Pašman - Ždrelac - Gladuša
06.01.2014., ponedjeljak, 22:06
Valovi raznose nedovršenu šetnicu
|
Radovi su trebali biti nastavljeni 15.9., ali obećanja bivšeg načelnika za novu vlast ne vrijede. Nije izgrađen zid koji bi štitio šetnicu (i kanalizaciju) od jakih valova. 6.10.2013.:  17.11.2013.~>  20.11.2013.:   6.1.2014.:     Oznake: šetnica, kanalizacija, pašman |
Komentari (12) - Print - Link članka
04.02.2013., ponedjeljak, 12:54
Fotografije razrovane obale
Bageri su u manje od tri dana polomili obalu od mosta do kraja naselja. Na slikama možete vidjeti dio obale prije i poslije prolaska bagera.     Zagovornici izgradnje šetnice će dobiti što su tražili, ravnu cestu preko plaže. Još nekoliko fotografija obale prije i poslije radova:         Nove slike:     Na zadnjoj slici se vidi da je srušen i dio privatnog zida. Slike obale prije radova: https://ssl.panoramio.com/photo/78349324 https://ssl.panoramio.com/photo/19367750 https://ssl.panoramio.com/photo/38957225 https://ssl.panoramio.com/photo/23973460 U Županijskom glasniku je objavljen proračun Općine Pašman i razni akti. U programu izgradnje komunalne infrastrukture navedeno je 7,9 milijuna kuna za izgradnju 4. i 6. faze kanalizacijskog sustava i 250.000kn za projektnu dokumentaciju za sustav odvodnje. www.zadarska-zupanija.hr/images/stories/s.glasnici/BROJ_1.pdf. Općina je prošle godine zatražila kredit za izgradnju kanalizacije. Glavnica je 7 milijuna kuna, uz kamatu 1,358 milijuna kuna i rok otplate 9 godina: www.pasman.hr/pdf/javna-nabava/27-11-2012/Javna-nabava-kredita-0112.pdf Rok korištenja kredita je do 30. lipnja 2014. godine Povezano: Raskopavanje obale radi kanalizacije i šetnice Iz medija: Slobodna Dalmacija: Mještani presretni, vikendaši ogorčeni 057info: U Ždrelcu se radi odvodnja a vikendaši grintaju Zadarski list: Zaštita mora od onečišćenja ili devastacija obale? Zadarski list: Vikendaši tvrde da ih načelnik Medić šikanira, a on njih naziva licemjerima - u članku se citira načelnik koji tvrdi da su pronašli ispuste u more iz pojedinih crnih jama u more. Ne radi se o ispustu iz crne jame nego o ispustu iz jednog privatnog bazena u ulici Put sunca. Na fotografiji se jasno vidi da je cijev preuska da bi bila kanalizacijska:  Oznake: kanalizacija, šetnica |
Komentari (50) - Print - Link članka
29.01.2013., utorak, 10:55
Raskopavanje obale radi kanalizacije i šetnice
|
Prije godinu dana Općini Pašman je od EU pretpristupnog programa IPARD 301 odobreno 6,3 milijuna kuna za izgradnju glavnog voda kanalizacije na području Gladuše i Malog Ždrelca. Radnici su ovih dana navodno došli na otok i uskoro će početi kopanje. Duž obale su postavljene oznake koje upućuju na to da će biti razrovane stijene uz obalu. Umjesto devastiranja obale kanalizacija bi se mogla postaviti kroz vrtove, 10ak metara od obale. Ako netko ima mogućnosti utjecati na projektante i izvođače radova sad je krajnje vrijeme. O projektu: UE novac za kanalizaciju i kolektoru: http://gladusa.blog.hr/2010/04/1627420913/kolektor.html PS: Općina Pašman je jedna od rijetkih u kojima je komunalni doprinos rekordno dopuštenih 138kn po metru kubnom. Nedavno je u Zadru taj doprinos snižen na 32kn. Još je niži doprinos na otocima kojima upravlja Grad Zadar (Iž, Molat, Ist, Olib, Premuda, Rava, Silba i Zapuntel), a u mnogim općinama je komunalni doprinos sveden na simboličnu razinu kako bi se potaknula legalizacija što većeg broja kuća. Oznake: kanalizacija, šetnica |
