Predmeti
12.06.2008., četvrtak
na
|
KLASICIZAM - Likovi u klasicizmu po uzoru na starogrčke junake moraju biti: hrabri, postojani, čvrsih moralnih nazora i moraju upravljati sovjim postupcima. - Kalsicizam osobitu pažnju posvećuje književnoj tehnici, to znači da se propisuje što je vrijedna književnost, a što nije -> klasičari smatraju da je tragedija vrhunas književne produkcije, ali i ta tragedija mora zadovoljavati neke uvjete: tema mora biti uzvišena, stil pisanja je uzvišen, mora biti pisana u stihu, obavezna je podjela u pet činova, i likovi moraju biti postojani, uzvišeni, hrabri... - Svrha tragedija je poučavanje gledatelja i hvali se vrlina, a osuđuju se poroci. - Najznačajniji predstavnici klasicizma su: Pierre Corneille (tragičar), Jean Racine (tragičar), Moliere (komediograf), Carlo Goldoni (komediograf) JEAN RACINE - Francuski klasicistički tragičar - Zauzima, uz Corneilla, središnje mjesto francuske dramaturgije - Potječe iz ugledne i imućne obitelji, ali je rano ostao bez roditelja tako da su ga odgajali drugi - Odgajan je u duhu jansenizma – pojam koji je dobio ime po teologu Jansenu, to je učenje prema kojem je svijet isprazan, a čovjek se po svojoj prirodi ne može popraviti bez božje milosti. ŕ odgajanje u duhu odricanja - Živio je na dvoru Luja 14. u funkciji službenog povjesničara i neki smatraju da je elemente za svoju najpoznatiju tragediju možda pronašao i na samom dvoru - Uz Fedru, 2 najpoznatije tragedije su: Andromaha, Ifigenija FEDRA - Tragedija koja je napravljena na predlošku priče iz Grčke mitologije - Fedra je Tezejeva žena kojoj se događa nešto na što ona ne može utjecati; zaljubljuje se u svojeg posinka Hipolita koji je Tezejev sin iz prvog braka. - Tezej je u borbi i misli se da je poginuo. - Fedra je cijelu tragediju razmatrana između razuma i osjećaja - Tek kad stvarno misli da je Tezej mrtav, odlučuje Hipolitu izraziti ljubav - Hipolit odbija tu ljubav - No tezej se vraća kući i saznaje da saen ešto događa na dvoru ali ne zna što PIERRE CORNEILLE - Francuski dramatičar - Smatraju ga ocem klasicističke tragedije - Rebao postati pravnik, ali se opredijelio za književnost i kazalište - Pisao je i komedije - Najpoznatija tragedija „Cid“. OZNAKE DRAMSKIH DJELA - Njegova dramska djela sadrže sve elemente klasicističke poetike - Podjela u 5 činova; pisanje u stihu i karakterizacija likova - Likovi su racionalni – oni su gospodari svojih osejćaja, imaju dubok osjećaj časti i moralnih obveza - Tragedija Cid – predložak za tu tragediju je Španjolska legenda o vitezu iz 11.st. koji se zove don Rodrigo. Kojeg su prozvali Cid (gospodcar naroda) jer je pobjedio Maure, etc. - Don rodrigo je sin Don Diega, a zaljubljen je u Himenu koja je kći don Gameza. Njihovi očevi su u svađi. Da bi obranio svoju čast i čast svoga oca, don Rodrigo ubija njezinog oca. Sada se tu razvija dramatski sukob jer bi Himena trebala osvetiti svoga oca i ubiti don Rodriga u kojeg je zaljubljena. Na rkaju djela intervenira sam kraj tako da tragedija ne završava tragično. Kralj presuđuje da se oni trebaju vjenčati za jednu godinu dok ona odžaluje svog oca. Djelo nije završilo sretno... JEAN BAPTISTE TOQUELIN MOLIERE - Rođen u Parizu - Francuski scenarist, književnik, glumac, jedan od velikana humanističke satire - Završio gimnaziju isusovaca - Zavšrio pravo, ali se posvetio kazalištu - U parizu je osnovao kazališnu družinu „Čuveno kazalište“ iliti „L'illustre theatre“ - Ismijavao je ondašnje društvo, pokvarenost aristokracije, licemjerje, crkve.. - Prvi put se potpisuje kao Moliere 1664. - Umro je na kazališnim daskama prilikom i zvedbe svoje komedije „Umišljeni bolesnik“ UKUPNO stvaralaštvo - Škrtac, Škola za žene, škola za muževe, Umišljeni bolesnik.. - U svojim komedijama uzori su mu bili antički komediografi Plaut , Terencije - Molierove komedije ŕ plautovske komedije - „Škrtac“ napisan pod izravnim utjecajem Plauta i njegove „Aulularije“ - „Tartuffe“ – ismijava crkveno licemjerje, zamjerio se crkvi - „Kaćiperke“, „Građanin plemić“ Škrtac - 5 činova, koemdija - Likovi: Harpagon – središnji lik, pronašao blago u škrinjici i drži ga u dvorištu, zaljubio se u Marijanu - Sin Cleante – zaljubio se u Marijanu - Kćer Elise - Molierovo djelo je slženije od Plautove komedije - Kod Plautove komedije škrtac čuva blago u čupu CARLO GOLDONI - Talijanski komediograf, rođen u Mlecima - 1731. Diplomirao pravo u Padovi - Surađuje s različitim kazalištima ŕ reformator talijanskog kazališta - Comedia de'll arte - Suprotstavlja se tradiciji komediji de'll arte (glumci improviziraju) - Najpoznatije djelo: „Krčmarica“ tj „Gostioničarka“ - Te „Ribarske svađe“ Krčmarica: - Mjesto radnje u Firenci - 3 gosta: markiz , grof konte, i vitezi Ripafratta. - Odlike djela – spretni dijalozi, likovi govore pučkim jezikom , za razliku od Moliera koji je oštri kritičar ljudskih mana, Goldoni spominje te mane, ali ih ne osuđuje nnego od nih radi svojevrsnu „igru“ FRANCOIS – MARIE AROUVET (VOLTAIRE) Epigram – kratha duhovita i - Francuski filozof, povjesničar, publicist, dramatičar, romanopisac i pjesnik - Jedan je od najutjecajnijih osoba prosvjetiteljstva - Jedan dio tog razdoblja naziva se Voltaireovo razdoblje - Isusovačka naobrazba - Rođen u Parizu - Bio ponosan na svoju pripadnost - Nije izbjegavao dobru zabavu - Zbog epigrama protiv nego tamo proveo je 11mjeseci u zatvoru - Zbog drugog sukoba otišo je u Pastillu - Nakon izlaska iz Pastille prognan je u Englesku - Kasnije progonstvo iz Paraiza u pokrajinu Champagne - Bio je nadahnut Newtonom - Pisao je povijesna djela te opisivao ljudskih duh i društvo - 1759. Najpoznatije djelo ŕ „Candide“ ili „(O) Optimizmu) - To je satirični roman iliparodija na pustolovno-semntimentalne romane - Roman u kojem predstvlja svoje filozofske pogelde i ismijava Leibnizovu teoriju o harmoniji svijeta Glavni lik Canidide ( lat Candidus) – nevin, čist, naivan - Filozof, optimist, živi na dvoru svog strica baruna - Njegov učitelj Pangloss je pobornik Leibnizove teorije - Protjeran s dvora zbog svoje ljbuavi prema Kunigundi - Putuje svijetom i shvaća da sviejt ima i loših strana - Misao: „Trebamo obrađivati svoj vrt“ - Voltaire – bio je protivnik crkve - „kada boga nebi bilo, trebali bi ga izmisliti“ - „iako se ne slažem s tvojim mišljenjem, branit ću tvoje pravo da ga kažeš do kraja života“ Prosvjetiteljstvo - Opći društveni i građanski pokret u europskim zemljama u 18.st. - Nastao je u Engleskoj, ali se najviše afirmirao u Francuskoj - Njegova osnovna ideja je širenje znanja u najšire slojeve društva (otvaranje škola), a zalagao se za pobjedu kritičkog uma u umjetnosti i znanosti - Blisko je racionalizmu, a u književnosti nije imalo neku posebnu poetiku, nego je svaki pisac donosio neka vlastita obilježja u svoja djela - Najpoznatiji je Voltaire - Prosvjetiteljske ideje dolaze i u hrvatsku književnost u 18.st. - Naši prosvjetiteljski predstavnici su: § Matija Antun Reljković (piše epskim desetercom) § Andrija Kačić Miošić ( piše epskim desetercem) § Tituš Brezovački - Zajedničko im je to što su htjeli prosvjetliti svoj narod - Veliku ulogu imala je usmena književnost iz koje pisci preuzimaju epski deseterac - Epski deseterac koriste iz razloga što je taj stil bio poznat puku, a oni su i namijenili ta djela narodu da bi ga prosvijetlili moralno i vjerski - Prvi put je zapisana naša najpoznatija usmene balada ŕ Hasanaginica - Zapisao ju je talijasnki putopisac Alberto Fortis u svojem djelu: „Put po Dalmaciji“ - J. W. Goethe ju prevodi u 18.st. na Njemački jezik i onda je ona uvrštena u poznatu zbirku narodnih pjesama „Volkslieder“ (Herder) - U ovom razdoblju važno je i djelovanje pisca Matije Petra Katančića (1750. – 1825.) koji se smatra začetnikom njiževne znanosti - Osim što je pisao lirske pjesme, preveo je Bibliju na Hrvatski jezik - To je prvi tiskani prijevod cijele Biblije u Hrvatskoj kniževnosti - Objavljen je posmrtno 1831. U Budimu MATIJA ANTUN RELJKOVIĆ - Rođen u Svinjaru (Davor), u blizi Nove Gradiške - Osnovno obrazovanje stekao u franejvačkom samostanu - 1762. Piše „Slavonske libarice“ i „Satin“ (iliti „divji čovik“) - Poticaj za pisanje doibo je zavrijeme pruskoga zarobljeništva - Tamo upoznao prosvjetiteljsku literaturu i naučio Frnacuski - Upoznao europske običaje - Slavonci su dugo vremena bili pod Turcima pa jebila zaostala - 1785.