Na novim slikama se vidi da su betonski poklopac i rostfrei šaht razvaljeni, a pored su odbačene plastične rukavice. Vjerojatno su pokušali odštopati cijev. Probijen je i betonski okvir šahta prema moru kako bi otrovni otpad iz cijevi lakše istjecao u more, umjesto da se ispumpa natrag u cisternu iz koje je izliven. Krupni komadi su izvučeni iz šahta i razbacani po plaži.
Navodno je načelnik zabranio pražnjenje fekalija dok se kolektor ne popravi. Dakle, čim se cijev odštopa nastaviti će se s pražnjenjem autocisterni u more, bez obzira što ne funkcionira ni mehanički ni biološki pročistač.
Kanalizacijski ispust je ponovo začepljen, otpad se slijeva niz obalu
Kao što se vidi na slikama, kanalizacijski otpad se izlijeva kroz šaht uz obalu, a dijelom i niz padinu kod kolektora. Ovo nije prvi put da dolazi do začepljenja cijevi. Prije pet godina podmorska cijev je zbog začepljenja pukla na 200m od obale i 35m dubine. Nakon brojnih dopisa o zagađenju okoliša upućenih od strane Udruge vlasnika nekretnina Gladuša - Most, inspekcija je naredila JKU Pašman da do 15.06. 2010. sanira oštećenja i osigura funkcioniranje postaje za prijem fekacija iz autocisterni. Dakle, inspekcije smatraju da pražnjenje autocisterni nije problem, dok god kanalizacija funkcionira na način da se otpad ispušta na 60m dubine. Nije im bitno to što ne funkcionira pročistač otpadnih voda. Problem sa začepljenjima kanalizacije nastaje zbog toga što nikad nije profunkcionirao niti mehanički pročistač. Fekalije se izlijevaju direktno u kanalizacijski ispust pored kolektora. U Programu zaštite okoliša Zadarske županije, iz veljače 2006., navedeno je da je planirana izgradnja objekta za prihvat sadržaja septičkih jama s uređajem za pročišćavanje i podmorskim ispustom, kao I faza sustava Pašman - Ždrelac.
U Vjesniku je 2006. pisalo da se gradi biološki pročistač: " Izgradnju biološkog pročišćivača financirali su Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatske vode i općina Pašman." Za Zadarski list je 2011. načelnik Medić tvrdio da je izgrađen mehanički pročistač. Međutim, pročistač se uopće ne koristi. Jedan vozač autocisterne mi je rekao da se koristi samo gruba rešetka na ulazu u cijev koja vodi direktno u more.
Nedavno je Općini Pašman isplaćeno 6,3 milijuna kuna iz IPARD-a za "ulaganje u izgradnju sustava kanalizacije te kupnju opreme i strojeva koji su sastavni dio projekta, uključujući hardver i softver za kanalizacijski sustav."
http://www.apprrr.hr/opcini-pasman-isplaceno-63-milijuna-kuna-iz-ipard-a--1426.aspx
Nije jasno navedeno da li je to istih 6,3 milijuna kuna koji su već potrošeni 2013. na raskopavanje obale. Možda je to neki novi novac, za nastavak kopanja po ulicama i za dovršetak biološkog pročistača koji je trebao biti izgrađen u zgradi kolektora, ili za vraćanje kredita iz 2006. koji je potrošen na izgradnju samog kolektora i ispusta u more.
U izvješću načelnika za prošlu godinu pisalo je:
"KREDIT HBOR – 5 000 000 kuna
izgradnja kolektora
kredit iz 2006. godine
plaća se samo kamata na glavnicu dok se do danas nije platila niti jedna kuna glavnice
kredit dolazi na naplatu 31. ožujka 2015. godine"
Umjesto dovršetka i puštanja u rad biološkog pročistača, kolektor se već godinama koristi polulegalno ili ilegalno (bez uporabne dozvole) za pražnjenje autocisterni koje crpe septičke jame s cijelog otoka. Prema prostornom planu Općine Pašman iz 2007., more ispred Gladuše se smatra dovoljno čistim da se smije nekontrolirano zagađivati, dok je more u Pašmanskom kanalu svrstano u osjetljivo područje obalnog mora. Dakle, dragi turisti, ako ovo čitate, slobodno dođite u Gladušu. Kod nas je more toliko čisto da smijete u njega izlijevati što god želite. Na drugoj strani otoka pripazite jer tamo je more osjetljivo.
Kanalizacijski šahtovi uz obalu su otvoreni i u njih je upalo sitno kamenje tijekom zadnjeg juga. Ipak, nisu valovi otvorili šahtove nego radnici koji su nešto pokušavali popraviti. Nekoliko šahtova je ostavljeno tako otvoreno i bez ikakvih sigurnosnih ograda ili oznaka.
Osim što su zahrđali i nezaštićeni obalnim zidom od udara valova, neobično je i što su tijekom izgradnje kanalizacije šahtovi postavljeni vrlo nisko, ispod razine valova kad se digne plima.
Radovi su trebali biti nastavljeni 15.9., ali obećanja bivšeg načelnika za novu vlast ne vrijede. Nije izgrađen zid koji bi štitio šetnicu (i kanalizaciju) od jakih valova.
