjenjuju samo na jednu vrstu – ljude. Ali treba shvatiti da se ovo 'Ne ubij!' odnosi na SVA bića. I jedino kada tako počnemo razmišljati, moći ćemo osjetiti nepatvoreni mir jedni prema drugima, prema sebi samima i biti istinski vjernici. |
11.04.2009., subota
Kyoto kutija za čišću klimu
|
Kartonska kutija nazvana Kyoto kutija osvojila je prvu nagradu kao najbolji izum koji smanjuje emisiju ugljičnog dioksida i globalno zagrijavanje. Ova je kutija najviše namjenjena siromašnima koji skupljaju drva za potpalu kako bi prokuhavali prljavu vodu ili kojima prijeti opasnost dok skupljaju drva za potpalu (kradljivci, ubojice i slično). Da bi se postavila ova kutija potrebno je tek 5 eura. Izum je djelo Kenijca Jona Bohmera koji kaže da će svaka obitelj zbog ove kutije smanjiti emisiju CO2 za 2 tone godišnje. Za izum je dobio 75.000 dolara , a kaže da bi voda provrela treba oko jedan i pol sat. O čemu se radi, pogledajte i videu: |
10.04.2009., petak
EMMANUEL CARRERE: 'Zimovanje'
|
Roman na 112 stranica originalnog naslova 'La Classe de neige'. Emmanuel Carrere je francuski pisac rođen 1958. u Parizu, 'Zimovanje' je napisao 1995. godine i to je ujedno njegovo najzapaženije djelo za koje je dobio nagradu Prix Femina te je 1998. snimljen i istoimeni film koji je osvojio nagradu žirija u Cannesu. Poprilično crna i depresivna priča o dječaku Nicolasu koji sa školom ide u planine na skijanje. Međutim, on nije sretan zbog toga jer mu se događa da se popiški u krevet dok spava i da bi stvar bila još gora, torba s najpotrebnijim stvarima ostaje mu u očevom prtljažniku (što je još jedan crni moment u priči jer – otac ne da Nicolasu da se vozi do planine s prijateljima iz razreda u autobusu već ga sam vozi svojim automobilom!). Na kraju se tu pojavljuje mokrenje u krevet, mjesečarenje koje zapravo i nije pravo mjesečarenje iako svi misle da jest, potom ubojstvo lokalnog dječaka Renea za koje se na kraju indirektno saznaje da ga je ubio – nitko drugi nego Nicolasov otac. Crno, crno, crno. |
09.04.2009., četvrtak
Projekt 1.101 švedske vjetrenjače ide dalje
|
Unatoč globalnoj krizi, neki projekti idu dalje. Jedan od takvih je i gradnja golemog parka vjetrenjača u Švedskoj, piše Trehugger.com. Naime, projekt je dobio dozvolu lokalnih vlasti ondje gdje bi vjetrenjače bile izgrađene, a sada im treba još samo dozvola švedske vlade prije nego se počne s izgradnjom. Cijeli je projekt vrijedan 6.9 milijardi dolara, a vjetrenjače bi proizvodile 4 gigawatta električne energije. Kada izgradnja počne, a trebala bi u roku dvije i pol godine, sve bi trebalo biti gotovo za 10 godina. Prema planu trebalo bi se izgraditi 1.101 vjetrenjača. |
08.04.2009., srijeda
HRVOJE ŠALKOVIĆ: 'Oko cucka pa na mala vrata'
|
Domaći roman na 216 stranica koji se čita brzo i lako. Hrvoje je inače diplomirani novinar (Fakultet političkih znanosti), ali osim novinarstvom bavio se i mnogim drugim poslovima. 'Oko cucka pa na mala vrata' tipična je hrvatska priča o četvero prijatelja (starih 28 – 29 godina) koji su pozavršavali fakultete (sociologiju), ali iako žive u metropoli, posla nema i rade ono što im se ponudi – Mia u butiku, Weber ide u Big Brother, Katolik se bogu moli, a pripovjedač, Vito Grgić radi u urološkoj ordinaciji (posao je dobio jer je to ujakova ordinacija, dakako). Osim propalih snova muče ih i obiteljski problemi, Vito nikad nije upoznao oca, dok je Miju njezin otac zlostavljao. Iz očaja i želje za većom količinom novca za koji znaju da će im donijeti ostvarenje barem nekih snova, odluče se za pljačku banke. No, stvari se ne razvijaju kako su planirali, troje se uspijeva spasiti, dok Vito bježeći pred policijom završava zabivši se automobilom u betonski zid, a u pretincu je već imao avionsku kartu za Ameriku, gdje mu je voljena djevojka (ali je pitanje koliko je on njoj bio voljeni momak!). Dinamično pripovijedanje glavna je odlika ovog romana te saznanje kako sve ipak polazi iz obitelji, koliko god krivili loše zakone i trulu državu. |