- car Josip II. dodijelio mu je titulu plemića - Umro u Vinkovcima Ukupno stvaralaštvo - Prva tiskana knjiga „Slavonske libarice“; Djelo namijenjeno vojnicima; prijevod s Francuskog - 1767. – „Nova slaovnska i Nimačka gramtika“ - 1771. – „Prava i pomnjivo ispisana ovčarnica“ - 1795. – „Nek je svašta“ - 1794. „Postanak narodne pravice“ - Prevodo basne (Ezopove) „Satir iliti divji čovik“ - Didaktični spjev ispjevan ikavskom štokavštinom u desetercu - Sjetovni sadržaj - prvo djelo hrvatske književnosti - Napisan 60 godina nakon odlaska Turaka iz Slavinije - 3098 stihova - Djelo opisuje nemarnost ljudi i potiče čitatelja da razmisli o svom odnosu prema mjestu u kojem živi - Kritizira i opisuje loše moralne i gospodarske prilike u Slavoniji - Satir – izmišljeni lik koji poučava Slavonce - 11 pjevanja - Dvosturko satirični spjev - Smatra da se zlo može iskorijeniti sam kroz prosvjetu - Kritizira Slavonce što slabo poznaju svoje pismo i jezik nego imaju Turske običaje :“prelo“ gdje se širo nemoral; „kolo“ gjde se satstaju i plešu te „divan“ mjesto gdje muškarci trate vrijeme - Satir daje savjete i o gospodarenju (na održavanje domaćinstva i polja, etc.) - Slavonac predstavlja sve ljude u Slavoniji koji su nakon Turaka doživjeli slom u duhu i kulturi Tituš Brezovački - Pjesnik i dramatičar - Rođen u Zg - 1773. – u Pešti završio teologiju i filozofiju - Prva tiskana knjiga: „ Latinski stihovi“, 1780. - Pisao je pjesme u desetercima - 3 drame: „Sveti Aleksij“; „Diogenes“; „Matijaš Grabancijaš dijak“. - Umro u ZG „Matijaš Grabancijaš dijak“ - Dijak = đak; zavšrio 12 bogoslovnih škola i 1 vilenjačku pa se mogao služiti čarolijom - Eksplicitno moralno djelo - Likovi: krmar Vuksam; Smolko, Jugović - U djelu Tituš iznosi prosvjetiteljske ideje kroz superiornog Matijaša koji priglupe i jadne ljude dovodi u smiješne i naivne situacije ANDRIJA KAČIĆ MIOŠIĆ - Rođen u Bristu - Školovanje započeo u franjevačkom samostanu u Zaostrogu - Zavšrio teologiju i filozofiju u Budimu - 1730. – postao učitelj na filozofskoj školi u Šibeniku - Prvo djelo bio mu je jedan filozofski priručnik - 1756. – objavljeno njegovo najpoznatije djelo: „Razgovor ugodni narodi Slovinskog“ - 1760. – objavljena „Korabljica“ „Razgovori ugodni narodi slovinskog“ - Zbornik epskih pjesama u desetercu - Obuhvaća povijest „naroda Slovinskog“ (naš narod) od najstarijih vremena do Kačićeva doba - Najviše opjevava borbe protiv Turaka - Često se služio povijesnim spisima i dokumentima - Nijemac Herder preuzeo 3 teksta za svoju zbirku „Narodne poezije“ - Taj bzornik ima ključnu ulogu u pobjedi novoštokavskog narječja kao općeg Hrvatskog narodnog izraza - Jezikom i stilom Miošić je bio blizak narodu pa je u ono vrijeme bio iznimno popularan - Korabljica je pučki pisana kronika u prozi - Prvi dio obuhvaća priče iz Starog zavjeta, a drugi dio događaje na slavenskom jugu ROMANTIZAM - Književno – umjetnički praac, ali i stilska epoha, koji se javlja krajem 18. I početkom 19.st. - Možemo ga podijeliti u dvije faze: - 1. Predromantizam: razdoblje krajem 18.st. u kojem se još pišu klasicistička djela, ali se vide i naznake novog razdoblja u književnosti - 2. Romantizam – od 1800. – 1830. – razdoblje u kojem pobjeđuje poetika romantizma Oznake romantizma: - Potpuno odbacivanje klasicizma pa i racionalizma tj shvaćanje da je razum glavno sredstvo spoznaje - Isticanje iracionalnog - Bijeg od stvarnosti - Pesimizam poznat pod nazivom „svjetska bol“ - Tipični romantični likovi su razočarani zbog svijeta u kojem žive, pesimistični, bježe od problema, i osjećaju se suvišnima -Teme- 1) intimne – osobne preokupacije 2) povijesne – predstavnik Victor Hugo 3) pejzažne – daleki egzotični krajevi 4) mističe – predstavnik E.A.Poe - Romantizam se prvo javlja u Njemačkoj književnosti (Goethe) pa se širi u Englesku književnost (G.G: Byron); pa u Francusku književnost (V. Huho, A. De Lamartine) pa u Rusku književnost (Puškin, Ljermontov) - U Hrvatskoj književnosti romantizam je u stvari hrvatski narodni preporod (Stanko Vraz, P. Preradović, I. Mažuranić) - Najviše se piše lirika zato što je u njemu naglašena osjećanjost i unutarnji osjećaji - Čak i djela koja ne spadaju u liriku sadrže neka lirska obilježja tako da nastaje tzv romantični ep i roman u stihovima JOHANN WOLFGANG GOETHE - Njemački književnik i mislilac - Rođen u Frankfurtu - Potječe iz ugledne obitelji - Studirao pravo 1765. - Preveo našu prvu baladu Hasanaginicu na Njemački jezik - Umro u Weinmaru - „Sturm und Drang“ – „Oluja i nagon“ – pokret mladih genija - U tom razdoblju piše najznačajnije djelo roman „Patnje mladog Werthera“ - Jedno vrijeme bio upravitelj Weinmarskog kazališta - 1808. – objavljen priv dio Fausta; najpoznatije drugo djelo - 1833. – drugi dio Fausta objavljen; posmrtno - Uzori Goethea: Homer, Shakespeare, Biblija; svjetski klasici, usmjereno pjesništvo mnogih naroda; široko područje povijsti i teologije i filozofije; njemački pisci Herder i Schiller Patnje mladog Werthera - Epistolarni roman (u obliku pisma) - Ta pisma su upućena njegovom prijatleji Wilhelmu - Verterizam – pokret; pretjerana sentimentalnost; romantičnost; moda o ponašanju Wertherova oblačenja; pogleda na svijet i samoubojstva - Romantičarska obilježja u djelu: u većini slučajeva osjećaji prevladavaju rauzm; mnogo iopisa prirode; Werther puno više piše o svojim osjećajima nego događajima - Werther pati zbog nemoguće ljubavi s Lottom jer ona je zaručena za Alberta i kasnije će se udati za njega - Lotta nije ravnodušna, ali osjeća dužnostprema svome mužu - W. Prati osjećaj suvišnosti na ovom svijetu - Na kraju počini samoubojstvo Albertovim pištoljem - Pokopan je bez svećenika W. – mladi pjesnik i slikar; tipšični romantični junak; njime upravlja strast a ne razum; osjeaćjan; pesimističan; sklon maštanju; neprilagođen; obrazovan; nadaren; ljudi ga vole i poštuju Faust - Dramski spjev - Nastajao je preko 20 godina - Pisano u stihovima - Nastalo na podlozi opznate legende o doktoru Faustu koji je sklopio savez sa stoniziranom osobom Mefistafelesom kako bi unaprijedio znanost - Iznosi svoja filozofka stajališta FRIEDRICH SCHILLER - Njemački dramatičar, pjesnik i esejist - Završio kao vojni liječnik - Ne podnosi vojnu stegu, bježi u Minnheim - U mladosti je bio član pokreta Sturm und Drag - Drame: „Don cArlos“ ; „Spletka i ljubav“; „Razbojnici“ Razbojnici - Pojava te drame predstavlja konačnu pobjedu romantizma nad klasicizmom - Drama je koncepirana na suprotnosti dvojice braće od kojih jedan predstavlja dobro, a drugi zlo Maxximillian von Moor – otac Karl Moor – sin (dobar) Franz Moor – sin (zao) Amalia – Karlova zaručnica - Djelo je postiglo veliki uspjeh s fabulom o plemenitom mladiću koji postaje razbojnikom da bi se tako borio protiv društvenih nepravdi Franz Moor – nastoji na nepošten način izboriti mjesto koje je u očevom srcu u oporuci zauzima Karl; nemoralan Karl – borac protiv ljudskog zla i licemjerja |
10.06.2008., utorak
.
|
Plinijeee... pismo... tam dole ispod su vam riječi, da se ne zamislite. :DPrijevod teksta Plinii epistola de excidio Pompeiorum Plinis Secundus de excidio Pompeiorum amico scribit: 1) Plinius Tacito sou salutem - Plinije pozdravlja svog tacita 2) Petis, ut tibi avunculi mei exitum ennarem – Tražiš da tebi ispripovijedam o pogiblji mog ujaka. 3) Gratis ago; nam si mortem eius tu celebres immortalem gloriam sibi comparet. - Hvala ti jer ako bi ti slavio njegovu smrt, pribavio bi si besmrtnu slavu. 4) Quantum tamen perpetuitati eius aeternitas scriptorum tuorum det, scio. – Znam koliko ipak njegovoj vječnosti daje vječnost tvojih pisama. 5) Erat in portu Miseni classemque regebat. – On bijaše u luci Mizenskoj i upravljaše flotom. 6) Hora fere septima venit ad eum mater mea, ut indicet ei nubem apparentem. – Otprilike u 7 sati dolazi k njemu moja majka, da mu kaže da se pojavljuje oblak. 7) Est enim inusitata et magnitudine et specie. – Naime, neobičan je i jačinom i vrstom. 8) Ille soleas poscit, ascendit altissimum locum villae, ut miraculum illuc spectet. – On traži sandale, penje se na najviše mjesto vile, da gleda to čudo. 9) Ex quo monte orta est nuber pinui simillima? – Iz kojeg brda se pojavio oblak vrlo sličan omorici? 10) Incertum est. – Nije sigurno. (Nesigurno je) 11) Erat cendida interdum, interdum sordia et maculosa prout terram cinermve susceperat. – Ponekad bijaše bijel, ponekad ružan i prljav, kako je kupio i dizao zemlju ili pepeo. 12) Avunculus tum codicillos exterritae amicae accipit, quae in propinquo habitat. –Ujak tada prima pismo preplašene prijateljice koja živi u blizini. 13) Ut se tanto discrimine liberemus, orat. – Ona moli da se oslobodimo tolike opasnosti. 14) Milites quadriremes deducunt at ascendunt, ut omnibus incolis auxilium portent. – Vojnici dovode i penju se na četveroveslarke da svim stanovnicima donesu pomo- 15) Propter illuc, unde alii fugiunt, adeo fortis et tranquillus ut omnia miracula illius mali enotet. – Žuri onamo od kud drigu bježe tako hrabar i smiren da zabilježi sva čudesa onog zla. 16) Avunculus ergo in nave fuit. – Stoga ujak bijaše u lađi. 17) Iam navibus vinic incidit. – Već pepo padaše na lađu. 18) Iam pumices etiam nigrique et ambusti lapides incidunt, ut vada formentur. – Već plavućac i crno i nagorjelo kamenje pada da oblikuje plićake. 