Diskriminacija doseljenika i vikendaša višestruko većim cijenama komunalnog doprinosa je postala uobičajena u mnogim općinama. Diskriminacija je očita, ali svejedno se vijećnici i načelnici usuđuju izglasati takve odluke. Za diskriminaciju postoje razni motivi, od nastojanja da se spriječi i ograniči dolazak bogatih "stranaca" koji bi mogli pokupovati terene i kuće na atraktivnim lokacijama, do pohlepe lokalnih moćnika koji žele iskoristiti priliku i ugrabiti novac kojeg će nenamjenski potrošiti. Prvi motiv, strah i zaziranje od stranaca i doseljenika je nešto vrlo slično rasizmu, mada se kod nas to doživljava kao domoljublje. Otočani su skupo prodavali terene "strancima" (zadranima, zagrepčanima i sl.), ali nakon toga zajedno na razini Općine žele od doseljenika uzeti još, jer nije fer da profitira samo bivši vlasnik terena. Možda se domaći ljudi smatraju kolektivno oštećenima zato što su za nemale novce pojedinci ustupili terene doseljenicima, pa smatraju da je pošteno dodatnim naknadama od doseljenika i vikendaša uzeti još novca. Pohlepu lokalnih moćnika podržavaju mnogi birači jer se najveći dio novca ne uzima njima nego onima koji nemaju pravo glasa. Novac se najviše uzima vikendašima koji nemaju pravo glasa, ali zato imaju obvezu platiti 500% više od domaćih ljudi za infrastrukturu koju će najviše koristiti stalni stanovnici, birači. Osim javnih površina, ulica i rasvjete, domaći će koristiti i groblja koja im financiraju vikendaši. Ukratko, domaći imaju prava i povlastice, a vikendaši imaju financijske obveze bez prava glasa.
Uobičajen je stav da bi bogatiji trebali platiti više. Vikendaši se smatraju bogatijima, pa kad su već mogli platiti teren i poreze tijekom gradnje kuće, mogli bi skuplje platiti i izgradnju komunalne infrastrukture, te na taj način omogućiti domicilnom stanovništvu da ne plaća skoro ništa. Takav stav vam može izgledati socijalno osjetljivim i dobrim, sve dok se osobno ne nađete u situaciji da se vama uzima puno više, kako bi drugi platili manje i na taj način zapravo dobivaju vaš novac iako nisu socijalni slučajevi.
Vjerojatno nisu rijetki slučajevi otočana koji su odselili u Zadar i izgradili vikendicu na djedovini, na otoku. Sad će morati platiti komunalni doprinos od 138kn/m3 jer nisu imali stalno prebivalište na otoku dulje od 10/20/30 godina, dok će njihovi susjedi koji su zadržali prebivalište na otoku iako su zapravo živjeli u Zadru dobiti 80% popusta. Zatim, ljudi koji žive na otoku zadnjih 9 godina nemaju popust, a oni koji imaju prebivalište na otoku zadnjih 10 godina dobivaju popust od 20%. Takav pravilnik je mogao sastaviti samo netko tko ne poznaje niti osnove matematike, netko tko nije u stanju koristiti najjednostavniju matematičku operaciju množenja (godina × koeficijent), pa je odredio 3 kategorije za popuste: 10-19, 20-29 i preko 30 godina prebivanja.
Prva reakcija neupućenih čitatelja na novinskim portalima jest da su bespravni graditelji divljaci koji i zaslužuju da im se uzme što više novca. Pitanjem imamo li građevinsku dozvolu odbacuju svaku daljnju raspravu i smatraju da nemamo pravo tražiti jednakost. Zatim se spominje kako su legalni graditelji skuplje plaćali naknade za gradnju. Međutim, to u većini slučajeva nije istina. Tek prije nekoliko godina su komunalni doprinosi podignuti na visoku razinu, a prije toga je legalna gradnja bila znatno jeftinija, za one koji su mogli legalno graditi. Ljudi koji su gradili bespravno nisu to radili s ciljem izbjegavanja plaćanja, nego zato što im općine nisu pružile mogućnost legalne gradnje, nisu napravile detaljne planove uređenja koji su bili preduvjet za dobivanje dozvole. Tako su gradili i brojni stanovnici gradova, često se spominje brojka od 400.000 bespravno izgrađenih objekata u Hrvatskoj. Mi u Gladuši smo gradili na građevinskom zemljištu uz usmeno, implicitno, ali i poprilično eksplicitno dopuštenje brojnih institucija koje su naplaćivale poreze na vikendice, komunalne naknade, skupe priključke na struju, vodu i telefon. Gradnja bez građevinske dozvole je poslijedica bespravne države koja je omogućila, poticala i prisilila građane da masovno grade bespravno (na građevinskom zemljištu).
Svjestan sam sukoba pravde i prava, a nastojali smo biti što pravedniji i većini ljudi omogućiti legalizaciju, koja je sada u okviru njihovih mogućnosti rekao je Vrančić i odgovorio na pitanje smatra li da bi ova odluka pala na Ustavnom sudu.
Pitanje je bi li pao i cijeli Zakon o legalizaciji! I što bi se moglo reći za one općine i gradove u kojima se u legalizaciji pravi razlika između domicilnog i ostalog stanovništva. Kako bi tek to prošlo na Ustavnom sudu rekao je Vrančić.