Komentari (7) - Print - Link članka
12.07.2011., utorak, 16:38
Slobodan pristup obali
Za usporedbu s Gladušom, prošećite zapadnim dijelom Dikla. Glavni javni put je paralelan s obalom, ali u duljini jednog kilometra ne postoji niti jedan javni pješački ni kolni pristup obali. Svaka villa ima svoj privatni put do mora koji je zatvoren ogradom i vratima. Cesta je udaljena od obale 70-100m, ali za doći do obale morate pješačiti 1km. Za razliku od Dikla, u Gladuši je glavna cesta udaljena 370m od mora, a za doći do najkraće rute do obale trebate pješačiti samo 50ak metara do najbliže ulice koja vodi direktno do mora. Slika: zapadni dio Dikla, Zadar Takva situacija u Diklu je možda u skladu sa zakonima, s obzirom da ne postoji jedinstven propis o maksimalnim udaljenostima između pješačkih pristupa do obale. Cestovni pristup obali nije niti obvezan, s obzirom da po zakonu o gradnji cesta za automobile mora doći do ruba parcele, a ne do obale. Plaža bi i trebala biti slobodno dostupna ljudima, a ne autima da se voze po obali. Postoje preporuke u nekim općinama da je potrebna cesta do obale svakih 500m. Konkretno, u planovima za buduće turističke zone na otoku Krku, planira se svakih 500m najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale. U Gladuši je najveća udaljenost između dvije ulice koje omogućuju pristup vozilima do mora manja od 300m. Pristup do mora je za pješake moguć u svakoj ulici, a ulice su udaljene od 25 do 100m. Dakle, u usporedbi s turističkim dijelovima Zadra i Krka, naše naselje je znatno bolje usklađeno sa suvremenim urbanističkim standardima. Povezano: http://gladusa.blog.hr/2007/08/1622998628/javni-prilaz-na-parcelu-i-pravo-pristupa-obali.html Oznake: šetnica |
Komentari (3) - Print - Link članka
08.08.2007., srijeda, 19:03
Javni prilaz na parcelu i pravo pristupa obali.
|
Jedan od uvjeta za dobivanje lokacijske dozvole je postojanje javnog prilaza do parcele. Ulice u Gladuši postoje, ali su na privatnim parcelama, većinom neuređene, ponegdje i preuske za nesmetan prolaz vozila i pješaka. UPU koji se upravo izrađuje bi trebao točno odrediti kakve će biti ulice. Zakonski minimumi su obično 3.5m, no s obzirom na postojeće okolnosti na nekim mjestima to će vjerojatno biti manje. O tome kako se i drugdje prostorni planovi mogu prilagoditi možete pročitati u arhivi ovog bloga. Možda se pitate zašto bi se nekome progledalo kroz prste i prilagođavalo prostorne planove? E pa to nije zbog toga što se netko bahatio i gradio namjerno protiv propisa, nego zbog toga što krajem '70ih i početkom '80ih nitko od nadležnih nije odredio da ulice moraju biti široke bar 3m kao što piše u današnjim zakonima. Naravno, uvijek ima iznimki, namjernih kršenja zakona. U Gladuši postoji nekoliko pravila po kojima se gradilo. U početku su se kupovali tereni uz obalu i tad su vlasnici terena dobili informaciju da moraju ostaviti 1m za prolaz do mora. Kasnije su se kupovali tereni dalje od obale i pri tom je nekim kupcima rečeno da trebaju za prilaz autima ostaviti 1m, a nekima 1,5m. Tako su ulice ponegdje široke 2, ponegdje 3, a negdje i malo šire. Dodatno, u današnjem zakonu o gradnji postoji propis o minimalnim udaljenostima između dviju kuća, kao i o minimaloj udaljenosti kuće od ruba terena (3m). Mnoge kuće nisu udaljene tih 3m od ruba terena, a da se ne radi o nečemu bez presedana možete se uvjeriti ako se prošećete