19) Propter ruinam montis litora navibus obstant. – Zbog ruševina brda, lađama obale put sprječavaju. 20) An retro naves gebernentur, dubitant. – Dvoume se da li da se lađe usmjere natrag. 21) A Miseno longo spatio dividuntur. – Od misena su odjeljeni velikim prostorom. 22) Pericula, quamvis non appropinquent, si maiora fuerint, proxima erunt. Opasnosti, iako se ne približavaju, ako budu veće, bit će vrlo blizu. 23) Avunculus paulum cunctatur, an retro naves agat. – Ujak malo oklijeva, da li da lađe usmjeri unatrag. 24) Nam magis magisque navibus cinis calidior et densior incidit. – Naime sve više i više na lađe pada topliji i gušći pepeo. 25) Nisi autem amicis veniat, nisi auxilia portet, multi in maximo periculo verstentur. – Ako ne bi prijatelji došli, ako ne bi doveli pomoć, mnogi bi se našli u najvećoj opasnosti. 26) Itaque gubernatori momenti, ut retro gubernacula flectat, dicit: „Forter fortuna iuvat!“ – Tako, upravitelju koji ga je opominjao da usmjeri kormila unatrag, kaže: Sreća pomaže odvažne!“ 27) „ Petamus litora et Pompeianum amicum!“ – „Potražimo obale i prijatelja Pompeja!“ 28) „ Recta gubernacula gubernator teneat!“ – „Neka kormilar usmjerava kormila ravno!“ 29) Pompeianus in urbe Stabiarum erat. – Pompej bijaše u gradu Stabiji. 30) Ille sarcinas in naves apportat, ut fugiat, si contrarius ventus resideat. – On u čađu donosi prtljagu da bježi ako se zaustavi protivni vjetar. 31) Tum avunculus meus complectitur eum trepidantem, consolatur, hortatur, ut timorem eius securitate leniat. – Tada moj ujak grli njega koji drhti, tješi ga, hrabri, da njegov strah ublaži sigurnošću. 32) Domum pervenit, in balneum portari iubet, lotus accubat, tranquillissime cenat. – Dolazi kući, zapovijeda da ga se nosi u kupaonicu, leži opran i objduje vrlo smireno. 33) Interim e Vesuvio monte pluribus locis latissimae flammae et alta incendia relucebant. – U među vremenu svjetliše vrlo veliki plamenovi i veliki požali na vrlo mnogim mjestima iz planine vezuv. 34) Avunculus, ut formidinem ex animis eripiat, dicit: „Haec sunt incendia villarum desertarum.“ – Ujak, da oslobodi strah iz duša, kaže: ovo su kue napuštenih ljetnikovaca.“ 35) „Sine timore sitis!“ – Budite bez straha. 36) Tum se quieti dat et quiescit verissimo sono, ut fortior sit. – Tada se predaje na počinak i odmara najdubljim snom da bude snažniji. 37) Sed hic locus ita iam cinere et pumicibus impletur, ut exitus claudatur, si in cubiculo longius moretur. – Ali ovo mjesto je već ispunjeno takvim pepelom i plavućcima, da se izlaz zatvara, ako bi se dulje zadržalo u spavaćoj sobi. 38) In commune consultant, utrum intra tecta subsistant an in aperto verstentur. – Zajednički raspravljaju da li da se zadrže unutar kuća, il da se kreću na otvorenom. 39) Nam crebris vastique tremoribus terrae tecta nutant et nunc huc nunc illuc moventur. – Zbog čestih i velikih podrtavanja zemlje, naginju (miću) se i kreću kuće sav ovamo, sad onamo. 40) Sub Iove rursus metuunt, ne pumicibus occidantur. – A pod vedrim nebom se opet pribojavaju da će biti ubijeni plavućcima. => tu dolazi bojaznost „ne“= „da će“ 41) Postremo sic decernunt: cervicalia capitibus imponunt et linteis constringunt. – Na posljetku odlučuju tako stavljaju jastuke na glave i privezuju ih platnom. 42) Id munimentum adversus pumices incidentes erat.- To bijaše zaštita protiv plvućaca koje je padalo. 43) Iam dies alibi erat, illic nox omnibus noctibus nigrior et densior quam tamen faces multae variaque lumina illuminabant. – Već dan bijaše drugdje, ondje bijaše noć crnja i gušća od svih noću koju su ipak osvjetljivale mnoge svjetiljke i različita svjetla. 44) Mare adhuc vastum et adversum permanebat. – Za sada preostajaše prostrano i neprijateljsko more. 45) Deinde flammae et odor sulpuris alios in fugam veterunt, illum excitaverunt, ut propius accederet et proxime esset. – Naposljetku plamen i miris sumpora su pokrenuli druge u bijeg a njega(ujaka) su potaknuli da priđe bliže u bzde vrlo blizu (najbliže). 46) Assurexit et statim concidit spiritu obstructo. – Ustaše i odmah padne prestrašena daha. 47) Ubi dies revenit, inventum est corpus eius integrum et illaesum. –Njegovo tijelo je pronađeno čitavo i nepovrijeđeno. Riječi, muko naša, zadnje !! sorite kaj je sve tak razbacano, nisam se snašla drukčije. Hvala Tomiju!! :)Plinius, -ii, m. Plinije Excido, 3. Cidi, - Ispasti, nestajati Secundus, 3 Drugi, sljedeći Scribo,3.scripsi,scriptum Pisati, napisati Peto, 3. Petivi, petitum Tražiti, moliti, zahtijevat Avunculus, -i, m. Ujak Exitus, -us, m. Izlazak, odlazak, smrt Gratia, -ae, f. Zahvalnost, naklonost Ago, 3. Egi, actum Tjerati, goniti, ići Si Ako, da, kad Is, ea, id On(onaj,taj,ovaj)ona,ono Celebro, 1. Slaviti,hvaliti Gloria, -ae, f. Slava, dika, čast Quantum, -i, n. Koliko Perpetuitas, -atis, f. Neprestano trajanje, vječnost Scriptum, -i, n. Pismo, pjesma, spis, crta Portus, -us, m. Luka, pristanište Classis, is, f. Pomorska vojska, flota Fere adv Otprilike, gotovo Septimus Sedmi Ad K, prema, do Mater, tris, f. Mati Indico, 3. Dixi, dictum Oglasiti, ukazati, ureći Appareo,2.parui,pariturus Pojaviti se, pokazati se Inusitatus, 3 Neobičan Species, ei, f. Vrsta, oblik Posco,3.Poposci, (postulatum) Tražiti, zahtjevati Ascendo, 3. Scendi, scensum Uzlaziti, uspinjati,popeti Altissime Najviše Villa, ae, f. Seoski dvorac, vila Specto, 1. Gledati, Motriti Qui, quod (quo) Tko, što (kojeg) Pinus, us, (ili -i) f. Omorika Est orta Se pojavio Incertus, 3 Nepouzdan, nesiguran Candidus, 3 Bijel Sordidus, 3 Prljav, nečist Prout Kako Cinis, eris, m. Pepeo Suscipio, 3. Cepi, ceptum Primati, podupirati Tum Onda, tada Epistola, -ae, f. Pismo Pompeii, orum, m. Pompeji(g. u Kampaniji) Amicus, -i, m. Prijatelj Saluto, 1. Pozdravljati ut Da, kako, kad, čim Meus,3 Moj Enarro, 1. Ispripovijedati Gratia agere Zahvaliti Nam Jer Mors, mortis, f. Smrt Tu Ti Immortalis, -e Besmrtan Comparo, 1. Pripraviti, spremati, pribaviti Tamen Ipak Aeternitas, -atis, f. Vječnost, besmrtnost Scio, 4. Scivi, scitum Znati Misenum, -i, n. Mizen, rt u Kampaniji Rego, 3. Rexi, rectum Upravljati, vladati Hora, -ae, f. Sat, ura, doba Venio, 4. Veni, ventum Doći, dolaziti Eum Njega Meus, 3 Moj, svoj Nubes, is, f. Oblak; tmina, nesreća Enim Naime, jer Magnitudo, inis, f. Veličina, jakost Ille, illa, illud Onaj, ondašnji Solea, ae, f. Sandala Alte Visoko, duboko Locus, i, m. Mjesto, prostor Miraculum, i, n. Vanredna stvar, čudo ex Iz, Mons, montis, m. Brdo, gora, planina Ortus, us, m. Postanak, izlaz Similis, e Sličan, nalik na Inecrtum est Nije sigurno Interdum Ponekad Maculosus,3 Ružan Terra, ae, f. Zemlja Cineremve Pepeo ili Suscito, 1 Uvis dizati Codicillus, i, m. Pismo, molba Exterreo, 2. ui, itum Uplašiti Amica, ae, f. Prijateljica, ljubavnica Propinquus Bližnji, susjedni Habito, 1. Stanovati, boraviti Tantus, 3 Toliki, ovliki, tako velik Libero, 1 Oslobađati, rješiti Quadriremis, e, f. četveroveslarka Omnis, e Sav, svaki, čitav, cijeli Auxilium, ii, n. Pomoć, potpomaganje Properato Hitro, žurno Illuc Onamo, na drugi svijet Alius, a, ud Ostali, drugi Adeo Tako, toliko Tranquillus, 3 Miran, tih, sopkojan Enoto, 1. (Za)bilježiti Ergo Stoga, dakle Iam Već Pumex, icis, m. Plavac(kamen),plovućac Niger, gra, grum Crn, mrk, mračan Lapis, idis, m. Kamen, mramor Formo, 1. Oblikovati, formirati, urediti Ruina, ae, f. Ruševina, rušenje Litus, oris, n. Obala Dubito, 1. Neodlučan biti, dvoumiti Retro Nazad, natraške, unazad A Od, s, sa Divido,3. visi, visum Djeliti, odjeliti, rastaviti Periculum, i, n. Opastnost Appropinquo, 1. Približavati se Proximus,3 najbliži Cunctor, 1. Oklijevati, premišljati Magis Više Densus, 3 Gust, pun; zbijen Amicus, i, m. Prijatelj Versor, 1. Biti zapleten u što, naći se (u); okretati se Gubernator, oris, m. Kormilar, upravitelj Gubernaculum, i, n. Kormilo; upravljanje Dico, 3. Dixi, dictum Reći, kazati, govoriti Iuvo, 1. Iuvi, iutum Podupirati, pomagati Exterritus, 3 Uplašen Accipio, 3. Cepi, ceptum Primati, prihvaćati In propinquo U blizini Oro, 1. Govoriti, moliti se Discrimen, inis, n. Kriza, (opasnost) Miles, militis, m. Vojnik, pješak Deduco, 3. Duxi, ductum Odvesti, voditi, povesti sa sobom Incola, ae, m. Stanovnik Porto, 1. Nositi, opremiti,donjeti Propero, 1. Žuriti se,što brže uradit Unde Odakle, otkuda Fugio, 3.Fugi, fugiturus Bježati, pobjeći, uteći Fortis, e Jak, snažan, čvrst Miraculum, i, n. Čudo Malum, i, n. Zlo, nesreća, bijeda Navis, is, f. Lađa, brod Incido, 3. Cidi,/(+dativ) Pasti u, srušiti se Etiam Također, dapače Ambustus,3 Nagorio, oštećen Vadum, i, n. Plićak Propter Pokraj, blizu toga; zbog toga Mons, montis, m. Brdo, planina, gora Obsto,1.stiti, obstaturus Na putu