Istina je, dakle, da prema ocjeni Ustavnog suda RH jedinice lokalne samoprave, a po Zakonu o komunalnom gospodarstvu, smiju autonomno utvrđivati opće uvjete zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima može odobriti, djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinsa.
Međutim ovakve odluke mogu biti donešene i utemeljene samo i JEDINO po načelu razrsvrstavanja objekata prema njihovoj namjeni, načinu korištenja i naravno, po njihovom smještaju u određenim zonoma na području lokalne zajednice, ali NIKAKO prema izmišljenim i protuustavnim kriterijima podjele svojih mještana prema datumu i vremenu doseljenja, odnosno prijave prebivališta.
Ovakvu autonomnu odluku Općine Tribunj smatram protuustavnom i kranje nepravednom, diskriminirajućom, a mogu slobodno kazati rasistički nastrojenom prema novonaseljenim mještanima koji su ipak ovaj naš Tribunj odabrali za svoje trajno življenje.
- Većina domicilnog stanovništva prije 20-ak godina je davala svoje zemljište za puteve, za vodovod, trasu dalekovoda, telefonsku mrežu ili su samodoprinosima financirali svu tu mjesnu infrastrukturu, za razliku od doseljenika.
- ako ovo primjenimo na naš slučaj, onda jednako možemo istaknuti da smo samodoprinosima financirali izgradnju trafostanica i strujne mreže, platili smo punu cijenu priključka na vodovod, telefon, sve smo plaćali jednako ili više nego domicilno stanovništvo. Vikendaši su godinama plaćali porez na vikendice, dakle više su doprinijeli razvoju infrastrukture otoka u odnosu na domicilno stanovništvo.
Zbog čega je komunalni doprinos na Pašmanu 138kn/m3, kad je istovremeno na zadarskim otocima Iž, Rava, Ist, Molat, Olib, Silba i Premuda samo 3kn/m3 ?
Zadar svoje otoke tretira kao područja od posebne skrbi, pa vlasnicima kuća na tim otocima neće uzeti više od 3kn/m3. Zašto se Pašman ne tretira na isti način? Ako je razlog razvijenost zbog toga što imamo vodovod, onda se trebamo usporediti s FilipJakovom koji je vrlo sličan našem naselju, ili s Virom, Posedarjem itd. Tamo su doprinosi znatno niži. Ispada da će komunalno uređenje Pašmana biti 10 puta skuplje od uređenja drugih sličnih općina. Naravno, tako bi bilo kad bi se novac trošio namjenski, a očito neće.
U Županijskom glasniku je objavljen proračun Općine Pašman i razni akti. U programu izgradnje komunalne infrastrukture navedeno je 7,9 milijuna kuna za izgradnju 4. i 6. faze kanalizacijskog sustava i 250.000kn za projektnu dokumentaciju za sustav odvodnje. www.zadarska-zupanija.hr/images/stories/s.glasnici/BROJ_1.pdf.
Općina je prošle godine zatražila kredit za izgradnju kanalizacije. Glavnica je 7 milijuna kuna, uz kamatu 1,358 milijuna kuna i rok otplate 9 godina: www.pasman.hr/pdf/javna-nabava/27-11-2012/Javna-nabava-kredita-0112.pdf
Rok korištenja kredita je do 30. lipnja 2014. godine
Prije godinu dana Općini Pašman je od EU pretpristupnog programa IPARD 301 odobreno 6,3 milijuna kuna za izgradnju glavnog voda kanalizacije na području Gladuše i Malog Ždrelca.
Radnici su ovih dana navodno došli na otok i uskoro će početi kopanje. Duž obale su postavljene oznake koje upućuju na to da će biti razrovane stijene uz obalu. Umjesto devastiranja obale kanalizacija bi se mogla postaviti kroz vrtove, 10ak metara od obale. Ako netko ima mogućnosti utjecati na projektante i izvođače radova sad je krajnje vrijeme.
PS: Općina Pašman je jedna od rijetkih u kojima je komunalni doprinos rekordno dopuštenih 138kn po metru kubnom. Nedavno je u Zadru taj doprinos snižen na 32kn. Još je niži doprinos na otocima kojima upravlja Grad Zadar (Iž, Molat, Ist, Olib, Premuda, Rava, Silba i Zapuntel), a u mnogim općinama je komunalni doprinos sveden na simboličnu razinu kako bi se potaknula legalizacija što većeg broja kuća.
Općina Pašman je u listopadu 2011. dobila rješenje o prihvaćanju kandidiranog projekta za izgradnju sustava kanalizacije u sektoru sustava kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda iz mjere IPARD 301 - pretpristupnog programa Europske unije te dobila na potpis Memorandum o sporazumijevanju. Vrijednost prihvaćene investicije iznosi 6.313.000 kuna, odnosno 847.780 eura.
Nakon Grada Biograda Općina Pašman je druga jedinica lokalne samouprave u Zadarskoj županiji kojoj su odobrena bespovratna sredstva iz IPARD programa.
- Jako smo zadovoljni što nam je ovo pošlo za rukom. Dali smo si truda te smo uz pomoć tvrtke Forum Invest iz Križevaca pripremili natječajnu dokumentaciju po EU standardima. Sretna je okolnost da smo prije pripreme natječaja imali javni uvid u katastarsku izmjeru za k.o. Ždrelac, što znači da imamo sređene vlasničke papire za zemljište na kojemu će biti provedeni radovi. Naime, bez čistog vlasništva nije se ni moguće aplicirati na pretpristupne programe Europske unije, rekao je načelnik Nedjeljko Medić.
