Predmeti
04.06.2008., srijeda
Podsjetnik za biologiju od precijenjene Marije, mislim, jedan, spontani aplaus... 
|
BESKOLUTIĆAVCI (AMERIA) Nekolutićavo tijelo; Obostrano (bilateralno) simetrične i pokretne životinje; Samo manji dio ima zrakastu simetriju i sjedilački način života; Skupine: plošnjaci, žarnjaci, oblenjaci, vrpčari, rebraši i mekušci; 170 000 različitih vrsta; Žive u moru i vodama na kopnu; Mnogi su nametnici PLOŠNJACI (PLATODES) Bilteralno simetrični; Nemaju kostura ni tjelesnih šupljina; Tijelo je ispunjeno tkivom parenhimom u kojeg su uloženi organi METILJI; Nametnici;Na povšrini tijela imaju bjelančevinastu kutikulu; Zadržavaju se u probavnom sustavu svojih domadara; Kutikula štiti tijelo da ga ne razgrade probavni enzimi; Za pričvrišćivanje u tijelu domadara imaju na površini prianjaljke; Unutrašnjost tijela ispunjena je parenhimom; Nemaju crijevni otvor; Za izlučivanje imaju protonefridije; Dvospolci su; Nemaju sustav za disanje; Anaerobionti su; Ovčji metilj – nametnik u žućovodu i jetri ovce. Oplođena jaja dospijevaju van iz kojih se razvija trepetljikava ličinka (miracidij) samo ako jaje dospije u vodu, i pliva dok ne nađe malog puža barnjaka, u njemu razvija potomstvo novih ličinki s repićem (cerkarije) ŕ bolest metiljavost (fascioloza) VIRNJACI Žive u moru i vodama na kopnu; Veličina od 20 mm; Pokrovni sustav čini jednoslojni trepetljikavi epiderm; Na prednjem dijelu tijela su osjetila; Imaju jedan ili više pari jednostanvih očiju; Kreću se puzanjem po podlozi; Hranu probavljaju u crijevu koje je vrećastog ili jako razgranjenog oblika; Jednim dijelom hrana se probavlja u crijevu uz pomoć probavnih enzima – izvanstanična probava; Drugim dijelom stanice crijeva uzmaju sitne čestice hrane, oko kojih se u citoplazmi stvore probavni mjehurići i dalje probave uz pomoć lizosoma – unutarstanična probava; Nemaju crijevnog otvora; Nemaju sustav za disanje i prijenos kisika u tijelu; Kisik ulazi difuzijom kroz epiderm;Za izlučivanje imaju protonefridije – sustav cjevčica od kojih svaka završava tjemenom stanicom; Imaju živčani sustav koji se sastoji od glavina ganglija od kojeg se više živčanih vrpci pruža prema stražnjem dijelu tijela; Razmnožavanje je spolno i nespolno; Dvospolci su (hermafroditi); Najpoznatije su puzavice koje žive u čistim vodama, česte su: alpinska, šiljoglava i mnogooka Anaerobionti su; Žive u crijevu i hrane se razgrađenom hranom; Uzrokuju probavne smetnje; Nemaju probavnog sustava; Hranu uzimaju osmotski; Imaju protonefridije za izlučivanje produkata staničnog disanja; Živčani sustav je jednostavan, sastoji se od glavina ganglija; Najpoznatije su goveđa, svinjska, pasja (ehinokok) trakavica; Iz ikrice se razvije trakavica; Najopasnija za čovjeka je pasja trakavica, velika je oko 5mm i živi u crijevu psa; Bolest čovjeka se naziva bijelim tumorom TRAKAVICE; Nametnici; Tijelo je dugačko do 15m; Imaju glavu (skoleks); Na glavi su prijanjaljke i kukice za prihvaćanje; Iza glave je kratki vrat, pa tjelesni članci (proglotidi) koji su poredani jedan iza drugog; Prvi članak je najmlađi, a zadnji najstariji (ima ih oko 3000 do 4000); Na površini tijela je kutikula;Unutrašnjost ispunjena parenhimom; Dvospolci su; U jednom članku može biti i do 500 milijuna oplođenih jaja; Nemaju organa za disanje; ŽARNJACI (CNIDARIA);Zrakasto simetirčno tijelo; Žive pojedinačno ili u zadrugama; Uglavnom žive u moru; U prirodi se pojavljuju u dva morfološka oblika – polip i meduza; Polip živi sjedilački