stajati, priječiti, smetati an Da li da Guberno, 1 Kormilariti, upravljati Longus, 3 Dug, udaljen Spatium, -ii, n. Prostor, mjesto quamvis Iako; kako mu drago Magnus,maior, maximus Velik, veći, najveći Paulus, 3 Malo Ago, 3. Egi, actum Tjerati, pomicati, usmjeriti Calidus, 3 Topao, vruć, vatren Nisi Ako ne Venio, 3. Veni, ventum Doći, dolaziti; vratiti se Itaque Stoga, dakle, po; i tako Moneo, 2. Ui, itum Opominjati; sjetiti se Flecto, 3. Flexi, flexum Usmjeriti, upraviti Fortuna, ae, f. Sreća; sudbina Peto, 3. Ivi, ii, itum Tražiti, bježati Pompeius, i, m. Pompej Teneo, 2. Tenui, tentum Usmjeravati, upravljati Stabia, ae, f. Stabija Apporto, 1. Donijeti, pribaviti Contratius S protivne strane, nasuprot, protivan Resideo, 2. Sedi, sessum Zaustaviti; smiriti se Trepidanter Od straha uzrujano Hortor, 1. Hrabriti; poticati Securitas, -atis, f. Sigurnost; bezbrižnost Domus, us, f. Kuća, dom Balneum, i, n. Kupaonica; kada Lavo, 1. Lavi, lotum Prati, miti, kupati Tranquillissime Vrlo smireno Interim U međuvremenu, ipak Plures, -a Više njih, puno Flamma, ae, f. Plamen, žar, vatra Incendium, ii, n. Požar, vatra Formido, inis, f. Užas, groza, strah Eripio 3. Ripui, reptum Oteti, uzeti, osloboditi Desertus, 3 Pust, zapušten Sine Bez Dato 1. Davati, podavati Verissimus, 3 Najpraviji (najdublji) Impleo, 2. Evi, etum Napuniti, ispuniti Cubiculum, i, n. Spavaonica Moror, 1 Boraviti, zadržati se Communitas, atis, f Zajednica ...utrum...an ...ili...ili Tectum, i, n. Kuća, krov, strop u sobi In aperto Na otvorenom Versor, 1. Kretati se, okretati se Vastus, 3 Golem, velik Nuto, 1 Naginjati se Sub Pod, niže, ispod Iuppiter, Iovis, m. Jupiter Metuo, 3. Ui, - Bojati se Postremo Naposlijetku, napokon Decerno, 3. Crevi, cretum Odlučiti; zaključiti Caput, pitis, n. Glava Munimentum, i, n. Zaštita; zaklon, branište Recta Ravno, prijekim putem Urbs, urbis, f. Grad Sarcina, ae, f. Teret (pl.) prtljaga Fugio,3.fugi, fugiturus Bježati Ventus, i, m. Vjetar Complector, 3. Plexus sum Zagrliti; obuhvatiti Consolor, 1. Tješiti, hrabriti Timor, oris, m. Strah, bojazan Lenio, 4. Lenii (lenivi), lenitum, Ublažavati, mekšati Pervenio, 4.Veni, ventum Doći, dospjeti Iubeo, 2. Iussi, iussum Zapovijedati, dati Accubo, 1. Ležati Ceno, 1. Ručati, objedovati Vesuvius, ii, m. Vezuv,gor. kod Napulja Latissimus,3 ?? Velik, jak ?? Altus, 3 Dubok, visok Reluceo, 2. Luxi, - Svijetliti, odsijevati Anima, ae, f. Duša, živo biće; dah Hic, haec, hoc Ovaj, ova, ovo Ljetnikovac Quies, etis, f. Odmor, počinak Quiesco, 3. Evi, etum Spavati, odmarati se Somnus, i, m. San Claudo, 3. Si, sum Zatvoriti Longius Dulje In communae Zajednički Consulto, 1. Razgovarati Intra Unutra; za, prije Subsisto, 3. Stiti, - Ostati Apertum, i, n. Otvoreno polje Creber, bra, brum Čest,gust,mnogobrojan Tremor, oris, m. Drhtanje, treptanje Moveo,2.Movi,motum Kretati se, micati Nunc huc nunc illuc Sad ovamo, sad onamo Rursus Ponovno Occido, 3. Cidi casum (idi, isum) Ubiti Sic Tako, ovako, onako Cervical, alis, n. Jastuk Impono, 3. Posui, positum Postaviti, stavljati (na) Adversus Protiv Linteum, i, n. Platno Dies, ei, m. & f. (rjeđe f.) Dan, rok Illic Ondje, onamo Niger, gra, grum Crn, mrk, mračan Fax, facis, f. Svjetlost, zublja, svjetiljka Lumen, inis, n. Svjetlo, vidjelo, svjetlost Adhuc Za sada, dosad,još uvijek Vastus, 3 Golem, prostran Permaneo, 2. Mansi, mansum Ostati; trajati Odor, oris, m. miris Alius, a, ud Drugi Propius (prope) Blizu, kod, kraj Proxime Najbliže Statim Odmah Spiritus, us, m. duh Ubi Kako,kada, pošto Invenio, 4.veni, ventum Naići na što, otkriti Integer, tegra, tegrum Netaknut, čitav Constringo, 3. Strinxi, strictum Svezati, sapeti Alibi Drugdje, na drugom mjestu Nox, noctis, f. Noć Densus, 3 Gust, čest, pun Varius, 3 Različit illumino, 1. Osvjetliti, rasvjetliti Mare, is, n. More Adversus, 3 Neprijateljski Deinde Odanle, nadalje, onda, zatim, nato Sulpur, sulfur (suplfhur), uris, n. Sumpor Excito, 1. Poticati, ohrabriti Accedo,3,cessi,cessum Orubkužavati se Assurgo,3.Rexi, rectum Dići se, ustati Concido, 3. Idi, - Pasti, srušiti se Spiritu obstructo Prestrašena daha Revenio,4.veni,ventum Natrag doći, vratiti se Corpus, oris, n. Tijelo illaesus, 3 Nepovrijeđen |
09.06.2008., ponedjeljak
Plinijeee... pismo... tam dole ispod su vam riječi, da se ne zamislite. :D
|
Prijevod teksta Plinii epistola de excidio Pompeiorum Plinis Secundus de excidio Pompeiorum amico scribit: 1) Plinius Tacito sou salutem - Plinije pozdravlja svog tacita 2) Petis, ut tibi avunculi mei exitum ennarem – Tražiš da tebi ispripovijedam o pogiblji mog ujaka. 3) Gratis ago; nam si mortem eius tu celebres immortalem gloriam sibi comparet. - Hvala ti jer ako bi ti slavio njegovu smrt, pribavio bi si besmrtnu slavu. 4) Quantum tamen perpetuitati eius aeternitas scriptorum tuorum det, scio. – Znam koliko ipak njegovoj vječnosti daje vječnost tvojih pisama. 5) Erat in portu Miseni classemque regebat. – On bijaše u luci Mizenskoj i upravljaše flotom. 6) Hora fere septima venit ad eum mater mea, ut indicet ei nubem apparentem. – Otprilike u 7 sati dolazi k njemu moja majka, da mu kaže da se pojavljuje oblak. 7) Est enim inusitata et magnitudine et specie. – Naime, neobičan je i jačinom i vrstom. 8) Ille soleas poscit, ascendit altissimum locum villae, ut miraculum illuc spectet. – On traži sandale, penje se na najviše mjesto vile, da gleda to čudo. 9) Ex quo monte orta est nuber pinui simillima? – Iz kojeg brda se pojavio oblak vrlo sličan omorici? 10) Incertum est. – Nije sigurno. (Nesigurno je) 11) Erat cendida interdum, interdum sordia et maculosa prout terram cinermve susceperat. – Ponekad bijaše bijel, ponekad ružan i prljav, kako je kupio i dizao zemlju ili pepeo. 12) Avunculus tum codicillos exterritae amicae accipit, quae in propinquo habitat. –Ujak tada prima pismo preplašene prijateljice koja živi u blizini. 13) Ut se tanto discrimine liberemus, orat. – Ona moli da se oslobodimo tolike opasnosti. 14) Milites quadriremes deducunt at ascendunt, ut omnibus incolis auxilium portent. – Vojnici dovode i penju se na četveroveslarke da svim stanovnicima donesu pomo- 15) Propter illuc, unde alii fugiunt, adeo fortis et tranquillus ut omnia miracula illius mali enotet. – Žuri onamo od kud drigu bježe tako hrabar i smiren da zabilježi sva čudesa onog zla. 16) Avunculus ergo in nave fuit. – Stoga ujak bijaše u lađi. 17) Iam navibus vinic incidit. – Već pepo padaše na lađu. 18) Iam pumices etiam nigrique et ambusti lapides incidunt, ut vada formentur. – Već plavućac i crno i nagorjelo kamenje pada da oblikuje plićake. 19) Propter ruinam montis litora navibus obstant. – Zbog ruševina brda, lađama obale put sprječavaju. 20) An retro naves gebernentur, dubitant. – Dvoume se da li da se lađe usmjere natrag. 21) A Miseno longo spatio dividuntur. – Od misena su odjeljeni velikim prostorom. 22) Pericula, quamvis non appropinquent, si maiora fuerint, proxima erunt. Opasnosti, iako se ne približavaju, ako budu veće, bit će vrlo blizu. 23) Avunculus paulum cunctatur, an retro naves agat. – Ujak malo oklijeva, da li da lađe usmjeri unatrag. 24) Nam magis magisque navibus cinis calidior et densior incidit. – Naime sve više i više na lađe pada topliji i gušći pepeo. 25) Nisi autem amicis veniat, nisi auxilia portet, multi in maximo periculo verstentur. – Ako ne bi prijatelji došli, ako ne bi doveli pomoć, mnogi bi se našli u najvećoj opasnosti. 26) Itaque gubernatori momenti, ut retro gubernacula flectat, dicit: „Forter fortuna iuvat!“ – Tako, upravitelju koji ga je opominjao da usmjeri kormila unatrag, kaže: Sreća pomaže odvažne!“ 27) „ Petamus litora et Pompeianum amicum!“ – „Potražimo obale i prijatelja Pompeja!“ 28) „ Recta gubernacula gubernator teneat!“ – „Neka kormilar usmjerava kormila ravno!“ 29) Pompeianus in urbe Stabiarum erat. – Pompej bijaše u gradu Stabiji. 30) Ille sarcinas in naves apportat, ut fugiat, si contrarius ventus resideat. – On u čađu donosi prtljagu da bježi ako se zaustavi protivni vjetar. 31) Tum avunculus meus complectitur eum trepidantem, consolatur, hortatur, ut timorem eius securitate leniat. – Tada moj ujak grli njega koji drhti, tješi ga, hrabri, da njegov strah ublaži sigurnošću. 32) Domum pervenit, in balneum portari iubet, lotus accubat, tranquillissime cenat. – Dolazi kući, zapovijeda da ga se nosi u kupaonicu, leži opran i objduje vrlo smireno. 33) Interim e Vesuvio monte pluribus locis latissimae flammae et alta incendia relucebant. – U među vremenu svjetliše vrlo veliki plamenovi i veliki požali na vrlo mnogim mjestima iz planine vezuv. 34) Avunculus, ut formidinem ex animis eripiat, dicit: „Haec sunt incendia villarum desertarum.“ – Ujak, da oslobodi strah iz duša, kaže: ovo su kue napuštenih ljetnikovaca.“ 35) „Sine timore sitis!“ – Budite bez straha. 