|
evoga...možda nisu sve riječi, il možda ćak ima i viška. ako ko kaj ima - neka prepravi! ![]() Philosophia, ae, f . – filozofija Explico, 1. – objašnjavati, tumačiti Ovidius, ii, m. – Ovidije Corpus, oris, n. – tijelo Morior, 3, mortuus sum – umrijeti Anima, ae, f. – duša Aeternus, 3 – vječan Immortalis, e – besmrtan Imortalitas, atis, f. – besmrtnost Exto, 1. – postojati, istaknuti se Extinugo, 3., stinxi, stinctum - ugasiti, isušiti, pogubiti, zatrti Doctrina, ae, f. – nauk, učenje, doktrina Pythagoreus, 3 – pitagorovski, pitagorejski Cultus, us, m. – kultura, obrazovanost, štovanje, njega Cultor, oris, m. – obrađivač, štovatelj, poklonik Opera, ae, f. – rad, trud, djelatnost Constantia, ae, f. – postojanost, značajnost Ostendo, 3., tendi , tensum (-tentum) – pružiti, pokazivati Iste, ista, istud – taj, ta, to Novisse fertur -- ?!? Ecloga, ae, f. – ekloga, pastirska pjesma Modus, i, m. – način Continenter – stalno, neprestano Aetas, atis, f. – razdoblje, doba Aureus, 3 – zlatan, pozlaćen Dico, 1. – posvetiti, predati Dico, 3., dixi, dictum - reći, kazati |
|
to ban - isključiti, zabraniti to receive - primiti, prihvatiti to bear - podnositi to encourage - ohrabriti craze - ludost to reckon - izbrojiti, misliti, ocijeniti, pretpostavljati, modified - izmijenjen, preinačen convertible - kabriolet to hand out - dijeliti, razdijeliti modest - skroman out-of-work - nezaposlen motion - pokret, gibanje, kretanje invariably - nepromijenjeno, stalno extra - statist ponytail - konjski rep to trap - zarobljen, zatvoren role - uloga ability - mogucnost to cast - izabrati heavily autobiographical audition part - uloga rugged - hrapav, grub, sirov unconventional - nekonvencionalan, neusiljen, prirodan break - stanka, odmor immediately - odmah to notice - primijetiti to promote - proizvesti, promaknuti, propagirati, reklamirati to turn down - odbiti to manage - voditi, upravljati, rukovati success - uspjeh to set up - osnovati, postaviti, uspostaviti, zakazati, utvrditi work of art to show off - isticati, izložiti, praviti se važan occasionally - neredovno, povremeno immaculate - besprijekoran, cist, neokaljan to impress - zadiviti, impresionirati action figures underwear - donje rublje, rublje miniature coach (bus) double-decker - dvokatni bus the bulk of - ogroman broj... tin-plate - ploca od lima (sordof) manufacture to wind, wound, wound - namjestiti to store - pohraniti, spremiti swapmeet - (place where people who have something to exchange meet) current - aktualan, sadasnji contemporary - suvremen to attach - pripojiti, pricvrstiti, privezati to tempt - iskusati, dovesti u iskusenje the sky is the limit - speaking of money, very very expensive financial constraint - financijski problemi constraint - ogranicenje charity - karitas, dobrocinstvo to mesmerize - ocarati, opciniti mug - salica ash-tray - pepeljara teapot - cajnik tea-cloth - kuhinjska krpa biscuit tins - (one kutijice limene za kekse? :D) flag - zastava egg cup - stalak za jaje (?) candlestick - stalak za svijecu royal - kraljevski, sjajan, velicanstven to split up - razdvojiti Lady-in-Waiting - dvorska dama plain - obican, jednostavan; nezacinjen, cist coronation - krunjenje booze - pice throw up to pick at sbd - zadirkivati nekoga to attempt - pokusati, poduzeti suicide - samoubojstvo pair-work - zajednicki rad, rad u paru queer - cudan, neobican; homosekusualac bullying - nasilje u skoli (fizicko ili psihicko) skipping school - markiranje truant- besposlicar, lijencina drift away - udaljiti se |