prišvršćen podnožnom pločom ili stopalom za podlogu; Na gornjoj strani ima usta u sredini usnog polja okruženog lovkama; Usta vode u ždrijelo i probavnu šupljinu gastrovaskularnu šupljinu; Ona može bit cjelovita ili podijeljena pregradama; Nemaju crijevnog otvora; Tjelesna stijenka sastoji se od 3 sloja; Na površini je ektoderm ili epiderm; Endoderm ili gastroderm oblaže gastrovaskularnu šupljinu; Između njih je mezogleja; U ektodermu se nalaze žarne stanice; Žarne stanice su raspoređena na lovkama; U svakoj žarnoj stanici se nalazi žarnica ili žarnik; Meduza je slobodno plivajući oblik koji ima istu građu kao i polip; Izgledmo je nalik zvonu ili klobuku; S donje strane ima usta; Lovke su bogate žarnim stanicama i fina osjetila imaju za primanje podržaja; Nemaju organa za disanje; Kisik difundira u tijelo preko epiderma; Mnogi žarnjaci izgrađuju unutarnje i vanjske vapnene i rožnate skelete koji podupiru stablo čitave zadruge; Podražljivost se temelji na živčanim i osjetnim stanicama; Živčani sustav nalazi se ispod epiderma u obliku mreže međusobno povezanih živčanih ganglija; Difuzni živčani sustav; Imaju dva mišićna sloja koji omogućuju pokretljivost lovaka; Hranu probavljaju u gastrovaskularnoj šupljini; U gastrodermu se nalaze stanice s pseudopodijima koje uzmimaju sitne čestice hrane i uvlače u citoplazmu stvarajući oko njih probavne mjehuriće u kojima počinje unutarstanična probava; Produkti staničnog disanja izlučuju se kroz epiderm; Razmnožavaju se spolno i nespolno; KORALJI Nemaju meduzu; Izgrađuju opsežne zadruge; Kameni kroalji izgrađuju koraljne grebene i otoke – atole; Najpoznatiji je istočnoaustralski koraljni greben koji je dulji od 1000 km; Albino koralj; Moruzgve crvena moruzgva i smeđa vlasulja i crveni koralj; Od kostura crvenog koralja pravi se nakit; Nalazišta su oko otoka Zlarina kod Šibenika REŽNJACI Imaju meduzoidnu generaciju; Neke vrste imaju sitne polipe; Simetrija tijela je četverozračna; Najčešći su ušati klobuk i morska mjesečina, koja stvara velike neprijatelje kupačima ako se razvije u gustoj populaciji OBRUBNJACI Imaju polipoidnu i meduzoidnu generaciju; Svi osim hidri žive u moru; Neke vrste kao što je modri loptaš izgrađuju opsežne slobodno plivajuće zadruge koje morske struje nose Oplodnja je vanjska; Iz oplođenog jajeta razvija se trepetljikava ličinka (planula) iz koje se razvija mladi polip ili meduza; Nespolno se ramnožavaju pupanjem; Npr klod slatkovodne hidre tjelesna stijenka se izboči prema van postupno obrazujući pup koji se nakon nekog vremena odvoji od majčina tijela; Nastane mlada hidra, a može nastat i meduza ; Polip ušatog klobuka živi u Jadranskome moru, poprečno se podijeli stvarajući tako mnogobrojne mlade meduze koje se otkidaju i nastavljaju samostalni život; Izmjena spolne i nespolne generacije – metageneza; U biosferi ima ih oko 9000 vrsta; Razlikujemo: koralje, režnjake i obrubnjake OBLENJACI Imaju prohodno probavilo; Imaju višeslojnu bjelančevinastu kutikulu; Nametnici su; Imaju razvijenu tjelesnu šupljinu; Kreću se savijenjem tijela uz pomoć mišića koji se nalaze ispod epiderma; 12 500 vrsta KOLNJACI – žive u vodama na moru i kopnu, jako su sitni, imaju prozirnu kutikulu, oko usta umaju jedani li dva vijenca trepetiljka KUKAŠI – nametnici, veliki kukaš živi u crijevu svinja i pasa VALJČARI – morske životinje, a stapkočaši žive u moru, rijekama i jezerima Zavojita trihina – čovjek se zarazi kad pojede dimljeno svinjsko meso zaraženo trihinom, isisavaju