36) Tum se quieti dat et quiescit verissimo sono, ut fortior sit. – Tada se predaje na počinak i odmara najdubljim snom da bude snažniji. 37) Sed hic locus ita iam cinere et pumicibus impletur, ut exitus claudatur, si in cubiculo longius moretur. – Ali ovo mjesto je već ispunjeno takvim pepelom i plavućcima, da se izlaz zatvara, ako bi se dulje zadržalo u spavaćoj sobi. 38) In commune consultant, utrum intra tecta subsistant an in aperto verstentur. – Zajednički raspravljaju da li da se zadrže unutar kuća, il da se kreću na otvorenom. 39) Nam crebris vastique tremoribus terrae tecta nutant et nunc huc nunc illuc moventur. – Zbog čestih i velikih podrtavanja zemlje, naginju (miću) se i kreću kuće sav ovamo, sad onamo. 40) Sub Iove rursus metuunt, ne pumicibus occidantur. – A pod vedrim nebom se opet pribojavaju da će biti ubijeni plavućcima. => tu dolazi bojaznost „ne“= „da će“ 41) Postremo sic decernunt: cervicalia capitibus imponunt et linteis constringunt. – Na posljetku odlučuju tako stavljaju jastuke na glave i privezuju ih platnom. 42) Id munimentum adversus pumices incidentes erat.- To bijaše zaštita protiv plvućaca koje je padalo. 43) Iam dies alibi erat, illic nox omnibus noctibus nigrior et densior quam tamen faces multae variaque lumina illuminabant. – Već dan bijaše drugdje, ondje bijaše noć crnja i gušća od svih noću koju su ipak osvjetljivale mnoge svjetiljke i različita svjetla. 44) Mare adhuc vastum et adversum permanebat. – Za sada preostajaše prostrano i neprijateljsko more. 45) Deinde flammae et odor sulpuris alios in fugam veterunt, illum excitaverunt, ut propius accederet et proxime esset. – Naposljetku plamen i miris sumpora su pokrenuli druge u bijeg a njega(ujaka) su potaknuli da priđe bliže u bzde vrlo blizu (najbliže). 46) Assurexit et statim concidit spiritu obstructo. – Ustaše i odmah padne prestrašena daha. 47) Ubi dies revenit, inventum est corpus eius integrum et illaesum. –Njegovo tijelo je pronađeno čitavo i nepovrijeđeno. |
Riječi, muko naša, zadnje !! sorite kaj je sve tak razbacano, nisam se snašla drukčije. Hvala Tomiju!! :)
|
Plinius, -ii, m. Plinije Excido, 3. Cidi, - Ispasti, nestajati Secundus, 3 Drugi, sljedeći Scribo,3.scripsi,scriptum Pisati, napisati Peto, 3. Petivi, petitum Tražiti, moliti, zahtijevat Avunculus, -i, m. Ujak Exitus, -us, m. Izlazak, odlazak, smrt Gratia, -ae, f. Zahvalnost, naklonost Ago, 3. Egi, actum Tjerati, goniti, ići Si Ako, da, kad Is, ea, id On(onaj,taj,ovaj)ona,ono Celebro, 1. Slaviti,hvaliti Gloria, -ae, f. Slava, dika, čast Quantum, -i, n. Koliko Perpetuitas, -atis, f. Neprestano trajanje, vječnost Scriptum, -i, n. Pismo, pjesma, spis, crta Portus, -us, m. Luka, pristanište Classis, is, f. Pomorska vojska, flota Fere adv Otprilike, gotovo Septimus Sedmi Ad K, prema, do Mater, tris, f. Mati Indico, 3. Dixi, dictum Oglasiti, ukazati, ureći Appareo,2.parui,pariturus Pojaviti se, pokazati se Inusitatus, 3 Neobičan Species, ei, f. Vrsta, oblik Posco,3.Poposci, (postulatum) Tražiti, zahtjevati Ascendo, 3. Scendi, scensum Uzlaziti, uspinjati,popeti Altissime Najviše Villa, ae, f. Seoski dvorac, vila Specto, 1. Gledati, Motriti Qui, quod (quo) Tko, što (kojeg) Pinus, us, (ili -i) f. Omorika Est orta Se pojavio Incertus, 3 Nepouzdan, nesiguran Candidus, 3 Bijel Sordidus, 3 Prljav, nečist Prout Kako Cinis, eris, m. Pepeo Suscipio, 3. Cepi, ceptum Primati, podupirati Tum Onda, tada Epistola, -ae, f. Pismo Pompeii, orum, m. Pompeji(g. u Kampaniji) Amicus, -i, m. Prijatelj Saluto, 1. Pozdravljati ut Da, kako, kad, čim Meus,3 Moj Enarro, 1. Ispripovijedati Gratia agere Zahvaliti Nam Jer Mors, mortis, f. Smrt Tu Ti Immortalis, -e Besmrtan Comparo, 1. Pripraviti, spremati, pribaviti Tamen Ipak Aeternitas, -atis, f. Vječnost, besmrtnost Scio, 4. Scivi, scitum Znati Misenum, -i, n. Mizen, rt u Kampaniji Rego, 3. Rexi, rectum Upravljati, vladati Hora, -ae, f. Sat, ura, doba Venio, 4. Veni, ventum Doći, dolaziti Eum Njega Meus, 3 Moj, svoj Nubes, is, f. Oblak; tmina, nesreća Enim Naime, jer Magnitudo, inis, f. Veličina, jakost Ille, illa, illud Onaj, ondašnji Solea, ae, f. Sandala Alte Visoko, duboko Locus, i, m. Mjesto, prostor Miraculum, i, n. Vanredna stvar, čudo ex Iz, Mons, montis, m. Brdo, gora, planina Ortus, us, m. Postanak, izlaz Similis, e Sličan, nalik na Inecrtum est Nije sigurno Interdum Ponekad Maculosus,3 Ružan Terra, ae, f. Zemlja Cineremve Pepeo ili Suscito, 1 Uvis dizati Codicillus, i, m. Pismo, molba Exterreo, 2. ui, itum Uplašiti Amica, ae, f. Prijateljica, ljubavnica Propinquus Bližnji, susjedni Habito, 1. Stanovati, boraviti Tantus, 3 Toliki, ovliki, tako velik Libero, 1 Oslobađati, rješiti Quadriremis, e, f. četveroveslarka Omnis, e Sav, svaki, čitav, cijeli Auxilium, ii, n. Pomoć, potpomaganje Properato Hitro, žurno Illuc Onamo, na drugi svijet Alius, a, ud Ostali, drugi Adeo Tako, toliko Tranquillus, 3 Miran, tih, sopkojan Enoto, 1. (Za)bilježiti Ergo Stoga, dakle Iam Već Pumex, icis, m. Plavac(kamen),plovućac Niger, gra, grum Crn, mrk, mračan Lapis, idis, m. Kamen, mramor Formo, 1. Oblikovati, formirati, urediti Ruina, ae, f. Ruševina, rušenje Litus, oris, n. Obala Dubito, 1. Neodlučan biti, dvoumiti Retro Nazad, natraške, unazad A Od, s, sa Divido,3. visi, visum Djeliti, odjeliti, rastaviti Periculum, i, n. Opastnost Appropinquo, 1. Približavati se Proximus,3 najbliži Cunctor, 1. Oklijevati, premišljati Magis Više Densus, 3 Gust, pun; zbijen Amicus, i, m. Prijatelj Versor, 1. Biti zapleten u što, naći se (u); okretati se Gubernator, oris, m. Kormilar, upravitelj Gubernaculum, i, n. Kormilo; upravljanje Dico, 3. Dixi, dictum Reći, kazati, govoriti Iuvo, 1. Iuvi, iutum Podupirati, pomagati Exterritus, 3 Uplašen Accipio, 3. Cepi, ceptum Primati, prihvaćati In propinquo U blizini Oro, 1. Govoriti, moliti se Discrimen, inis, n. Kriza, (opasnost) Miles, militis, m. Vojnik, pješak Deduco, 3. Duxi, ductum Odvesti, voditi, povesti sa sobom Incola, ae, m. Stanovnik Porto, 1. Nositi, opremiti,donjeti Propero, 1. Žuriti se,što brže uradit Unde Odakle, otkuda Fugio, 3.Fugi, fugiturus Bježati, pobjeći, uteći Fortis, e Jak, snažan, čvrst Miraculum, i, n. Čudo Malum, i, n. Zlo, nesreća, bijeda Navis, is, f. Lađa, brod Incido, 3. Cidi,/(+dativ) Pasti u, srušiti se Etiam Također, dapače Ambustus,3 Nagorio, oštećen Vadum, i, n. Plićak Propter Pokraj, blizu toga; zbog toga Mons, montis, m. Brdo, planina, gora Obsto,1.stiti, obstaturus Na putu stajati, priječiti, smetati an Da li da Guberno, 1 Kormilariti, upravljati Longus, 3 Dug, udaljen Spatium, -ii, n. Prostor, mjesto quamvis Iako; kako mu drago Magnus,maior, maximus Velik, veći, najveći Paulus, 3 Malo Ago, 3. Egi, actum Tjerati, pomicati, usmjeriti Calidus, 3 Topao, vruć, vatren Nisi Ako ne Venio, 3. Veni, ventum Doći, dolaziti; vratiti se Itaque Stoga, dakle, po; i tako Moneo, 2. Ui, itum Opominjati; sjetiti se Flecto, 3. Flexi, flexum Usmjeriti, upraviti Fortuna, ae, f. Sreća; sudbina Peto, 3. Ivi, ii, itum Tražiti, bježati Pompeius, i, m. Pompej Teneo, 2. Tenui, tentum Usmjeravati, upravljati Stabia, ae, f. Stabija Apporto, 1. Donijeti, pribaviti Contratius S protivne strane, nasuprot, protivan Resideo, 2. Sedi, sessum Zaustaviti; smiriti se Trepidanter Od straha uzrujano Hortor, 1. Hrabriti; poticati Securitas, -atis, f. Sigurnost; bezbrižnost Domus, us, f. Kuća, dom Balneum, i, n. Kupaonica; kada Lavo, 1. Lavi, lotum Prati, miti, kupati Tranquillissime Vrlo smireno Interim U međuvremenu, ipak Plures, -a Više njih, puno Flamma, ae, f. Plamen, žar, vatra Incendium, ii, n. Požar, vatra Formido, inis, f. Užas, groza, strah Eripio 3. Ripui, reptum Oteti, uzeti, osloboditi Desertus, 3 Pust, zapušten Sine Bez Dato 1. Davati, podavati Verissimus, 3 Najpraviji (najdublji) Impleo, 2. Evi, etum Napuniti, ispuniti Cubiculum, i, n. Spavaonica Moror, 1 Boraviti, zadržati se Communitas, atis, f Zajednica ...utrum...an ...ili...ili Tectum, i, n. Kuća, krov, strop u sobi In aperto Na otvorenom Versor, 1. Kretati se, okretati se Vastus, 3 Golem, velik Nuto, 1 Naginjati se Sub Pod, niže, ispod Iuppiter, Iovis, m. Jupiter Metuo, 3. Ui, - Bojati se Postremo Naposlijetku, napokon Decerno, 3. Crevi, cretum Odlučiti; zaključiti Caput, pitis, n. Glava Munimentum, i, n. Zaštita; zaklon, branište Recta Ravno, prijekim putem Urbs, urbis, f. Grad Sarcina, ae, f. Teret (pl.) prtljaga Fugio,3.fugi, fugiturus Bježati Ventus, i, m. Vjetar Complector, 3. Plexus sum Zagrliti; obuhvatiti Consolor, 1. Tješiti, hrabriti Timor, oris, m. Strah, bojazan Lenio, 4. Lenii (lenivi), lenitum, Ublažavati, mekšati Pervenio, 4.Veni, ventum Doći, dospjeti Iubeo, 2. Iussi, iussum Zapovijedati, dati Accubo, 1. Ležati Ceno, 1. Ručati, objedovati Vesuvius, ii, m. Vezuv,gor. kod Napulja