Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/gladusa

Marketing

Javni prilaz na parcelu i pravo pristupa obali.

Jedan od uvjeta za dobivanje lokacijske dozvole je postojanje javnog prilaza do parcele. Ulice u Gladuši postoje, ali su na privatnim parcelama, većinom neuređene, ponegdje i preuske za nesmetan prolaz vozila i pješaka. UPU koji se upravo izrađuje bi trebao točno odrediti kakve će biti ulice. Zakonski minimumi su obično 3.5m, no s obzirom na postojeće okolnosti na nekim mjestima to će vjerojatno biti manje. O tome kako se i drugdje prostorni planovi mogu prilagoditi možete pročitati u arhivi ovog bloga.
Možda se pitate zašto bi se nekome progledalo kroz prste i prilagođavalo prostorne planove? E pa to nije zbog toga što se netko bahatio i gradio namjerno protiv propisa, nego zbog toga što krajem '70ih i početkom '80ih nitko od nadležnih nije odredio da ulice moraju biti široke bar 3m kao što piše u današnjim zakonima. Naravno, uvijek ima iznimki, namjernih kršenja zakona. U Gladuši postoji nekoliko pravila po kojima se gradilo. U početku su se kupovali tereni uz obalu i tad su vlasnici terena dobili informaciju da moraju ostaviti 1m za prolaz do mora. Kasnije su se kupovali tereni dalje od obale i pri tom je nekim kupcima rečeno da trebaju za prilaz autima ostaviti 1m, a nekima 1,5m. Tako su ulice ponegdje široke 2, ponegdje 3, a negdje i malo šire. Dodatno, u današnjem zakonu o gradnji postoji propis o minimalnim udaljenostima između dviju kuća, kao i o minimaloj udaljenosti kuće od ruba terena (3m). Mnoge kuće nisu udaljene tih 3m od ruba terena, a da se ne radi o nečemu bez presedana možete se uvjeriti ako se prošećete ulicama Kukljice ili bilo kojeg drugog mjesta uz obalu. Nekad je takva gradnja s uskim uličicama bila pravilo. U međuvremenu su auti i ceste postali nešto bez čega se ne može zamisliti civiliziran urbani život. Propisi to prate, pa se sad i za Gladušu izrađuje Urbanistički plan uređenja kojim se vjerojatno nastoje maksimalno proširiti ulice, tj. kolno-pješački pristupi parcelama. Pretpostavljam da će se odrediti da ulice moraju biti široke najmanje 3,5m. Ako je kuća odmah uz rub puta valjda će se tolerirati uži dijelovi, uvažavajući gore navedene okolnosti. S obzirom da se u zakonima koji su dostupni u Narodnim novinama ne specificira minimalna širina pristupa moru, ne vidim zakonskog razloga za širenje tih pješačkih puteva od zadnjih parkirališta do mora na širinu od 3,5m. Za očekivati je da će vlasnici terena koji bi morali dati 1,75m za kolno-pješački pristup zahtijevati da se i uz obalu prošire pješački u kolno-pješačke puteve, što znači i rušenja odavno uređenih stubišta koja su i danas jedini uređeni dijelovi nekih ulica. O tome kako će ulice uskoro izgledati konačnu će odluku donijeti pravna osoba/tijelo koje izrađuje plan.
U Uredbi o zaštiti obale piše tek općenito da se pri planiranju treba "osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobitog pomorskog dobra".
Grad Krk u programu mjera za unaprijeđenje prostora navodi da ubuduće "prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu, mora imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale." Iako Gladuša nije ugostiteljsko turistička zona, ako se odredi da svakih 500m mora biti jedna prava cesta do mora to bi značilo da bar 3 ulice u naselju moraju biti pravi kolnici do mora. Neke ulice već i jesu uređene na taj način.

6.12.2005. je usvojen prostorni plan općine Preko iz kojeg izdvajam ovaj dio:

Iznimno, "kolno-pješački pristup parcele na javnu površinu može biti i uži od 5,0 m, ali ne uži od 3,5 m uz uvjet da duljina puta ne prelazi 50 m, odnosno 100 m sa ugrađenim ugibalištima (proširenjima na 5 m) na razmaku od 50m."

Evo i dio iz prostornog plana općine Matulji:
Članak 34.
Na građevnim česticama oznake 4.1. i 4.2. dozvoljena je gradnja - rekonstrukcija pješačkih puteva i površina. Pješački putevi dijelom se mogu urediti kao stubište.
Najmanja dozvoljena širina pješačkog puta iznosi 2,0 m.
Pješačke površine potrebno je urediti primjenom primjerenih elemenata opločenja: betonom, asfaltom, kamenom pločom, betonskim elementom, granitnom kockom i slično, opremiti urbanom i likovnom opremom i hortikulturno urediti

Iz prostornog plana grada Korčule:
"Samo jedna vozna traka može se izgraditi izuzetno i to:
a) na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se svakih 150 m ugradi ugibalište;
b) slijepim ulicama čija duljina ne prelazi 100 metara na preglednom, odnosno 50 metara na nepreglednom dijelu;
c) u jednosmjernim ulicama;
d) u izgrađenim dijelovima naselja ako nije moguće ostvariti povoljnije uvjete prometa."

S obzirom da parcele moraju imati javni prilaz, neki tvrde da se putovi moraju pokloniti državi kako bi postali javni, uređeni kolno-pješački pristupi. No, u Zakonu o vlasništvu se spominje i tzv. nužni prolaz.:
članak 22,.: "Nužni prolaz preko neke nekretnine kao poslužne osnovat će svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnoga prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine. "
Dakle, možda postoji i druga mogućnost, a to je zajedničko vlasništvo nad ulicama na način da svi vlasnici nekretnina preko udruge postanu suvlasnici ulica i tako ostvare pristup do glavne ceste, umjesto da te ulice poklone općini ili državi. Koje su eventualne prednosti jednog ili drugog rješenja potrebno je detaljnije ispitati.

- Na sastanku 24.07.'08. predsjednik UVNGM predložio je da članovi udruge zatraže koncesiju na dio obale od uvale Kablin do Mosta tj. plovnog puta, radi zaštite okoliša. Mislim da bi se osim zaštite okoliša time mogli zaštiti i neki dijelovi koji nisu prirodan okoliš, ali su postali neophodni u urbanim naseljima. To su razni mulići od kojih je možda neke potrebno ukloniti, ali dobar dio je tu jer su potrebni. Ukoliko se ne bi zatražile dozvole za njihovo uklapanje u prostorne planove lako je moguć dolazak inspekcija i bagera koji će ih ukloniti i time možda više devastirati obalu negoli su to učinili vikendaši gradnjom raznih mulića i skakaonica, te popunjavanjem pukotina u stijenama betonom.
- Pojedini članovi UVNGM-a predlažu da se zajednički uredi izvlačilište za čamce u uvali Ždrelaščica, na mjestu gdje se to i dosad obavljalo uz otežane uvjete, istočno od Tisnog rta na sjevernom dijelu naselja. Nakon uređenja moglo bi se naplaćivati korištenje izvlačilišta, pod uvjetom da se dobije koncesija za održavanje i tog dijela obale.



Post je objavljen 08.08.2007. u 19:03 sati.