limfu; U trospkim krajevima nametnici su jamski zmijak (izaziva slabokrvnost) i krvna glista... bolest se zove tunelska bolest... krvna glista živi u limfnim žlijezdama čovjeka uzrokujući začepljenje limfnih žila i velike otekline pojednih dijelova tijela ŕ slonovks bolest OBLIĆI Nametnici; Samo manji broj živi u moru i vodama na kopnu; Dječja glista, nametnik u čovjeku i svinji; Dječja glista – nekolutićavo i oblo tijelo, 30cm, tijelo mužjaka je manje; Živčane stanice koncentrirane na prednjem dijelu tijela; Ima mnogobrojna osjetila u obliku četina i bradavica; Nema organa za disanje ni optjecajnog sutava; Anaerobiont, za nju je kisik otrovan; Za izlučivanje ima protonefridijski sustav u obliku dvije cijevi; Oblići su razdvojena spola; Oplodnja je unutrašnja ; Ženka odloži i do 60 milijuna jaja na godinu; Zarazimo se ako jedemo neoprano voće, ako imamo neoprane ruke...; Djeca ih povračaju, mogu se i ugušiti; Vrlo česti nametnik je bijela glistica, ženka je duga oko 10 mm, a mužjak 5mm; Živi u debelom crijevu čovjeka, uglavnom djece; Zrele ženke izlaze iz crijevnog otvora radi odlaganja jaja, što izaziva svrbež; MEKUŠCI ( MOLLUSCA) Razvoj optjecajnog i dišnog sutava i novi tip organa za izlučivanje; Mekano tijelo; Bilateralno simetrične; Neke su asimetirčne; Imaju glavu, stopalo i utrobnu vreću s unutarnjim organima; Na vanjskoj površini je epiderm; U epidemru su mnoge žlijezde koje luče sluz; Tijelo je obavijeno plaštem koji izlučuje vapnenačku ljušturu; Mišići se nalaze u stopalu a ponekad i u plaštu; Kreću se puzanjem pomoću stopala i koračanjem pomoću krakova; Glavonošci plivaju tako da u plaštanu šupljinu uvuku vodu te je naglo povno izbace; Živčani sustav se sastoji od međusobno više povezanih parova ganglija; Imaju organe za primanje svijetlosnih podražaja; Imaju prohodno probavilo; Svi, osim školjkaša, imaju u ustima jezik pokriven hrapavom hitinskom membranom koja se zove trenica ili radula, ona služi za usitnjavanje hrane; GLAVONOŠCI Najveći beskralježnjaci; Na velkim dubinama žive golemi lignjuni; Kraci duži od 10m; Samo neki glavonošci imaju ljušturu (indijska lađica), kod drugih je više manje zakržljala; Stopalo je razvedeno u 8 ili 10 krakova; Škrge; Najprepoznatljivi su: sipa, lignja, lignjun i hobotnica Mekušci – izvor hrane; Ljušture školjkaša i puževa služe kao ukrasni predmeti zbog lijepog izgleda i boja; Kod nas zaštićene vrste: plemenita periska, Tritonov rog, puž bačvaš i prugasta mitra PUŽEVI Naš najveći morski puž je velika bačvara; U rijekama, jezerima i barama žive barnjaci, plošnjaci i ogrci; Od kopnenih: puž binogradnjak i puž živičnjak; U šumi i vrtovima nalazimo puževe bez vanjske kućice - prpolje i balavce; Puževi balavci nemaju kućicu; Asiemtirčne životinje; Najćešći puževi naćeg mora: kvrgavi i bodljikavi volak, priljepci, puzlatka, zvrkovi i vretenjače; Usitnjena hrana dospijeva u želudac u koji se luče probavni enzimi koji počinju s izvanstaničnom probavom; Sitnije čestice hrane odlaze u probavnu žlijezdu u kojoj se obavlja unutarstanična probava; Otpjecajni sutav je otvoren; Žile se na određenim mjestima prekidaju i izlijevaju u međutkivne šupljine (zatone); Imaju srce koje potiskuje krv kroz sutava žila i zatrona; Srce se nalazi u šupljini koja se naziva osrčjem ili perikardom; Krvni pigment hemocijanin, sadržava bakar; Imaju škrge za disanje koje se nazivaju ktenidijima, to su prokrvljeni organi koje oplakuje voda; U kopnenih puževa funkciju dišne površine preuzeo je dio