Latissimus,3 ?? Velik, jak ?? Altus, 3 Dubok, visok Reluceo, 2. Luxi, - Svijetliti, odsijevati Anima, ae, f. Duša, živo biće; dah Hic, haec, hoc Ovaj, ova, ovo Ljetnikovac Quies, etis, f. Odmor, počinak Quiesco, 3. Evi, etum Spavati, odmarati se Somnus, i, m. San Claudo, 3. Si, sum Zatvoriti Longius Dulje In communae Zajednički Consulto, 1. Razgovarati Intra Unutra; za, prije Subsisto, 3. Stiti, - Ostati Apertum, i, n. Otvoreno polje Creber, bra, brum Čest,gust,mnogobrojan Tremor, oris, m. Drhtanje, treptanje Moveo,2.Movi,motum Kretati se, micati Nunc huc nunc illuc Sad ovamo, sad onamo Rursus Ponovno Occido, 3. Cidi casum (idi, isum) Ubiti Sic Tako, ovako, onako Cervical, alis, n. Jastuk Impono, 3. Posui, positum Postaviti, stavljati (na) Adversus Protiv Linteum, i, n. Platno Dies, ei, m. & f. (rjeđe f.) Dan, rok Illic Ondje, onamo Niger, gra, grum Crn, mrk, mračan Fax, facis, f. Svjetlost, zublja, svjetiljka Lumen, inis, n. Svjetlo, vidjelo, svjetlost Adhuc Za sada, dosad,još uvijek Vastus, 3 Golem, prostran Permaneo, 2. Mansi, mansum Ostati; trajati Odor, oris, m. miris Alius, a, ud Drugi Propius (prope) Blizu, kod, kraj Proxime Najbliže Statim Odmah Spiritus, us, m. duh Ubi Kako,kada, pošto Invenio, 4.veni, ventum Naići na što, otkriti Integer, tegra, tegrum Netaknut, čitav Constringo, 3. Strinxi, strictum Svezati, sapeti Alibi Drugdje, na drugom mjestu Nox, noctis, f. Noć Densus, 3 Gust, čest, pun Varius, 3 Različit illumino, 1. Osvjetliti, rasvjetliti Mare, is, n. More Adversus, 3 Neprijateljski Deinde Odanle, nadalje, onda, zatim, nato Sulpur, sulfur (suplfhur), uris, n. Sumpor Excito, 1. Poticati, ohrabriti Accedo,3,cessi,cessum Orubkužavati se Assurgo,3.Rexi, rectum Dići se, ustati Concido, 3. Idi, - Pasti, srušiti se Spiritu obstructo Prestrašena daha Revenio,4.veni,ventum Natrag doći, vratiti se Corpus, oris, n. Tijelo illaesus, 3 Nepovrijeđen |
04.06.2008., srijeda
Podsjetnik za biologiju od precijenjene Marije, mislim, jedan, spontani aplaus... 
|
BESKOLUTIĆAVCI (AMERIA) Nekolutićavo tijelo; Obostrano (bilateralno) simetrične i pokretne životinje; Samo manji dio ima zrakastu simetriju i sjedilački način života; Skupine: plošnjaci, žarnjaci, oblenjaci, vrpčari, rebraši i mekušci; 170 000 različitih vrsta; Žive u moru i vodama na kopnu; Mnogi su nametnici PLOŠNJACI (PLATODES) Bilteralno simetrični; Nemaju kostura ni tjelesnih šupljina; Tijelo je ispunjeno tkivom parenhimom u kojeg su uloženi organi METILJI; Nametnici;Na povšrini tijela imaju bjelančevinastu kutikulu; Zadržavaju se u probavnom sustavu svojih domadara; Kutikula štiti tijelo da ga ne razgrade probavni enzimi; Za pričvrišćivanje u tijelu domadara imaju na površini prianjaljke; Unutrašnjost tijela ispunjena je parenhimom; Nemaju crijevni otvor; Za izlučivanje imaju protonefridije; Dvospolci su; Nemaju sustav za disanje; Anaerobionti su; Ovčji metilj – nametnik u žućovodu i jetri ovce. Oplođena jaja dospijevaju van iz kojih se razvija trepetljikava ličinka (miracidij) samo ako jaje dospije u vodu, i pliva dok ne nađe malog puža barnjaka, u njemu razvija potomstvo novih ličinki s repićem (cerkarije) ŕ bolest metiljavost (fascioloza) VIRNJACI Žive u moru i vodama na kopnu; Veličina od 20 mm; Pokrovni sustav čini jednoslojni trepetljikavi epiderm; Na prednjem dijelu tijela su osjetila; Imaju jedan ili više pari jednostanvih očiju; Kreću se puzanjem po podlozi; Hranu probavljaju u crijevu koje je vrećastog ili jako razgranjenog oblika; Jednim dijelom hrana se probavlja u crijevu uz pomoć probavnih enzima – izvanstanična probava; Drugim dijelom stanice crijeva uzmaju sitne čestice hrane, oko kojih se u citoplazmi stvore probavni mjehurići i dalje probave uz pomoć lizosoma – unutarstanična probava; Nemaju crijevnog otvora; Nemaju sustav za disanje i prijenos kisika u tijelu; Kisik ulazi difuzijom kroz epiderm;Za izlučivanje imaju protonefridije – sustav cjevčica od kojih svaka završava tjemenom stanicom; Imaju živčani sustav koji se sastoji od glavina ganglija od kojeg se više živčanih vrpci pruža prema stražnjem dijelu tijela; Razmnožavanje je spolno i nespolno; Dvospolci su (hermafroditi); Najpoznatije su puzavice koje žive u čistim vodama, česte su: alpinska, šiljoglava i mnogooka Anaerobionti su; Žive u crijevu i hrane se razgrađenom hranom; Uzrokuju probavne smetnje; Nemaju probavnog sustava; Hranu uzimaju osmotski; Imaju protonefridije za izlučivanje produkata staničnog disanja; Živčani sustav je jednostavan, sastoji se od glavina ganglija; Najpoznatije su goveđa, svinjska, pasja (ehinokok) trakavica; Iz ikrice se razvije trakavica; Najopasnija za čovjeka je pasja trakavica, velika je oko 5mm i živi u crijevu psa; Bolest čovjeka se naziva bijelim tumorom TRAKAVICE; Nametnici; Tijelo je dugačko do 15m; Imaju glavu (skoleks); Na glavi su prijanjaljke i kukice za prihvaćanje; Iza glave je kratki vrat, pa tjelesni članci (proglotidi) koji su poredani jedan iza drugog; Prvi članak je najmlađi, a zadnji najstariji (ima ih oko 3000 do 4000); Na površini tijela je kutikula;Unutrašnjost ispunjena parenhimom; Dvospolci su; U jednom članku može biti i do 500 milijuna oplođenih jaja; Nemaju organa za disanje; ŽARNJACI (CNIDARIA);Zrakasto simetirčno tijelo; Žive pojedinačno ili u zadrugama; Uglavnom žive u moru; U prirodi se pojavljuju u dva morfološka oblika – polip i meduza; Polip živi sjedilački prišvršćen podnožnom pločom ili stopalom za podlogu; Na gornjoj strani ima usta u sredini usnog polja okruženog lovkama; Usta vode u ždrijelo i probavnu šupljinu gastrovaskularnu šupljinu; Ona može bit cjelovita ili podijeljena pregradama; Nemaju crijevnog otvora; Tjelesna stijenka sastoji se od 3 sloja; Na površini je ektoderm ili epiderm; Endoderm ili gastroderm oblaže gastrovaskularnu šupljinu; Između njih je mezogleja; U ektodermu se nalaze žarne stanice; Žarne stanice su raspoređena na lovkama; U svakoj žarnoj stanici se nalazi žarnica ili žarnik; Meduza je slobodno plivajući oblik koji ima istu građu kao i polip; Izgledmo je nalik zvonu ili klobuku; S donje strane ima usta; Lovke su bogate žarnim stanicama i fina osjetila imaju za primanje podržaja; Nemaju organa za disanje; Kisik difundira u tijelo preko epiderma; Mnogi žarnjaci izgrađuju unutarnje i vanjske vapnene i rožnate skelete koji podupiru stablo čitave zadruge; Podražljivost se temelji na živčanim i osjetnim stanicama; Živčani sustav nalazi se ispod epiderma u obliku mreže međusobno povezanih živčanih ganglija; Difuzni živčani sustav; Imaju dva mišićna sloja koji omogućuju pokretljivost lovaka; Hranu probavljaju u gastrovaskularnoj šupljini; U gastrodermu se nalaze stanice s pseudopodijima koje uzmimaju sitne čestice hrane i uvlače u citoplazmu stvarajući oko njih probavne mjehuriće u kojima počinje unutarstanična probava; Produkti staničnog disanja izlučuju se kroz epiderm; Razmnožavaju se spolno i nespolno; KORALJI Nemaju meduzu; Izgrađuju opsežne zadruge; Kameni kroalji izgrađuju koraljne grebene i otoke – atole; Najpoznatiji je istočnoaustralski koraljni greben koji je dulji od 1000 km; Albino koralj; Moruzgve crvena moruzgva i smeđa vlasulja i crveni koralj; Od kostura crvenog koralja pravi se nakit; Nalazišta su oko otoka Zlarina kod Šibenika REŽNJACI Imaju meduzoidnu generaciju; Neke vrste imaju sitne polipe; Simetrija tijela je četverozračna; Najčešći su ušati klobuk i morska mjesečina, koja stvara velike neprijatelje kupačima ako se razvije u gustoj populaciji OBRUBNJACI Imaju polipoidnu i meduzoidnu generaciju; Svi osim hidri žive u moru; Neke vrste kao što je modri loptaš izgrađuju opsežne slobodno plivajuće zadruge koje morske struje nose Oplodnja je vanjska; Iz oplođenog jajeta razvija se trepetljikava ličinka (planula) iz koje se razvija mladi polip ili meduza; Nespolno se ramnožavaju pupanjem; Npr klod slatkovodne hidre tjelesna stijenka se izboči prema van postupno obrazujući pup koji se nakon nekog vremena odvoji od majčina tijela; Nastane mlada hidra, a može nastat i meduza ; Polip ušatog klobuka živi u Jadranskome moru, poprečno se podijeli stvarajući tako mnogobrojne mlade meduze koje se otkidaju i nastavljaju samostalni život; Izmjena spolne i nespolne generacije – metageneza; U biosferi ima ih oko 9000 vrsta; Razlikujemo: koralje, režnjake i obrubnjake OBLENJACI Imaju prohodno probavilo; Imaju višeslojnu bjelančevinastu kutikulu; Nametnici su; Imaju razvijenu tjelesnu šupljinu; Kreću se savijenjem tijela uz pomoć mišića koji se nalaze ispod epiderma; 12 500 vrsta KOLNJACI – žive u vodama na moru i kopnu, jako su sitni, imaju prozirnu kutikulu, oko usta umaju jedani li dva vijenca trepetiljka KUKAŠI – nametnici, veliki kukaš živi u crijevu svinja i pasa VALJČARI – morske životinje, a stapkočaši žive u moru, rijekama i jezerima