Medić nas je informirao da nakon potpisivanja Memoranduma o sporazumijevanju slijedi raspisivanje javnog natječaja po EU standardima. Dobivenim novcem radit će se 4. i 6. faza kanalizacijskog sustava općine Pašman. Riječ je o nastavku izgradnje glavnog voda na području uvale Gladuša i oko morskog tjesnaca Mali Ždrelac.
Podsjetimo da je gradnja kanalizacijskog sustava na području općine Pašman započela prije otprilike osam godina te da su u razdoblju do 2006. godine, od kada se više nije radilo, završene 1., 2., i 3. faza. U sklopu ove tri faze izgrađen je mehanički pročišćivač, zatim kilometar dug ispust u more te priključak za prihvat cisterni za pražnjenje septičkih jama.
- Čeka nas još jako puno posla. Po načelnoj građevinskoj dozvoli samo kanalizacijski sustavi Ždrelca i Banja imaju 13 faza. A gdje su još ostala mjesta u općini za koja do sada imamo tek idejna rješenja, navodi načelnik Medić.
U Vjesniku je 2006. pisalo da se radi o biološkom pročišćivaču, ali evo iz izjave načelnika vidimo da je izgrađen samo mehanički pročišćivač.
Detaljnije:
- Kolektor i ispust Ždrelac (Vjesnik: "HEP-ovi radnici već su na elektromrežu priključili biopročišćivač otpadnih voda kod mjesta Ždrelac")
- Kolektor (Izgrađen je ispust za fekalije u Ždrelcu gdje će se dovoziti ispumpane fekalije iz svih osam mjesta općine.)
Projekt izgradnje sustava kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda za općinu Pašman financirat će se iz predpristupnog programa IPARD 301 - izvijestili su iz križevačke tvrtke Forum Invest koja je pripremala natječajnu dokumentaciju.
Riječ je o investiciji vrijednoj 6 milijuna 313 tisuća kuna, a ona se odnosi na sustav za zbrinjavanje otpadnih voda za naselja Mali Ždrelac i Gladušu. Općini Pašman danas je upućen Memorandum o sporazumijevanju te će ona po sređivanju sve nužne dokumentacije raspisati javni natječaj za izvođača radova na ovom infrastrukturnom projektu .
http://www.zadarska-zupanija.hr/prostorno_uredenje.php Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove obavlja upravne i stručne poslove u području prostornog uređenja i zaštite okoliša u ostvarivanju uvjeta za održivi razvitak Zadarske županije, kao i poslove zaštite prirode, gospodarenja otpadom i komunalnog gospodarstva te prati rad javnih ustanova i trgovačkih društava iz navedenih područja kojima je osnivač ili suosnivač Zadarska županija.
Zadarska županija
Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove
B. Petranovića 8, 23000 Zadar
info@zadarska-zupanija.hr
http://www.zadarska-zupanija.hr/kontakti.php
http://www.zadarska-zupanija.hr/plan_intervencije_kod_iznenadnih_oneciscenja_mora.php
Lučka kapetanija i Pomorska policija su zadužene za intervencije kod onečišćenja mora.
URED DRŽAVNE UPRAVE U ZADARSKOJ ŽUPANIJI
Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove u Zadru Voditelj odsjeka: Srđan Benković
Adresa: 23000 Zadar, I. Mažuranića bb tel: +385 (023) 350-135
faks: +385 (023) 350-139
http://www.arhitekti-hka.hr/hr/korisni-linkovi/uredi-drzavne-uprave/ispostave-ureda/
Agencija za zaštitu okoliša
Trg maršala Tita 8
10000 Zagreb
e-mail za upite novinara: branka.ilakovac@azo.hr
e-mail za ostale upite: info@azo.hr
http://www.azo.hr/Kontakt
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i građenja
INSPEKCIJA
UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE
Adresa: Zagreb, VINOGRADSKA 25
Tel: 01/ 3712-700 (centrala)
Fax: 01/ 3712-713
INSPEKCIJA ZAŠTITE OKOLIŠA - PRIJAVA AKCIDENATA:
Državni centar za izvješćivanje
Tel: 112
E-pošta: okolis.inspekcija@mzopu.hr
http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=7639
Državna vodopravna inspekcija spada pod Ministarstvo regionalnog razvoja,šumarstva i vodnoga gospodarstva, a između ostalog nadležni su za inspekcijski nadzor nad djelovanjem Javnih komunalnih ustanova.
Kontakt:
Uprava gospodarenja vodama
Ulica grada Vukovara 220
tel: (01) 6307-353
fax: (01) 6151-821
http://www.mrrsvg.hr/default.aspx?id=703
Nevladine organizacije:
Društvo za istraživanje i zaštitu prirode http://www.biologika.hr/kontakt.html
http://uvngm.blog.hr - kontaktirajte i Udrugu vlasnika nekretnina "Gladuša - Most" ako ste vidjeli onečišćenje na području Gladuše. Pošaljite i fotografije onečišćenja.
Predsjednica Udruge "UVNGM" prošle godine je kontaktirala Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja iz kojeg su molbu poslali Ministarstvu zdravstva i soc.skrbi, Odjelu sanitarne inpekcije za Sjevernu Dalmaciju, odjel Zadarske županije.