|
Renesansa (franc. renaissance- procvat, preporod) -razdoblje u umjetnosti koje traje od kraja 14.st do početka 17. st. -nastalo u Italiji, širi se u Španjolsku, Francusku, Englesku, Njemačku i Hrvatsku. -to je razdoblje koje u povijesnom smislu obilježeno različitim otkrićima. Johaness Gutenberg –TISKARSKI STROJ Christofer Columbo - OTKRIĆE AMERIKE -Moreplovci – Vasco da Gamma Razdoblje čežnje za znanjem i umjetničkim izražavanjem Slikari i kipari usmjeruju pozornost na čovjeka i njegovo tijelo. Primjer renesansnog čovjeka – Leonardno da Vinci – umjetnik i znanstvenik - tematika u književnosti : svakodnevna čovjekova stvarnost ističe se duhovna i tjelesna ljepota L. Ariosto Francois Rabelais William Shakespeare Miguel de Cervantes Dolazi do procvata kazališta, grade se mnoga kazalište, pišu se djela za izvođđenje u kazalištu. RENESANSA U HRVATSKOJ -javlja se u Dalmaciji i SZ Hrvatskoj LIRIKA a) pišu se ljubavne pjesme: Džore Držić, Šiško Menčtić – pišu ljubavne pjesme pod utjecajem talijanskog pjesnika (Petrarca) - slave žensku ljepotu i iskazivaju osjećaje i pjevaju o neuzvraćenoj ljubavi -u 16. st. – Hanibal Lucić, Mavro Vetranović b) Pišu pokladne pjesme – šaljive pjesme namjenjene običnom puku - Nikola Nalješković, Mavro Vetranović c) Satirične pjesme – Mavro Vetranović d) Duhovno – religiozne pjesme – najviše se pišu radi neprestane opasnosti od Turaka, a ta opasnost podsjeća pjesnika kako je kratak život. - Marko Marulić, Juraj Šišgorić - domoljubno nadahnuće e) poslanice – njima se pjesnici dopisuju, govore o sebi, životu, društvenim prilikama u to vrijeme – Nalješković , Lucić 1507. g. – objavljena zbirka pjesama koju je objavio dubrovački plemić Nikša Ranjina -„Zbornik Nikše Ranjine“ – pjesme Šiška Menčetića, Džore Držića i puno pjesama nepoznatih autora Epsko pjesništvo -u vremenu renesanse nastaje prvi hrvatski ep -JUDITA (Marko Marulić) - „ Ribanje i Ribarsko prigovaranje – Petar Hektorović - epski spjev ali su zapisane i narodne uspomene pjesme -„Vazetje Sigeta grada“ - epsko dijelo o obrani Sigeta i smrti Nikole Zrinskog Epika u prozi - u vrijeme renesanse – prvi hrvatski roman (u stihovima) - „Planine“ – Petara Zoranića Drama -u 15. st. pišu se crkvena prikazanja -u to vrijeme prva hrvatska PASTORALA- pastirska igra - „Radmio i Ljubmir“ – Džore Držić -prve hrvatske SVJETOVNE DRAME (drame sa svjetovnom tematikom) – Mavro Vetranovć i Hanibal Lucić Najbolje KOMEDIJE - Marin Držić „Skup“, „Dundo Maroja“ i „Novela od Stanca“ LUDOVICO ARIOSTO ( 1474. – 1533.) - najveći pjesnik talijanske renesanse -rodio se u Reggio eurtiju -najpoznatiji ep „Bijesni Orlando“ – 46 pjevanja -zasniva se na sukobu kršćana - intimni problemi glavnih junaka jer se zaljubljuju u pripadnika/cu drugog spola -većina radnje u Parizu -glavni junak Orlando – zaljubljen u Angelicu, no ona se zaljubljuje