Zavojita trihina – čovjek se zarazi kad pojede dimljeno svinjsko meso zaraženo trihinom, isisavaju limfu; U trospkim krajevima nametnici su jamski zmijak (izaziva slabokrvnost) i krvna glista... bolest se zove tunelska bolest... krvna glista živi u limfnim žlijezdama čovjeka uzrokujući začepljenje limfnih žila i velike otekline pojednih dijelova tijela ŕ slonovks bolest OBLIĆI Nametnici; Samo manji broj živi u moru i vodama na kopnu; Dječja glista, nametnik u čovjeku i svinji; Dječja glista – nekolutićavo i oblo tijelo, 30cm, tijelo mužjaka je manje; Živčane stanice koncentrirane na prednjem dijelu tijela; Ima mnogobrojna osjetila u obliku četina i bradavica; Nema organa za disanje ni optjecajnog sutava; Anaerobiont, za nju je kisik otrovan; Za izlučivanje ima protonefridijski sustav u obliku dvije cijevi; Oblići su razdvojena spola; Oplodnja je unutrašnja ; Ženka odloži i do 60 milijuna jaja na godinu; Zarazimo se ako jedemo neoprano voće, ako imamo neoprane ruke...; Djeca ih povračaju, mogu se i ugušiti; Vrlo česti nametnik je bijela glistica, ženka je duga oko 10 mm, a mužjak 5mm; Živi u debelom crijevu čovjeka, uglavnom djece; Zrele ženke izlaze iz crijevnog otvora radi odlaganja jaja, što izaziva svrbež; MEKUŠCI ( MOLLUSCA) Razvoj optjecajnog i dišnog sutava i novi tip organa za izlučivanje; Mekano tijelo; Bilateralno simetrične; Neke su asimetirčne; Imaju glavu, stopalo i utrobnu vreću s unutarnjim organima; Na vanjskoj površini je epiderm; U epidemru su mnoge žlijezde koje luče sluz; Tijelo je obavijeno plaštem koji izlučuje vapnenačku ljušturu; Mišići se nalaze u stopalu a ponekad i u plaštu; Kreću se puzanjem pomoću stopala i koračanjem pomoću krakova; Glavonošci plivaju tako da u plaštanu šupljinu uvuku vodu te je naglo povno izbace; Živčani sustav se sastoji od međusobno više povezanih parova ganglija; Imaju organe za primanje svijetlosnih podražaja; Imaju prohodno probavilo; Svi, osim školjkaša, imaju u ustima jezik pokriven hrapavom hitinskom membranom koja se zove trenica ili radula, ona služi za usitnjavanje hrane; GLAVONOŠCI Najveći beskralježnjaci; Na velkim dubinama žive golemi lignjuni; Kraci duži od 10m; Samo neki glavonošci imaju ljušturu (indijska lađica), kod drugih je više manje zakržljala; Stopalo je razvedeno u 8 ili 10 krakova; Škrge; Najprepoznatljivi su: sipa, lignja, lignjun i hobotnica Mekušci – izvor hrane; Ljušture školjkaša i puževa služe kao ukrasni predmeti zbog lijepog izgleda i boja; Kod nas zaštićene vrste: plemenita periska, Tritonov rog, puž bačvaš i prugasta mitra PUŽEVI Naš najveći morski puž je velika bačvara; U rijekama, jezerima i barama žive barnjaci, plošnjaci i ogrci; Od kopnenih: puž binogradnjak i puž živičnjak; U šumi i vrtovima nalazimo puževe bez vanjske kućice - prpolje i balavce; Puževi balavci nemaju kućicu; Asiemtirčne životinje; Najćešći puževi naćeg mora: kvrgavi i bodljikavi volak, priljepci, puzlatka, zvrkovi i vretenjače; Usitnjena hrana dospijeva u želudac u koji se luče probavni enzimi koji počinju s izvanstaničnom probavom; Sitnije čestice hrane odlaze u probavnu žlijezdu u kojoj se obavlja unutarstanična probava; Otpjecajni sutav je otvoren; Žile se na određenim mjestima prekidaju i izlijevaju u međutkivne šupljine (zatone); Imaju srce koje potiskuje krv kroz sutava žila i zatrona; Srce se nalazi u šupljini koja se naziva osrčjem ili perikardom; Krvni pigment hemocijanin, sadržava bakar; Imaju škrge za disanje koje se nazivaju ktenidijima, to su prokrvljeni organi koje oplakuje voda; U kopnenih puževa funkciju dišne površine preuzeo je dio plašta; Za izlučivanje imaju metanefrdije; Početni dio metanefridija je trepetljikav lijevak smješten u šupljinu u kojoj se nalazi srce; Rastavljena su spola, neki su dvospolci; Ramznožavaju se jajima; Oplodnja je vanjska ili unutarnja; Dvospolci imaju odvojene muške i ženske spolne žijezde ili imaju jedinstvenu dvospolnu žlijezdu u kojoj najprije sazrijevaju spermiji pa jajne stanice; Iz oplođenog jajeta razvija se ličinka s jednim vijencem trepetljika; Naziva se veliger –ličinkom i slična je ličinki kolutićavca; 130000 različitih vrsta; Najpoznatiji su puževi, školjkaši i glavonošci ŠKOLJKAŠI Dvodijelna ljuštura (lijeva i desna) u kojoj je tijelo umotano u plašt; Između je plaštana šuljina; Imaju 3 otvora, kroz jedna voda stalno ulazi u plaštanu šupljinu donoseći alge, itd... kroz drugi otvor voda izlazi..a kroz reći školjkaš pruža van svoje sjekirasto stopalo; ; Šrge; Najčešći u moru: kamenica, dagnja, češljače, strčanka, šljanac, periska, kunjka, prstac i ladinka; U toplim morima živi bisernica koja proizvodi biser izlučivanjem sedefa oko nekog stranog tijela koje se nađe između plašta i ljušture; U barama, jezerima i rijekama u mulju žive riječni školjkaši bezupka i slikarska lisanka; U čistim vodama živi riječna bisernica koja svara prave bisere; Biser proizvedu za 5 do 7 godina,a otprlike u 2700 jedinki nađe se jedan biser PUŽEVI Ima ih 100 000 različitih; Imaju glavu s ticalima, stopalo i utrobu s unutarnjim organima smještenu u spiralno zavijenoj vapnenoj kućici; Bodljikaši: ježinci, zvjezdače, zmijače i trpovi; Na površini tijela je epiderm; Ispod epiderma su vapnene pločice koje čine unutarnji kostur; U ježinaca su one srasle u subepidermalnu čahuru, u zvjezdača i zmijača čine pomične dijelove kostura, a u trpova su to sitna tjelešca uložena u tjelesnu stjenku; Ispod kostura su različiti oblici organizacije mišićnog sustava; U unutrašnjosti je tjelsna šupljina s organskim sustavima; Probavni sustav: usta i crijevni otvor na suprotnoj strani tijela; Nema organa za izlučivanje; Optjecajni sustav nije potpuno razvijen; Funkciju disanja obavljaju razlicit tjelesni privjesci; Kod ježinaca su to škrge, kod trpova vodena pluća; Bodljikaši imaju vodožilni sustav – sustav prstenasto i zrakasto raspoređenih cvjevčica kroz koje struji morska voda ŕ ima funkciju pri kretanju; Iz zrakastih cjevčica izlaze prionjive nožice ispunjene morskom vodom kojima se prihvaćaju za podlogu; Koordinaciju životnih funkcija obavlja živčani sustav; Kod ježinaca i zvjezdača spolne žlijezde raspoređene su u pet zraka, a kod trpova u samo jednu; Vanjska oplodnja; Iz oplođenog jajeta razija se bilateralno simetrična slobodnoplivajuća ličinka pluteus; Žive isključivo u moru; Najčešći ježinci: hridinasti i ljubičasti; žive na kamenitoj podlozi i hrane se algama; Zvjezdače: narančasta, križalina, crvena i kvrgava; Trpovi: obični i plosnati; MALOKOLUTIĆAVCI (OLIGOMERIA) 3 kolutića – prosoma, mezosoma i metasoma; Lovkaši, bodljikaši, žiroglavci, bradnjaci, streličari; Lovkaši i bodljikaši – prelaze na sjedilački i polusjedilački način života, kod bodljikaša tijelo postaje zrakasto simetrično, imaju peterozrakastu simetriju; Žiroglavci i bradnjaci – bilateralno simetrične i pokretne životinje, ruju po morskom dnu, streličari napuštaju život na morskom dnu i prilagođuju se pučinskom načinu života Žiroglavci ili polusvitkovci Tri dijela tijela: glavica, kratka zona ogrlica na kojoj su usta, pa dugačak trup; Glavica i ogrlica ima nalik na žir; U svakom tom zasebnom dijelu nalazi se tjelesna šupljina; Tijelo obavijeno epidermom s mnogo sluznih žlijezda; Imaju izraslinu koja učvršćuje glavicu kojom prokopavaju hodnike u morskom mulju - začetak svitka; Brojni splet kapilara; Pri disanu uvlače vodu u ždrijelo i istiskuju je kroz škržne pukotine; Kisik difundira u kapilarni sustav u škržnim pukotinama; Divovski žiroglavac (2,5m) najveći, živi u Atlantskom oceanu uz obale Brazila; Obični žiroglavac (do 2m) živi u Sredozemnom i Jadranskom moru MNOGOKOLUTIĆAVCI (POLYMERIA) Bilateralno simetrični; Tijelo im je podijeljeno na kolutiće duž glavne osi; Kolutićavi ili segmentalni raspored unutarnjih organa; Tjelesna šupljina je kolutićavo podijeljena poprečnim pregradama; Dijelimo ih na kolutićavce i člankonožce; Kolutićavci - vanjska i unutarnja kolutićavost; optjecajni sustav zatvoren; živčani sustav ima ljestvičavi raspored; žive u vodu i na kopnu; neki imaju parapodije – rašljasto oblikovani organi iz kojih izrastaju četine; iz njih su se razvile noge u člankonožaca; Člankonošci – člankovite noge; neravnomjerna kolutićavost; stapanje kolutića u tjelesne regije: glavu, grup i zadak; hitinska kutikula na površini tijela; kocnentracija ganglija u glavi; poprečno-prugasti mišići; hitinska kutikula štiti od gubitka vode isparavanjem; imaju uzdušnički sustav; za izlučivanje imaju Malpighijeve cjevčice; kopneni se razmožavaju jajima koja imaju čvrste ovojnice; osjetila postaju savršenija, pogotovo oči KOLUTIĆAVCI (ANNELIDA) Ravnomjern kolutićavo tijelo; Usni kolutić, pa slijede kolutići trupa i na kraju analni kolutić sa crijevnim otvorom; Isrpedu snog kolutića nalazi se nabor, tj akron; Kod gujavice nekoliko