ulicama Kukljice ili bilo kojeg drugog mjesta uz obalu. Nekad je takva gradnja s uskim uličicama bila pravilo. U međuvremenu su auti i ceste postali nešto bez čega se ne može zamisliti civiliziran urbani život. Propisi to prate, pa se sad i za Gladušu izrađuje Urbanistički plan uređenja kojim se vjerojatno nastoje maksimalno proširiti ulice, tj. kolno-pješački pristupi parcelama. Pretpostavljam da će se odrediti da ulice moraju biti široke najmanje 3,5m. Ako je kuća odmah uz rub puta valjda će se tolerirati uži dijelovi, uvažavajući gore navedene okolnosti. S obzirom da se u zakonima koji su dostupni u Narodnim novinama ne specificira minimalna širina pristupa moru, ne vidim zakonskog razloga za širenje tih pješačkih puteva od zadnjih parkirališta do mora na širinu od 3,5m. Za očekivati je da će vlasnici terena koji bi morali dati 1,75m za kolno-pješački pristup zahtijevati da se i uz obalu prošire pješački u kolno-pješačke puteve, što znači i rušenja odavno uređenih stubišta koja su i danas jedini uređeni dijelovi nekih ulica. O tome kako će ulice uskoro izgledati konačnu će odluku donijeti pravna osoba/tijelo koje izrađuje plan. U Uredbi o zaštiti obale piše tek općenito da se pri planiranju treba "osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobitog pomorskog dobra". Grad Krk u programu mjera za unaprijeđenje prostora navodi da ubuduće "prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu, mora imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale." Iako Gladuša nije ugostiteljsko turistička zona, ako se odredi da svakih 500m mora biti jedna prava cesta do mora to bi značilo da bar 3 ulice u naselju moraju biti pravi kolnici do mora. Neke ulice već i jesu uređene na taj način. 6.12.2005. je usvojen prostorni plan općine Preko iz kojeg izdvajam ovaj dio: Iznimno, "kolno-pješački pristup parcele na javnu površinu može biti i uži od 5,0 m, ali ne uži od 3,5 m uz uvjet da duljina puta ne prelazi 50 m, odnosno 100 m sa ugrađenim ugibalištima (proširenjima na 5 m) na razmaku od 50m." Evo i dio iz prostornog plana općine Matulji: Članak 34. Na građevnim česticama oznake 4.1. i 4.2. dozvoljena je gradnja - rekonstrukcija pješačkih puteva i površina. Pješački putevi dijelom se mogu urediti kao stubište. Najmanja dozvoljena širina pješačkog puta iznosi 2,0 m. Pješačke površine potrebno je urediti primjenom primjerenih elemenata opločenja: betonom, asfaltom, kamenom pločom, betonskim elementom, granitnom kockom i slično, opremiti urbanom i likovnom opremom i hortikulturno urediti Iz prostornog plana grada Korčule: "Samo jedna vozna traka može se izgraditi izuzetno i to: a) na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se svakih 150 m ugradi ugibalište; b) slijepim ulicama čija duljina ne prelazi 100 metara na preglednom, odnosno 50 metara na nepreglednom dijelu; c) u jednosmjernim ulicama; d) u izgrađenim dijelovima naselja ako nije moguće ostvariti povoljnije uvjete prometa." S obzirom da parcele moraju imati javni prilaz, neki tvrde da se putovi moraju pokloniti državi kako bi postali javni, uređeni kolno-pješački pristupi. No, u Zakonu o vlasništvu se spominje i tzv. nužni prolaz.: članak 22,.: "Nužni prolaz preko neke nekretnine kao poslužne osnovat će svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnoga prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine. " Dakle, možda postoji i druga mogućnost, a to je zajedničko vlasništvo nad ulicama na način da svi vlasnici nekretnina preko udruge postanu suvlasnici ulica i tako ostvare pristup do glavne ceste, umjesto da te ulice poklone općini ili državi. Koje su eventualne prednosti jednog ili drugog rješenja potrebno je detaljnije ispitati.