Inspekcija je odgovorila da su 25.09.2009. obavili inspekcijski nadzor, a o nađenom da su obavijestili Zadarskog župana.
Detaljnije: http://uvngm.blog.hr/2010/04/1627420298/fekalije-u-moru.html
Također, Uprava gopodarenja vodama, Odjela Državno pravne inspekcije je 10.05.2010. poslala odgovor da su 07.05.2010. izvršili inspekciju u Javno komunalnoj ustanovi Pašman.
Tvrde da je odvodnim sustavom PLANIRAN obuhvat Ždrelca, Sv. Luke, Banja, Jelenića, M. Ždrelca, Gladuše i Podgladuše, a da se tom postajom sada koriste za praženjenje cisterni fekalija za cijeli otok Pašman. Da je izgrađena postaja u uvali Kablin dužine cijevi 1000 m u dubini 60 m s gravitacijski cjevovodom 300 m.
JKU - "Ustanova" je navodno po nalogu novog ravnatelja vršila 17. i 19.02. 2x2 pražnjenja autocisterni fekalija. Radi toga su navodno izvršili kontrolu i utvrdili da je glavna cijev na kraju bila zatvorena "slijepom flanđom s ventilom" i da nema difuzora, radi čega je cijev na dubili 35 m na udaljenosti 200 m razdvojena pa su fekalije izašle u more.
Radi toga je Inspekcija naredila JKU Pašman da do 15.06. 2010. sanira oštećenja i osigura funkcioniranje postaje za prijem fekacija iz autocisterni.
Krajem lipnja 2011. stanovnici Gladuše javljaju o novim zagađenjima:
"Nazalost, svaki dan otprilike u isto vrijeme necistoca (pjena vjerojatno uzrokovana fekalijama) prekrivala je cijelo podrucje od zaljeva s kolektorom prema mostu.
Znamo da ovakvo zagadenje moze imati posljedice i po zdravlje, a i ovaj kornatski biser Jadrana nije zasluzio ovakvo zagadenje.
Takoder, svaki dan je videna i cisterna kako ide u smjeru kolektora.
Osobno mi nije jasna bahatost (navodno je neki privatnik uzeo koncesiju za praznjenje septickih) i niska razina svjesti onih koji cisterne prazne gdje stignu, u ovom slucaju vjerojatno u nedovrseni kolektor."
Kanalizacijska cijev je razdvojena 200m od obale i nema difuzora na kraju
Predsjednica Udruge vlasnika nekretnina Gladuša - Most dobila je odgovor Uprave gopodarenja vodama u kojem se navodi da je glavna cijev navodno na kraju bila zatvorena "slijepom flanđom s ventilom" i da nema difuzora, radi čega je cijev na dubili 35 m na udaljenosti 200 m razdvojena pa su fekalije izašle u more na toj dubini umjesto na 60m i 1km od obale.
Inspekcija je naredila ustanovi da do 15.6. sanira oštećenja i osigura funkcioniranje postaje za prijem fekacija iz autocisterni.
Znači li to da će se cijev samo spojiti, otvoriti ventil i nastaviti s ispuštanjem otpadnih voda bez pročišćavanja i bez difuzora?!
"Pred Općinom je vrlo skupocjen i zahtjevan projekt izgradnje sustava odvodnje, a trenutačno se radi na prikupljanju projektne dokumentacije. Za mjesta Ždrelac i Banj završena je projektna dokumentacija. S obzirom da na području općine nije izgrađen kanalizacijski sustav, domaćinstva imaju crne jame koje se moraju redovito ispumpavati.
- Izgrađen je ispust za fekalije u Ždrelcu gdje će se dovoziti ispumpane fekalije iz svih osam mjesta općine. Cisterna će se priključiti na ispusnu cijev koja je postavljena na dubini od 60 metara tako da sa sigurnošću mogu tvrditi da fekalije neće narušiti ekološki sustav mora ni okoline. Sustav za ispust je u fazi ispitivanja i trebao bi biti u funkciji do kraja ove godine, kaže Medić te dodaje da će u svom četverogodišnjem mandatu nastojati riješiti ovaj problem s kanalizacijom jer je to jedan od preduvjeta za razvoj turizma."
Sa 60m fekalije teoretski ne bi trebale isplivati na površinu zbog visokog tlaka, ali mogu ih raznositi morske struje i ribe koje se hrane na tim dubinama i dolaze u pliće more. Bez potpuno dovršenog biopročistača nemoguće je garantirati da fekalije neće narušiti ekološki sustav mora. Takve otpadne vode osim opasnih bakterija sadrže fosfate i živu. Živa se najviše akumulira u ribama koje su na višoj razini hranidbenog lanca (morski psi, tune, škarpine, kirnje).
"U blizini ispusta su bazeni posidonije. S planiranim stupnjem pročišćavanja ribe će biti pune fosfata. Ako prihvatimo ovakav sustav deset godina ćemo čistu kanalizaciju gurati u more. Danas imamo septičke jame zbog kojih su onečišćeni bunari, ali barem imamo čisto more. Struja otpadne vode možda i neće dotjerati do obale, ali će uništiti more i ribu, upozorio je Ive Surić, dok je Pelegrin Mustać, zadužen za komunalne poslove u Općini Privlaka zamjerio što će se i otpadne vodi iz Vrsi "koje imaju svoje gornje more" ispuštati kroz privlački ispust."