plašta; Za izlučivanje imaju metanefrdije; Početni dio metanefridija je trepetljikav lijevak smješten u šupljinu u kojoj se nalazi srce; Rastavljena su spola, neki su dvospolci; Ramznožavaju se jajima; Oplodnja je vanjska ili unutarnja; Dvospolci imaju odvojene muške i ženske spolne žijezde ili imaju jedinstvenu dvospolnu žlijezdu u kojoj najprije sazrijevaju spermiji pa jajne stanice; Iz oplođenog jajeta razvija se ličinka s jednim vijencem trepetljika; Naziva se veliger –ličinkom i slična je ličinki kolutićavca; 130000 različitih vrsta; Najpoznatiji su puževi, školjkaši i glavonošci ŠKOLJKAŠI Dvodijelna ljuštura (lijeva i desna) u kojoj je tijelo umotano u plašt; Između je plaštana šuljina; Imaju 3 otvora, kroz jedna voda stalno ulazi u plaštanu šupljinu donoseći alge, itd... kroz drugi otvor voda izlazi..a kroz reći školjkaš pruža van svoje sjekirasto stopalo; ; Šrge; Najčešći u moru: kamenica, dagnja, češljače, strčanka, šljanac, periska, kunjka, prstac i ladinka; U toplim morima živi bisernica koja proizvodi biser izlučivanjem sedefa oko nekog stranog tijela koje se nađe između plašta i ljušture; U barama, jezerima i rijekama u mulju žive riječni školjkaši bezupka i slikarska lisanka; U čistim vodama živi riječna bisernica koja svara prave bisere; Biser proizvedu za 5 do 7 godina,a otprlike u 2700 jedinki nađe se jedan biser PUŽEVI Ima ih 100 000 različitih; Imaju glavu s ticalima, stopalo i utrobu s unutarnjim organima smještenu u spiralno zavijenoj vapnenoj kućici; Bodljikaši: ježinci, zvjezdače, zmijače i trpovi; Na površini tijela je epiderm; Ispod epiderma su vapnene pločice koje čine unutarnji kostur; U ježinaca su one srasle u subepidermalnu čahuru, u zvjezdača i zmijača čine pomične dijelove kostura, a u trpova su to sitna tjelešca uložena u tjelesnu stjenku; Ispod kostura su različiti oblici organizacije mišićnog sustava; U unutrašnjosti je tjelsna šupljina s organskim sustavima; Probavni sustav: usta i crijevni otvor na suprotnoj strani tijela; Nema organa za izlučivanje; Optjecajni sustav nije potpuno razvijen; Funkciju disanja obavljaju razlicit tjelesni privjesci; Kod ježinaca su to škrge, kod trpova vodena pluća; Bodljikaši imaju vodožilni sustav – sustav prstenasto i zrakasto raspoređenih cvjevčica kroz koje struji morska voda ŕ ima funkciju pri kretanju; Iz zrakastih cjevčica izlaze prionjive nožice ispunjene morskom vodom kojima se prihvaćaju za podlogu; Koordinaciju životnih funkcija obavlja živčani sustav; Kod ježinaca i zvjezdača spolne žlijezde raspoređene su u pet zraka, a kod trpova u samo jednu; Vanjska oplodnja; Iz oplođenog jajeta razija se bilateralno simetrična slobodnoplivajuća ličinka pluteus; Žive isključivo u moru; Najčešći ježinci: hridinasti i ljubičasti; žive na kamenitoj podlozi i hrane se algama; Zvjezdače: narančasta, križalina, crvena i kvrgava; Trpovi: obični i plosnati; MALOKOLUTIĆAVCI (OLIGOMERIA) 3 kolutića – prosoma, mezosoma i metasoma; Lovkaši, bodljikaši, žiroglavci, bradnjaci, streličari; Lovkaši i bodljikaši – prelaze na sjedilački i polusjedilački način života, kod bodljikaša tijelo postaje zrakasto simetrično, imaju peterozrakastu simetriju; Žiroglavci i bradnjaci – bilateralno simetrične i pokretne životinje, ruju po morskom dnu, streličari napuštaju život na morskom dnu i prilagođuju se pučinskom načinu života Žiroglavci ili polusvitkovci Tri dijela tijela: glavica, kratka zona ogrlica na kojoj su usta, pa dugačak trup; Glavica i ogrlica ima nalik na