- Na sastanku 24.07.'08. predsjednik UVNGM predložio je da članovi udruge zatraže koncesiju na dio obale od uvale Kablin do Mosta tj. plovnog puta, radi zaštite okoliša. Mislim da bi se osim zaštite okoliša time mogli zaštiti i neki dijelovi koji nisu prirodan okoliš, ali su postali neophodni u urbanim naseljima. To su razni mulići od kojih je možda neke potrebno ukloniti, ali dobar dio je tu jer su potrebni. Ukoliko se ne bi zatražile dozvole za njihovo uklapanje u prostorne planove lako je moguć dolazak inspekcija i bagera koji će ih ukloniti i time možda više devastirati obalu negoli su to učinili vikendaši gradnjom raznih mulića i skakaonica, te popunjavanjem pukotina u stijenama betonom. - Pojedini članovi UVNGM-a predlažu da se zajednički uredi izvlačilište za čamce u uvali Ždrelaščica, na mjestu gdje se to i dosad obavljalo uz otežane uvjete, istočno od Tisnog rta na sjevernom dijelu naselja. Nakon uređenja moglo bi se naplaćivati korištenje izvlačilišta, pod uvjetom da se dobije koncesija za održavanje i tog dijela obale. Oznake: šetnica |
Komentari (0) - Print - Link članka
04.07.2006., utorak, 18:22
U uvali Kablin se gradi kolektor, sve je razrovano..
|
Načelnica općine Pašman, Maja Gregov: Projekt otpadnih voda pod nazivom “Kanalizacijski sustav Ždrelac – Podmorski ispust Gladuša” je krenuo. Radovi su podijeljeni u 13 faza. Prva faza je krenula, a u međuvremenu je izrađena projektna dokumentacija za sveukupno 5 faza. Cijeli projekt je “težak” po projekcijama oko 60 milijuna kuna, ali za sada je prerano govoriti o konačnom iznosu. Prošlog ljeta vikendaši su na sastanku obaviješteni da će se cijevi položiti na početku uvale, iza zadnjih kuća, a ispust će biti kilometar dalje u razini Karantunića. Troškove glavnog ispusta financira država, a sve ostale cijevi po ulicama će stanari platiti sami. Isto kao što su financirali izgradnju cjevovoda i strujne mreže u naselju.Koonpas - Bilten otoka Pašmana i Ugljana, broj 1, prosinac 2005. Komentar posjetitelja od 4.3. je nestao zbog kvara na serveru, ali ostao je u arhivi: "Mi iz naselja Gladuša radimo na tome da se radovi prekinu, sve je to jedna velika muljaza jer koga god da pitate, bilo u općini Pašman ili Biograd svi koji rade na šalterima govore: nesmijem ništa reći jer ću dobiti otkaz. Dakle, muljaža nad muljažama i uskoro će i ministrica reći svoje u vezi toga pa ćemo vidjeti gdje će ići kanalizacija." Ako autor komentara ili netko drugi ima dodatne informacije nek ih pošalje na mail ovog bloga, ili napiše u komentar. Na sastanku Udruge vlasnika nekretnina Gladuša - most održanom 20.7.2006. moglo se čuti da općina odbija dati informacije o kanalizacijskom ispustu, a prijedlog prostornog plana je i dalje u općini, nedostupan za javnost. [krajem 2007. plan je usvojen i objavljen, a u grafičkom dijelu plana možete vidjeti planiranu kanalizaciju] Dodano 6.10.07.: Zadarski uređaj za pročišćavanje otpadnih voda vrijedi 70 milijuna kuna, a podmorski ispust 29 milijuna kuna - ispust je postavljen na preko 2km od obale, za razliku od onoga u Gladuši koji je manje od kilometra udaljen od obale. Oznake: kanalizacija, šetnica |