07.04.2009., utorak
Drveće raste brže zbog globalnog zagrijavanja
|
Drveće raste brže zbog veće količine ugljičnoig dioksida u zraku, smatraju stručnjaci te dodaju kako na ovaj način kupuju vrijeme ljudima za borbu protiv klimatskih promjena, piše Telegraph.co.uk. Ovaj je fenomen primijećen u mnogim područjima, recimo od biljaka u prašumi pa sve do šećerene repice. Ovo s druge strane znači da veće biljke upijaju veće količine CO2, što sigurno ima utjecaj na globalno zagrijavanje, odnosno, ono je nešto manje nego što bi inače bilo. U istraživanju su mjerena stabla u 10 afričkih država i podaci su uspoređeni s podacima od prije 40 godina. Pokazalo se da brži rast biljaka znači da svaki hektar šume apsorbira 0.6 tona CO2 više nego prije 40 godina. CO2 ima utjecaj i na neke žitarice pa se pokazalo da prirod može biti veći i do 13 posto na poljima kukuruza, soje i riže. Iako se ovo čini kao pozitivna vijest u kaosu ekološke svijesti današnjice, ipak treba imati na umu da raste broj stanovnika, što znači i količina CO2 pa je sve to začarani krug iz kojeg se teško nazire izlaz, ukoliko znatan broj populacije ne počne drugačije razmišljati. Ipak, znanstvenici smatraju da bi ovo mogao biti barem dobar znak za očuvanje nekih šuma. |
06.04.2009., ponedjeljak
HGSS spasila mješanca iz 45 metara duboke jame
|
Tportal.hr piše o mješancu spašenom iz jame: za mješance kažu da su sposobniji od ostalih pasa jer su naučili preživjeti i u najtežim uvjetima. Da je tome zaista tako, pokazao je i pas koji je nesretnim slučajem propao u 45 metara duboku jamu u zadarskom zaleđu. Preživio je zahvaljujući kišnici, a uspio je i nakratko se prehraniti ulovivši goluba. Njegov život ipak ne bi bio dugoga vijeka da ga nisu našli članovi Hrvatske gorske službe spašavanja. Pripadnici zadarske stanice HGSS-a i speleolozi u subotu su opremali jamu Golubinku pored Bjeline za potrebe speleološke škole kad su pronašli neozlijeđenog psa, prenosi Jutarnji list. U nedjelju ujutro spasitelji su se vratili, na dno spustili kavez s mamcem i tabletama za smirenje i izvukli nesretnu životinju. Predali su ga djelatnicima Veterinarske stanice iz Benkovca gdje će biti nekoliko dana na promatranju, a zatim udomljen ili smješten u azil, javlja članica HGSS-a Silvija Domitrović. Eto, konačno neka dobra vijest, posebice jer se radi o mješancu, a ne o nekom čistokrvnom psu za koje mnogi vjeruju da su vredniji od mješanaca. |
05.04.2009., nedjelja
Recept – indijanski kruh (Native American Galette)
|
Ovo je recept za kruh kojeg spravljaju Indijanci plemena Ojibwa i Chippewa. Isprobala sam ga i jako je, jako fin! 4 šalice brašna (ja sam stavila 3 šalice crnog i jednu integralnog) 1 žličica soli 1 žlica praška za pecivo 2 žlice maslaca Jedna i pol šalica mlijeka Namjestite pećnicu na 200'C. U velikoj posudi izmiješajte brašno, sol, prašak za pecivo te dodajte na komadiće izrezan maslac te rukama utrljavajte maslac u mješavinu brašna dok se ne stvore sasvim malene grudice. Potom ulijte mlijeko i izmješajte dok se ne stvori ljepljiva kugla. Smjesu prebacite u okruglu posudu koja je JAKO DOBRO nauljena i pecite oko pola sata (do 40 minuta). Uživajte! |
04.04.2009., subota
Pohranjivanje ugljičnog dioksida ispod mora