Ispod drugog članka o tome kako "redovita primanja ima tek osam 'općinara' i nekoliko povlaštenih iz komunalne ustanove koja broji 13 djelatnika" nalazi se zanimljiv komentar:
"...
Isto tako i najam vatrogasne cisterna za ispust za kanalizaciju u Kablinu u Ždrelcu koji nikad nije plačen od strane komunalca niti je ikad utvrđena cijena najma."
Komentar je malo nedorečen, ali za koju svrhu je Javna komunalna ustanova mogla unajmila tu cisternu nego za ispuštanje fekalija u more? Ako je točno da kolektor i pročistač nisu dovršeni i nemaju dozvolu za korištenje, onda JKU radi protuzakonito.
Osim tovljenja umjetnom hranom iz ribogojilišta, ribe će se uskoro hraniti i ovako:
Stalni stanovnici naselja Gladuša javljaju da se ponovo dovoze fekalne vode s cijelog otoka u kolektor Ždrelac i ispuštaju u more bez pročišćavanja. Tko to dovozi do kolektora i tko je odobrio ne znam, niti ovo pišem zbog skorih izbora. Nisam vidio ni čuo da netko od kandidata govori o problemu kolektora i kanalizacije.
Prošle godine je bila ista situacija s dovoženjem fekalija. Tada se začepio šaht uz obalu, što znači da se vjerojatno ne koristi ni mehanički pročistač. Ljeti ima puno vikendaša koji bi se bunili, pa se tijekom sezone ne prazne sadržaji septičkih jama u more.
Detaljnije:
Izvješće o stanju okoliša i Program zaštite okoliša Zadarske županije, veljača 2006.:
Tablica 63. Trenutno i planirano stanje sust. odvod. komun. otpadnih voda u obalnom području ZŽ
Sustav odvodnje Ždrelac (naselja Banj, Dobropoljana i Ždrelac)
PLANIRANA je izgradnja objekta za prihvat sadržaja septičkih jama s uređajem za pročišćavanje i podmorskim ispustom, kao I faza sustava Pašman - Ždrelac. Ovim podprojektom se predlaže IZGRADNJA STANICE ZA PRIHVAT SADRŽAJA SEPTIČKIH JAMA, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskog ispusta Pašman - Ždrelac; tako bi se riješio problem odvoza sadržaja septičkih jama na otoku Pašmanu.
Vjesnik, Subota/nedjelja 19. i 20. kolovoza 2006.
"Prvi biopročišćivač na morskom području"
PAŠMAN – Početkom rujna završit će gradnja sustava odvodnje i biološkog pročišćivača na otoku Pašmanu. HEP-ovi radnici već su na elektromrežu priključili biopročišćivač otpadnih voda kod mjesta Ždrelac, koji će nakon tehničkog pregleda biti pušten u rad. Riječ je o prvom biološkom pročišćivaču na zadarskome morskom području kroz koji će prolaziti otpadne vode iz svih devet naselja na Pašmanu, a kad završi gradnja cijelog kanalizacijskog sustava na otoku pročišćivač će koristiti samo mjesta Banj i Ždrelac, jer će ostala mjesta dobiti druge biopročišćivače. Iz uvale na južnoj strani otoka pročišćivač će izbacivati otpadne vode u srednji ispusni kanal, koji je od obale udaljen jedan kilometar, a izgrađen je na dubini od 60 metara. Izgradnju biološkog pročišćivača financirali su Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatske vode i općina Pašman, a u taj je projekt uloženo 3,6 (?) kuna.
Gradnja odvodnog sustava počela je prije devet mjeseci, a trebao je biti gotov do početka kolovoza. Gradnja se odužila zbog radova na teško pristupačnim terenima, loših vremenskih uvjeta i čekanja na priključak na elektromrežu. Javno komunalno poduzeće općine Pašman najavljuje da slijedi raspisivanje natječaja za izvođača radova u gradnji gravitacijskog cjevovoda koji će s biopročišćivačem povezivati Banj i Ždrelac. Izgradnjom toga sustava, cijeli će otok imati riješenu odvodnju u sljedećih 50 godina.
www.vjesnik.hr/Pdf/2006%5C08%5C19%5C06A6.PDF
Pravi biopročistač u onako malom objektu?! Osim toga, kapacitet kolektora Ždrelac (2320 ES) nedovoljan je da bi primio sve otpadne vode otoka Pašmana. To znači da će kapacitet biti iskorišten do maksimuma, sve dok se ne izgradi drugi kolektor.
Kako izgleda pravi pročistač pogledajte na ovim stranicama: www.odvodnja.hr/STR_UPOV_CENTAR_01.htm
(filter 3mm, odmaščivanje, mikroorganizmi - aktivni mulj, taloženje, bioaeracija), www.odvodnja.hr/STR_UPOV_BORIK_01.htm
(filter 2mm, polielektroliti..) Zadar - prvi grad na Jadranu s biopročistačem Podmorski ispust 29, pročistač 70 milijuna kuna
Za pročistač u Zadru navedeni su svi tehnički detalji, dok o pročistaču u Gladuši znamo samo kako izgleda (slika od 3.7.2006.).