žir; U svakom tom zasebnom dijelu nalazi se tjelesna šupljina; Tijelo obavijeno epidermom s mnogo sluznih žlijezda; Imaju izraslinu koja učvršćuje glavicu kojom prokopavaju hodnike u morskom mulju - začetak svitka; Brojni splet kapilara; Pri disanu uvlače vodu u ždrijelo i istiskuju je kroz škržne pukotine; Kisik difundira u kapilarni sustav u škržnim pukotinama; Divovski žiroglavac (2,5m) najveći, živi u Atlantskom oceanu uz obale Brazila; Obični žiroglavac (do 2m) živi u Sredozemnom i Jadranskom moru MNOGOKOLUTIĆAVCI (POLYMERIA) Bilateralno simetrični; Tijelo im je podijeljeno na kolutiće duž glavne osi; Kolutićavi ili segmentalni raspored unutarnjih organa; Tjelesna šupljina je kolutićavo podijeljena poprečnim pregradama; Dijelimo ih na kolutićavce i člankonožce; Kolutićavci - vanjska i unutarnja kolutićavost; optjecajni sustav zatvoren; živčani sustav ima ljestvičavi raspored; žive u vodu i na kopnu; neki imaju parapodije – rašljasto oblikovani organi iz kojih izrastaju četine; iz njih su se razvile noge u člankonožaca; Člankonošci – člankovite noge; neravnomjerna kolutićavost; stapanje kolutića u tjelesne regije: glavu, grup i zadak; hitinska kutikula na površini tijela; kocnentracija ganglija u glavi; poprečno-prugasti mišići; hitinska kutikula štiti od gubitka vode isparavanjem; imaju uzdušnički sustav; za izlučivanje imaju Malpighijeve cjevčice; kopneni se razmožavaju jajima koja imaju čvrste ovojnice; osjetila postaju savršenija, pogotovo oči KOLUTIĆAVCI (ANNELIDA) Ravnomjern kolutićavo tijelo; Usni kolutić, pa slijede kolutići trupa i na kraju analni kolutić sa crijevnim otvorom; Isrpedu snog kolutića nalazi se nabor, tj akron; Kod gujavice nekoliko susjednih kolutića je jako zadebljano tvoreći pas ili klitelum; U tom području epiderm ima mnogo željezdanih stanica koje luče sluz,; pas ima mnogo važnu funkciju u razmnožavanu; Tijelo pokriveno jednoslojnim epidermom koji je bogat žljezdanim stanicama; Kolutićavci njime dišu; U epidermu se nalaze različita osjetila kojima se snalaze; Ispod epiderma su dva sloja mišićnih stanica; U prvom sloju mišićna vlakna su poredana prstenasto, a u drugom uzduž tijela; Kretanje ŕ naizmjeničnim stezanjem prestenastih i uzdužnih mišića nastaju valovite kontrakcije tijela duž glavne osi; Ljestičav živčani sustav; Iznad ždrijela je jedan par nadždrijelnih ganglija, koj isu prestneasto povezani s parom podždrijelnih ganglija; Neki morski kolutićavci imaju po nekoliko pari jednostavnih očiju; Usta se nastavljaju na ždrijelo i jednjak koji završava dvosturkim želucem; Iz želuca izlazi crijevo koje završava u analnom kolutiću; Probava se obavlja u želucu i prednjem dijelu crijeva, a apsorpcija razgrađene hrane u zadnjem dijelu crijeva; Probava je izvanstanična, a jednim dijelom i unutarstanična; Zatvoren optjecajni sustav; sastoji se od tri krvne žile koje se pružaju čitavom dužinom tijela; dvije su deblje i uočljivije; jedna se nalzazi iznad crijeva, a druga ispod crijeva; one su povezane prstenatim žilama u svakom kolutiću; U svakom kolutiću je jedan par metanefridija ili segmentalni organi; svaki metanefridij počinje s trepetljikavim lijevkom u jednom kolutiću, a otvara se napolje u sljedećem kolutiću; Dvospolci su; 9000 kolutićavaca; Najviše u moru; Djele se u tri skupine: mnogočetinaše, maločetinaše i pijavice Mnogočetinaši Žive u moru; Iaju na tijelu u svkaom kolutiću parapodije – organi iz kojih izbijaju četine; U Jadranu ih ima oko 500 vrsta; Najpoznatiji su afroditin