|
Znanstvenici su otkrili da je moguće pohraniti ugljični dioksid ispod mora, gdje bi mogao ostati milijunima godina, piše Telegraph.co.uk. Ova bi metoda bila najviše korištena u Indiji i Kini, no i Velika Britanija razmišlja o istome kada se radi o njezinim elektranama na ugljen. U istraživanju ove mogućnosti pomogli su rudnici u Sjevernoj Americi, Europi i Kini koji su prirodno napunjeni ugljičnim dioksidom milijunima godina prije. Pokazalo se da ugljični dioksid mogu razgraditi podzemne vode ili pak može reagirati s mineralima ispod zemlje i tvoriti nove minerale. Ipak, iako se ovo čini optimistično (za ove znanstvenike, a za mene baš i ne!) potrebno je provesti još brojna istraživanja kako bi se vidjelo kako spremiti ugljični doksid i kamo on sve može otići. |
03.04.2009., petak
Iskustva iz rata kao obrazac eko ponašanja
|
I iz rata se može nešto naučiti o ekologiji, odnosno ponašanje koje je svojstveno ratnom okružju, pokazalo se kao dobro za spas planeta (ne daj bože opet rata), piše Telegraph.co.uk. 1. Odjeća. U proizvodnji odjeće otpušta se velika količina ugljičnog dioksida i ostalog zagađenja. Caritas koji je dijelio staru odjeću zapravo je dobar eko način dolaska do novog komada krpica. Isto može biti i s prekrajanjem stare odjeće u novu, posuđivanje od rodbine i prijatelja i slično. 2. Hodanje ili bicikl umjesto automobila. U ratu je pretrčavanje od jednog do drugog punkta bilo sasvim normalno, automobili su kao mahanje krpom ispred razjarenog bikovog nosa. 3. Uzgajanje biljaka. U ratu se teško dolazi do hrane pa je svaki komadić zemlje uz kuću iskorišten za obradu i uzgajanje biljaka za prehranu. U svakom slučaju mnogo ekološkije i jeftinije od odlaska u skupe šoping centre ili tržnice. 4. Praznici kod kuće. Ili kupanje u lavoru. Nema mnogo izalazaka, nema dugih putovanja automobilima i zrakoplovima = nema zagađenja. 5. Čuvanje starog papira i ostalih predmeta i onda njihovo korištenje primjerice za podlaganje vatre (umjesto neekoloških kocki koje smrde) i upotreba, prekrajanje i slično, mogućnosti je mnogo. |
02.04.2009., četvrtak
Odijelo s kotačićima
|
Ovaj muškarac ima odijelo koje je gotovo cijelom svojom površinom pokriveno kotačićima. Ovako se rola ulicama i postiže brzinu od čak 96 km/h, a pri tom izmjenjuje sve moguće položaje (nešto kao Kama Sutra, ha, ha). No, zanimljivo je da ovo odijelo nije nešto novo. Naime, izumio ga je Francuz Jean-Yves Blondeau još 1994. godine dok je bio student dizajna, međutim njegov izum nije dobro prihvaćen u javnosti i odijelo se nije dobro prodavalo. Ali Blondeau nije stao samo na ovom izumu već je izmuio i još sličnih odijela, npr. Zaphial – odijelo koje ima kotačiće na leđima pa omogućuje rolanje s nogama u zraku ili Smooth Buggy Dog – tri su uda na tlu, a jedan se rola po zidu. Zovu ga Rollerblade Man i pravi je eko čovjek 21. stoljeća, barem što se tiče transporta. rollerblade man of the 21st century |
01.04.2009., srijeda
U Africi lavove truju pesticidima
|
Lavovi, ali i hijene u Africi, posebice istočnoj, truju se pesticidom koji je inače zabranjem u EU, a uskoro će biti zabranjem i u SAD-u, piše Treehugger.com. Naime, pesticid Carbofuran se koristi protiv insekata i drugih štetočina na žitaricama, ali ga tamošnje stanovništvo koristi i kao otrov protiv lavova i hijena jer im napadaju životinje koje drže za hranu. Stručnjaci smatraju, ako se trovanje nastavi ovakvim tempom, sudbina afričkih lavova postat će veoma crna. Proizvođač otrova, tvrtka iz Philadephije, kaže kako je prestala s proizvodnjom tog otrova te potiče ljude u Keniji da vrate već kupljen otrov. |