Prostorni plan Općine Pašman (2007.):
8.3. Zaštita voda
Članak 228.
Sve komunalne otpadne vode treba tretirati preko pročistača otpadnih voda.
....
8.4. Zaštita mora
Članak 230.
Planom se ističe potreba intenziviranja gradnje središnjih uređaja (biološko pročišćavanje) za pročišćavanje otpadnih voda u obalnom dijelu Općine Pašman s dovoljno dugim podmorskim ispustom.
Članak 231.
U cilju zaštite mora i podmorja Planom se nalaže potreba izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na područjima planirane intenzivnije izgradnje /turističke zone/, ili osjetljivim prirodnim cjelinama.
str.18.:
Za pripadajući okolni morski akvatorij, kao glavni potencijalni prijamnik otpadnih voda s ovog područja, još nisu izvršeni sveobuhvatni odgovarajući oceanografski istražni radovi što je osnovna pretpostavka u svezi definiranja i odabira primjerenog sustava odvodnje.
Do sada su provedeni oceanografski istražni radovi jedino za morski akvatorij Pašmanskog kanala.
str.31.:
- sustav odvodnje Pašman
za naselje Dobropoljana, Neviđane, Mrljane, Pašman i Kraj
- sustav odvodnje Ždrelac
za naselja Ždrelac i Banj.
..
Za svaki odvodni sustav predviđen je jedan uređaj za pročišćavanje otpadnih voda smješten na južnoj strani otoka s dispozicijom u more putem dugog podmorskog ispusta. Ukupni kapacitet sustava Ždrelac je procijenjen za 2320 ES (ekvivalent stanovnika), a sustav odvodnje Pašman za 11470 ES.
..
morski akvatorij Pašmanskog kanala, uz koji su smještena sva naselja otoka Pašmana, po svojim karakteristikama svrstava se u osjetljivo područje obalnog mora. Ostali morski akvatorij oko otoka Pašmana obzirom na svoju namjenu i stupanj (ne)čistoće, odnosno kvalitetu vode, spada u more II. vrste, odnosno kategorije tj. manje osjetljivo područje obalnog mora. U osjetljivo područje, odnosno manje osjetljivo područje, obalnog mora dozvoljava se upuštanje otpadnih voda iz sustava odvodnje naselja uz primjenu adekvatnog stupnja čišćenja, te za izgrađena područja veličine 2000 do 10 000 ES mora primijeniti drugi stupanj čišćenja, odnosno najmanje prvi stupanj čišćenja. Dozvoljene koncentracije otpadnih tvari u ispuštenoj vodi moraju biti u propisanim granicama.
Dakle u Pašmanski kanal se neće izlijevati otpadne vode jer su provedeni oceanografski radovi koji su pokazali da je taj kanal osjetljivo područje obalnog mora. S druge strane, za Srednji kanal nisu provedeni oceanografski radovi i more se smatra manje onečišćenim, pa se zbog toga smije zagađivati i bez pravog pročistača. Ne samo da se smije zagađivati s otpadnim vodama Gladuše - trenutno jedinog naselja na južnoj strani otoka, nego će se sve fekalne vode iz svih naselja sa sjeverne strane otoka izlijevati nama ispred naselja, jedva kilometar od obale. To bi moglo trajati godinama, sve dok se ne izgradi novi sustav odvodnje za naselja Dobropoljana, Neviđane, Mrljane, Pašman i Kraj. Njihove otpadne vode će se ispuštati ispred planiranog velikog turističkog naselja Južni Pašman.
Županijski glasnik, broj 15., 2008.:
Na području Općine Pašman izgrađena je prva, druga i treća faza kanalizacijskog sustava ''Ždrelac» koji ima ukupno dvanaest faza. Izgrađen je pročistač otpadnih voda i podmorski ispust u dužini od 1000 metara u moru i 300 metara na kopnu.
Povezane vijesti:
Privlačani žele biološki pročistač
Predstavnici Općine Privlaka boje se kako bi ispust sustava odvodnje u more mogao ugroziti posidoniju i onečistiti ekosustav..
Pritom je predviđena mehanička obrada otpadnih voda, takozvani prvi stupanj pročišćavanja, dok bi se sam ispust nalazio na dubini od 31 metra. Minimalno drugi stupanj pročišćavanja, što još uvijek znači mehaničku obradu otpadnih voda, predviđen je za naselja u unutrašnjosti čije otpadne vode ne bi istjecale u more.
- S ispustom na dubini od 31 metra i postavljanjem difuzora, koji smo sa 75 proširili na 150 metara, postižemo to da sve plaže u okolici mogu dobivati Plavu zastavu. To smo uvjetovali, a također smo propisali i obvezni program praćenja kvalitete mora, na pojasu 200 metara od obale, kako bi se pratilo zadovoljava li ispust. Ne bude li zadovoljavao propisat će se i dodatne mjere, kazala je predstavnica izrađivača Studije utjecaja na okoliš Instituta građevinarstva Hrvatske mr. sc. Anita Erdelez.
U blizini ispusta su bazeni posidonije. S planiranim stupnjem pročišćavanja ribe će biti pune fosfata. Ako prihvatimo ovakav sustav deset godina ćemo čistu kanalizaciju gurati u more. Danas imamo septičke jame zbog kojih su onečišćeni bunari, ali barem imamo čisto more. Struja otpadne vode možda i neće dotjerati do obale, ali će uništiti more i ribu, upozorio je Ive Surić, dok je Pelegrin Mustać, zadužen za komunalne poslove u Općini Privlaka zamjerio što će se i otpadne vodi iz Vrsi "koje imaju svoje gornje more" ispuštati kroz privlački ispust.