palolo i morska gusjenica; Cjevaši su prešli na sjedilački način života, oko sebe izgrađuju vapnenu cijev; Maločetinaši ;Parapodiji su reducirani; Imaju stine četine poredane u nekoliko redova; Najpoznatije su gujavice koje žive u tlu; Ruju po tlu, hrane se organskim tvarima i mineraliziraju ih; Za stvaranje humusa uzgaja se kalifornijska gujavica; Pijavice : Nemaju parapodija ni četina; 33 kolutića; Imaju po jednu prianjaljku na prednjem i stražnjem tijelu; Najpoznatije su liječnička i konjska pijavica; Sišu krv toplokrvnim životinjama; Izlučuju hirudin – spoj koji sprječava grušanje krvi; Imaju oštre čeljusti; Ribe napada riblja pijavica MNOGOKOLUTIĆAVCI (POLYMERIA) ČLANKONOŠCI ( ARTHROPODA) Člankovita noga; Tijelo pokriveno hitinskom kutikulom; Glava, prsa i zadak; Ljestvičavi živčani sustav; Ptjecajni sustav je otvoren; Za izlučivanje Malpighijeve cjevčice – cjevasta izbočenja crijeva u tjelesnu šupljinu; Dijelimo ih na : klještare, rakove i uzdušnjake KLJEŠTARI Dva dijela na tijelu: prednje i stražnje tijelo; U prednjem imaju 8 tjelesnih kolutića, a u stražnjem 12; Na prednjem tijelu imaju klješta, kod nekih su klješta povezana s otrovnom žlijezdom kojim usmrćuju plijen; Iza kliješta su čeljusne nožice ticala i četiri para nogu za hodanje; Na stražnjem tijelu kod nekih klještara nalaze se bradavice predljivih žlijezda, iz kojih izlaze tanke paučinaste niti koje se na zraku stvrdnu u paučinu; Na trbušnoj strani imaju parne udubine pokrivene poklopcima; U njima su smještene lističave sturkture – to su lepezaste uzudšnice kojima dišu; Na kutikuli imaju dlake i četine; U tjelesnoj šupljini su untuarnji organi; Živčani sustav ljestvičav, sastoji se od mozga i trbušne živčane vrpce; Imaju oči, osjetne dlake i liraste organe za primanje kemisjkih podržaja; Probavni sustav: usta, ždrijelo, jednjak, mišićavi želudac i crijevo; uz crijevo se nalazi probavna žlijezda koja luči probavne enzime u crijevo; Ne mogu gristi ni usitnjavati svoj plijen; Na leđnoj strani imaju srce koje potiskuje krv po tijelu; Imaju 2 vrste orfggana za izlučivanje: neki imaju lučne žlijezde koje se otvaraju na osnovi četiriju pari nogu – preobraženi metanefridiji; neki imaju funkciju izlučivanaja produkata tvarne izmjene pomoću Malpighijevih cjevčica; Razdvojena su spola; Razmnožavaju se jajima, većina; Najprepoznatljivi: pauci, štipavci ili škorpioni; Grinje šugarci su uzročnici svraba u čovjeka i krpljei koji prenose mnoge zaraze: prijenosnik virusnog encefalitisa i nekih nametničkih piroplazmi; zatim i povratna groznica (borelija); Najpoznatiji šugarac je čovječji svrabac, prenosi se dodirom i odjećom RAKOVI Vodene životinje; Broj kolutića varira od 10 do 50; Riječni rak, jastog, škamp i hlap; Glava, prsa i zadak; U glavi je sraslo 6, u prsima 8, a u zatku 6 kolutića; Glava i prsa srasli su u glavoporšnjak; Na glavi su dva para ticala ili antena; Imaju sa svake strane po jedno složeno oko; S donje strane glave imaju ti para usnih organa; Na prstima su prva tri para čeljusnih nogu koje sudjeljuju za prikupljanje hrane; Iza njih se nalazi 5 pari nogu za hodanje; Na zatku 5 pari nogu za plivanje; U mužjaka je prvi par nogu preobražen u organ za kopulaciju; Zandji par nogu sa zadnjim kolutićem čini repnu lepezu; na površini tjela je hitniska kutikula sa vapnencem; Živčani sustav je ljestvičav; U glavi je mozak koji je povezan s dvije trbušne živčane vrpce; Te vrpce povezuju parove ganglija koji se nalaze u svakom kolutiću; Probavni sustav: usta; žvačni želudac; ...probavna žlijezda; unutarstanična probava; Škrge su na osnovici nogu i protkane su spletom kapilara; Kisik se veže na krvni pigment hemocijanin; Kod nekih kisik ulazi kroz tanku stijenku tijela; Optjecajni sustav jeo tovren; Za izlučivanje imaju jedan par antenalnih žlijezda ; Oči su sastavljene od mnogo malih okašaca, odk ojih svako zasebno zamječuje dio predmeta; Složene oči imaju i kukci; Mnogobrojne četine i dlake na kutikulu imaju funkciju osjetila za opip; Na ticalima su osjetila za miris, a pri njihovu dnu osjetila za ravnotežu; Razmnožavaju se jajima; Presvlačenje – proces kojeg kontroliraju hormoni; Niži, viši raci; Od nižih su najpoznatije vodenbuhe; Najpoznatiji niži nametnici: šaranova uš i rak kesičar; Od viših rakova najpoznatiji: riječni rak, šakmp i hlap u kojih se ističu jake štipaljke na prvom paru nogu za hodanje; Jastog nema štipaljki UZDUŠNJACI; Prilagođeni životu na kopnu; Imaju uzdušnički sustav – hitinske cjevčice koje se na površini tijela otvaraju odušcima a u unutrašnjosti se granaju u sustav sitnih dušnica koje dopiru u tkivima do samih stanica; Njihova funkcija je udisanje zraka i prijenos kisika STONOGE ; Veći broj jednakih kolutića:; Na svakom kolutiću par člankovitih nogu; Najpoznatije su strige KUKCI 20 kolutića; 6 stopljeno u glavu, 3 u prsa, i 11 u zadak; Glava je cjelovita hitnska čahura na kojoj se nalazi jedan par ticala i sa svake strane jedno složeno oko sastavljeno i od nekoliko tisuća očica; 3 para usnih organa: gornja čeljust, donja čeljust i donja usna; Razlikujemo usne organe za grizenje, bodenje, lizanje i sisanje; Kukci imaju nog za: trčanje, kopanje, plivanje, skakanje etc; S gornje strane na 2. I 3. Kolutiću većina ima par krila za letenje; Kod nekih je drugi par krila zakržljao; Neki su potpuno izgubili krila; Neki nikad nisu ni imali krila; Na zatku nemaju noge; Površina tijela – hitinska kutikula; Živčani sustav ljestvičav; U glavi je trodijelni mozak koji je povezan s parom podždrijelnih ganglija kopje su povezane trbušnom živčanom vrpcom; ...Mjesta velike koncentracije živčanih stanica u mozgu kukaca zove se gljivolikim tijelima ; Ta trbušna vrpca povezuje parne ganglije u svakom kolutiću; Dobro razvijena osjetila za miris , nalaze se na ticalima; Osjete se na nekoliko kilometara; Organi za sluh najrazvijeniji su u onih kukaca koji imaj urazvijene organe za glasanje (skakavci, šturci, cvrčci); Probavni sustav: usta, ždrijelo, jednjak, volja i žvačni želudac sa zubićima za usitnjavanje hrane; srednje crijevo i stražnje crijevo; Za disanje imaju uzdušnički sustav koji se na površini tijela otvara sa više odušaka; Otpjecajni sustav otvoren; Na leđnoj strani imaju srce koje potiskuje krv; Krv je bezbojna ,zelenskasta ili crvenkasta; Krv ne prenosi kisik jer uzdušničkim sustav direkt dolazi u stanice; Na prijelazu između srednjeg i stražnjeg cvrijeva su Malpighijeve cjevčice za izlučivanje; Razdvojena su spola; Razmnožavaju se jajima; Imaju parne spolne žlijezde ili plodila; Oplodnja je unutarnja; Ličinke leptira nazivmao gusjenicama; Gusjenice se hrane lišćem i nanose velike štete, a leptiri se hrane cvjetnim peludom i nektarom; Neke ličinke se presvlače i do 30 puta; Kad dosegnu određenu veličinu, začahue se u kukuljicu, u tom stadiju počinje preobrazba ili metamorfoza; Kad iz kukuljice izađe potuno razvijen kukac, metamorfozu nazivamo poputnom; Neki kukci nemaju kukuljice ŕ nepotpuna metamorfoza Kukci se dijele na beskrilce i krilaše.. |