susjednih kolutića je jako zadebljano tvoreći pas ili klitelum; U tom području epiderm ima mnogo željezdanih stanica koje luče sluz,; pas ima mnogo važnu funkciju u razmnožavanu; Tijelo pokriveno jednoslojnim epidermom koji je bogat žljezdanim stanicama; Kolutićavci njime dišu; U epidermu se nalaze različita osjetila kojima se snalaze; Ispod epiderma su dva sloja mišićnih stanica; U prvom sloju mišićna vlakna su poredana prstenasto, a u drugom uzduž tijela; Kretanje ŕ naizmjeničnim stezanjem prestenastih i uzdužnih mišića nastaju valovite kontrakcije tijela duž glavne osi; Ljestičav živčani sustav; Iznad ždrijela je jedan par nadždrijelnih ganglija, koj isu prestneasto povezani s parom podždrijelnih ganglija; Neki morski kolutićavci imaju po nekoliko pari jednostavnih očiju; Usta se nastavljaju na ždrijelo i jednjak koji završava dvosturkim želucem; Iz želuca izlazi crijevo koje završava u analnom kolutiću; Probava se obavlja u želucu i prednjem dijelu crijeva, a apsorpcija razgrađene hrane u zadnjem dijelu crijeva; Probava je izvanstanična, a jednim dijelom i unutarstanična; Zatvoren optjecajni sustav; sastoji se od tri krvne žile koje se pružaju čitavom dužinom tijela; dvije su deblje i uočljivije; jedna se nalzazi iznad crijeva, a druga ispod crijeva; one su povezane prstenatim žilama u svakom kolutiću; U svakom kolutiću je jedan par metanefridija ili segmentalni organi; svaki metanefridij počinje s trepetljikavim lijevkom u jednom kolutiću, a otvara se napolje u sljedećem kolutiću; Dvospolci su; 9000 kolutićavaca; Najviše u moru; Djele se u tri skupine: mnogočetinaše, maločetinaše i pijavice Mnogočetinaši Žive u moru; Iaju na tijelu u svkaom kolutiću parapodije – organi iz kojih izbijaju četine; U Jadranu ih ima oko 500 vrsta; Najpoznatiji su afroditin palolo i morska gusjenica; Cjevaši su prešli na sjedilački način života, oko sebe izgrađuju vapnenu cijev; Maločetinaši ;Parapodiji su reducirani; Imaju stine četine poredane u nekoliko redova; Najpoznatije su gujavice koje žive u tlu; Ruju po tlu, hrane se organskim tvarima i mineraliziraju ih; Za stvaranje humusa uzgaja se kalifornijska gujavica; Pijavice : Nemaju parapodija ni četina; 33 kolutića; Imaju po jednu prianjaljku na prednjem i stražnjem tijelu; Najpoznatije su liječnička i konjska pijavica; Sišu krv toplokrvnim životinjama; Izlučuju hirudin – spoj koji sprječava grušanje krvi; Imaju oštre čeljusti; Ribe napada riblja pijavica MNOGOKOLUTIĆAVCI (POLYMERIA) ČLANKONOŠCI ( ARTHROPODA) Člankovita noga; Tijelo pokriveno hitinskom kutikulom; Glava, prsa i zadak; Ljestvičavi živčani sustav; Ptjecajni sustav je otvoren; Za izlučivanje Malpighijeve cjevčice – cjevasta izbočenja crijeva u tjelesnu šupljinu; Dijelimo ih na : klještare, rakove i uzdušnjake KLJEŠTARI Dva dijela na tijelu: prednje i stražnje tijelo; U prednjem imaju 8 tjelesnih kolutića, a u stražnjem 12; Na prednjem tijelu imaju klješta, kod nekih su klješta povezana s otrovnom žlijezdom kojim usmrćuju plijen; Iza kliješta su čeljusne nožice ticala i četiri para nogu za hodanje; Na stražnjem tijelu kod nekih klještara nalaze se bradavice predljivih žlijezda, iz kojih izlaze tanke paučinaste niti koje se na zraku stvrdnu u paučinu; Na trbušnoj strani imaju parne udubine pokrivene poklopcima; U njima su smještene lističave sturkture – to su lepezaste uzudšnice kojima dišu; Na kutikuli imaju dlake i četine; U tjelesnoj šupljini su untuarnji organi; Živčani sustav ljestvičav, sastoji se od mozga i trbušne živčane vrpce; Imaju oči, osjetne dlake i liraste organe za primanje kemisjkih podržaja; Probavni sustav: usta, ždrijelo, jednjak, mišićavi želudac i crijevo; uz crijevo se nalazi probavna žlijezda koja luči probavne enzime u crijevo; Ne mogu gristi ni usitnjavati svoj plijen; Na leđnoj strani imaju srce koje potiskuje krv po tijelu; Imaju 2 vrste orfggana za izlučivanje: neki imaju lučne žlijezde koje se otvaraju na osnovi četiriju pari nogu – preobraženi metanefridiji; neki imaju funkciju izlučivanaja produkata tvarne izmjene pomoću Malpighijevih cjevčica; Razdvojena su spola; Razmnožavaju se jajima, većina; Najprepoznatljivi: pauci, štipavci ili škorpioni; Grinje šugarci su uzročnici svraba u čovjeka i krpljei koji prenose mnoge zaraze: prijenosnik virusnog encefalitisa i nekih nametničkih piroplazmi; zatim i povratna groznica (borelija); Najpoznatiji šugarac je čovječji svrabac, prenosi se dodirom i odjećom RAKOVI Vodene životinje; Broj kolutića varira od 10 do 50; Riječni rak, jastog, škamp i hlap; Glava, prsa i zadak; U glavi je sraslo 6, u prsima 8, a u zatku 6 kolutića; Glava i prsa srasli su u glavoporšnjak; Na glavi su dva para ticala ili antena; Imaju sa svake strane po jedno složeno oko; S donje strane glave imaju ti para usnih organa; Na prstima su prva tri para čeljusnih nogu koje sudjeljuju za prikupljanje hrane; Iza njih se nalazi 5 pari nogu za hodanje; Na zatku 5 pari nogu za plivanje; U mužjaka je prvi par nogu preobražen u organ za kopulaciju; Zandji par nogu sa zadnjim kolutićem čini repnu lepezu; na površini tjela je hitniska kutikula sa vapnencem; Živčani sustav je ljestvičav; U glavi je mozak koji je povezan s dvije trbušne živčane vrpce; Te vrpce povezuju parove ganglija koji se nalaze u svakom kolutiću; Probavni sustav: usta; žvačni želudac; ...probavna žlijezda; unutarstanična probava; Škrge su na osnovici nogu i protkane su spletom kapilara; Kisik se veže na krvni pigment hemocijanin; Kod nekih kisik ulazi kroz tanku stijenku tijela; Optjecajni sustav jeo tovren; Za izlučivanje imaju jedan par antenalnih žlijezda ; Oči su sastavljene od mnogo malih okašaca, odk ojih svako zasebno zamječuje dio predmeta; Složene oči imaju i kukci; Mnogobrojne četine i dlake na kutikulu imaju funkciju osjetila za opip; Na ticalima su osjetila za miris, a pri njihovu dnu osjetila za ravnotežu; Razmnožavaju se jajima; Presvlačenje – proces kojeg kontroliraju hormoni; Niži, viši raci; Od nižih su najpoznatije vodenbuhe; Najpoznatiji niži nametnici: šaranova uš i rak kesičar; Od viših rakova najpoznatiji: riječni rak, šakmp i hlap u kojih se ističu jake štipaljke na prvom paru nogu za hodanje; Jastog nema štipaljki UZDUŠNJACI; Prilagođeni životu na kopnu; Imaju uzdušnički sustav – hitinske cjevčice koje se na površini tijela otvaraju odušcima a u unutrašnjosti se granaju u sustav sitnih dušnica koje dopiru u tkivima do samih stanica; Njihova funkcija je udisanje zraka i prijenos kisika STONOGE ; Veći broj jednakih kolutića:; Na svakom kolutiću par člankovitih nogu; Najpoznatije su strige KUKCI 20 kolutića; 6 stopljeno u glavu, 3 u prsa, i 11 u zadak; Glava je cjelovita hitnska čahura na kojoj se nalazi jedan par ticala i sa svake strane jedno složeno oko sastavljeno i od nekoliko tisuća očica; 3 para usnih organa: gornja čeljust, donja čeljust i donja usna; Razlikujemo usne organe za grizenje, bodenje, lizanje i sisanje; Kukci imaju nog za: trčanje, kopanje, plivanje, skakanje etc; S gornje strane na 2. I 3. Kolutiću većina ima par krila za letenje; Kod nekih je drugi par krila zakržljao; Neki su potpuno izgubili krila; Neki nikad nisu ni imali krila; Na zatku nemaju noge; Površina tijela – hitinska kutikula; Živčani sustav ljestvičav; U glavi je trodijelni mozak koji je povezan s parom podždrijelnih ganglija kopje su povezane trbušnom živčanom vrpcom; ...Mjesta velike koncentracije živčanih stanica u mozgu kukaca zove se gljivolikim tijelima ; Ta trbušna vrpca povezuje parne ganglije u svakom kolutiću; Dobro razvijena osjetila za miris , nalaze se na ticalima; Osjete se na nekoliko kilometara; Organi za sluh najrazvijeniji su u onih kukaca koji imaj urazvijene organe za glasanje (skakavci, šturci, cvrčci); Probavni sustav: usta, ždrijelo, jednjak, volja i žvačni želudac sa zubićima za usitnjavanje hrane; srednje crijevo i stražnje crijevo; Za disanje imaju uzdušnički sustav koji se na površini tijela otvara sa više odušaka; Otpjecajni sustav otvoren; Na leđnoj strani imaju srce koje potiskuje krv; Krv je bezbojna ,zelenskasta ili crvenkasta; Krv ne prenosi kisik jer uzdušničkim sustav direkt dolazi u stanice; Na prijelazu između srednjeg i stražnjeg cvrijeva su Malpighijeve cjevčice za izlučivanje; Razdvojena su spola; Razmnožavaju se jajima; Imaju parne spolne žlijezde ili plodila; Oplodnja je unutarnja; Ličinke leptira nazivmao gusjenicama; Gusjenice se hrane lišćem i nanose velike štete, a leptiri se hrane cvjetnim peludom i nektarom; Neke ličinke se presvlače i do 30 puta; Kad dosegnu određenu veličinu, začahue se u kukuljicu, u tom stadiju počinje preobrazba ili metamorfoza; Kad iz kukuljice izađe potuno razvijen kukac, metamorfozu nazivamo poputnom; Neki kukci nemaju kukuljice ŕ nepotpuna metamorfoza Kukci se dijele na beskrilce i krilaše.. |