- U Petrčanima su četiri hotela, imaju ekopročišćivače i niti jedan ispust u more. Nitko nije protiv kanalizacije, ali ne želimo je na ovakav način. Četiri pročišćivača za Privlaku bi koštala milijun eura. Nismo mi bogodani pa da uništavamo floru i faunu i da nas buduće generacije proklinju, rekao je Pelegrin Mustać.
Njegovom zahtjevu za ugradnjom biološkog pročišćivača pridružio se i zamjenik načelnika Općine Privlaka Dalibor Glavan.
- U današnje vrijeme ima boljih načina za pročišćavanje otpadnih voda od mehaničkog pročišćavanja. Moramo biti trezveni da ne napravimo ekološku katastrofu i učiniti sve po najsuvremenijim standardima, kazao je Glavan navodeći kako će Općina Privlaka dati primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš.
Onima koji nisu vidjeli kako je uvala izgledala prije ovog masakra nad obalom to možda i ne izgleda katastrofalno. Turisti koji preferiraju lagan pristup moru i ležanje na betonu umjesto na prirodnim kamenim pločama vjerojatno su i oduševljeni. Za takve će se preko probijenog puta izbetonirati šetnica.
Umjesto probijanja ceste na 2-3m od mora mogli su probiti put kroz makiju koja je na tom dijelu udaljena 10-20 metara od obale. U tom slučaju bi morali kopati par metara dublje kako bi se cijev (široka 30ak cm) postavila na razini koja je potrebna za normalno otjecanje otpadnih voda. Očito je lakše bilo razrovati obalu.
Ostatak netaknute obale se vjerojatno neće rušiti jer će kanalizacija ići zaoblilazno preko tlačnog cjevovoda. Crpna postaja je planirana uz obalu u Gladuši između dvije zadnje S1 zone.
Načelnica općine Pašman, Maja Gregov: Projekt otpadnih voda pod nazivom “Kanalizacijski sustav Ždrelac – Podmorski ispust Gladuša” je krenuo. Radovi su podijeljeni u 13 faza. Prva faza je krenula, a u međuvremenu je izrađena projektna dokumentacija za sveukupno 5 faza. Cijeli projekt je “težak” po projekcijama oko 60 milijuna kuna, ali za sada je prerano govoriti o konačnom iznosu. Koonpas - Bilten otoka Pašmana i Ugljana, broj 1, prosinac 2005.
Prošlog ljeta vikendaši su na sastanku obaviješteni da će se cijevi položiti na početku uvale, iza zadnjih kuća, a ispust će biti kilometar dalje u razini Karantunića. Troškove glavnog ispusta financira država, a sve ostale cijevi po ulicama će stanari platiti sami. Isto kao što su financirali izgradnju cjevovoda i strujne mreže u naselju.
Komentar posjetitelja od 4.3. je nestao zbog kvara na serveru, ali ostao je u arhivi:
"Mi iz naselja Gladuša radimo na tome da se radovi prekinu, sve je to jedna velika muljaza jer koga god da pitate, bilo u općini Pašman ili Biograd svi koji rade na šalterima govore: nesmijem ništa reći jer ću dobiti otkaz. Dakle, muljaža nad muljažama i uskoro će i ministrica reći svoje u vezi toga pa ćemo vidjeti gdje će ići kanalizacija."
Ako autor komentara ili netko drugi ima dodatne informacije nek ih pošalje na mail ovog bloga, ili napiše u komentar.
Na sastanku Udruge vlasnika nekretnina Gladuša - most održanom 20.7.2006. moglo se čuti da općina odbija dati informacije o kanalizacijskom ispustu, a prijedlog prostornog plana je i dalje u općini, nedostupan za javnost. [krajem 2007. plan je usvojen i objavljen, a u grafičkom dijelu plana možete vidjeti planiranu kanalizaciju]
Dodano 6.10.07.: Zadarski uređaj za pročišćavanje otpadnih voda vrijedi 70 milijuna kuna, a podmorski ispust 29 milijuna kuna - ispust je postavljen na preko 2km od obale, za razliku od onoga u Gladuši koji je manje od kilometra udaljen od obale.
Novi list: "Gradovi i općine najveći su devastatori pomorskog dobra..
..još se hvale takozvanim ulaganjima u pomorsko dobro, a zapravo neprimjerenim uređenjem plaža, razbijanjem stijena radi stvaranja novih plaža, izgradnjom lukobrana i nasipanjem, potpuno mijenjaju izgled obale"
Rambo Amadeus:
"..Da se pitam na sred grada ložio bih kazan,
Svako bi mi jeo, zna se, ručak jednoobrazan.
Praznikom bi instalir'o oko glave lovor
I narodu održao slijedeći govor:
Beton, beton, samo beton!
Beton, beton, samo beton!
Beton nama treba,
Jer iz trave opasno nas ljuta zmija vreba!
Beton, beton, samo beton!
Beton, beton, samo beton!
Beton nama treba,
Jer iz trave nonšalantno ljuta zmija vreba!"