u pastira i kada Orlando to sagna njegova ljubav prelazi u bijes. -Orlando je u svari Rolan – čuveni vitez koji se javlja u pjesmama i legendama FRANCOIS RABELAIS (1494. – 1533.) -Francuski renesansni pisac -jedno vrijeme je bio redovnik, poslije je studira medicinu i radio kao lječnik - u književnosti je postao poznat po svojim fantastično – satiričnim romanima („Gargantua i Pantagruel“) -roman od 5 knjiga -u romanu govoreći o divu Grgantui i njegovom sinu Pantagruelu ustvari progovara oštrom kritikom i satirom o aktualnim pitanjima i osobama svoga vremena. MIGUEL DE CERVAVANTES SAVEDRA (1547. – 1616.) BISTRI VITEZ DON QUIJOTE OD MANCHE - rođen 29. 9. 1547. - španjolski renesansni pisac -prva najznačajnija knjiga „Novele za primjer“ -bio je u ratu i ostao bez ruke -bio je zarobljen i u tamnici je počeo pisati „Don Quijota“ -umro je u bijedi BISTRI VITEZ DON QUIJOTE OD MANCHE - prvo je bio zamišljenkao parodija viteških romana koji su bili rasprostranjeni u ono vrijeme - no pišuči roman otkrio je i onu drugu stranu čovjeka tako da je odustao od te parodije - likovi : - SANCHO PANZA – štitonoša - DULCINEA – njegova djeva - SANSON CARRASCO- - na sukobu Sancho Panze i don QUIJOTEA se temelji djelo. - Sancho Panza – totalna suprotnost svome gospodaru: debeo, malen, praktičan, razlikuje stvarnost od priviđenja i on je ovdje da bi svojom priprostom logikom rasvjetlio gospodareve ludosti -don Quijote – podsjeća nas da u životu nije sve u logici i praktičnosti, kako ljudskoj duši treba nešto više. - DONKIHOTIZAM – nastao pod utjecajem glavnog lika - označava smješan, besmislen pothvat -Rocinante – konj od don Quijotea Qujote želi postati vitez i popraviti svijet. On zamjenjuje zbilju priviđenjima jer si je toliko umislio da je vitez i više ne razlikuje što je stvarnost od priviđenja. Misli da su vjetrenjače gorostasi: želi se boriti protiv njih. Komičnost djela je u tome što se borio protiv vjetrenjaša za koje je mislio da su gorostasi a tragičnost što je stvarno mislio da su to gorostari, to mu se priviđalo. Bio je lud. Sancho je proždrljiv, debeo, miroljubljiv i razlikuje stvarnost od priviđenja za raliku od do Quijotea koji ne zna što je stvarnost i privišaju mu se neke stvari (fratri – mračni čarobnjaci), ne želi jesti i drži se svojih zamišljenih viteških zakona. Problemi koji se u romanu pokušavaju rješiti je taj da : Ljudi koji previše sanjare ne znaju više granicu između stvarnosti i priviđenja WILLIAM SHAKESPEARE ( 23. travnja 1564. – 23. travnja 1616.) - rođen u Stratfordu na Avonu - sa 18. godina se oženio sa 8. godina starijom Ann Hathway - najveći renesansni pisac -poznat po svojim tragedijama i sonetima -jedan od suvlasnika kazališta „The Globe“ - Stvaralaštvo 1) Rane drame- povijesne drame, tragedije i komedije - tragedije u tom razdoblju nemaju onu duboku i uvjerljivu karakterizaciju likova kao one kasnije - krajem prve ___ smatra se razdoblje kad je napisao tragediju „Romeo i Julija“ 2) Zrelo doba – u tragedijama je karakterizacije uvjrljiva a komedije se kreću od lakadija do romanci Romanca – dramsko djelo koje 3) Poznije – starije doba stvaralaštva 1613. godine izgorilo je kazalište „The Globe“ prilikom izvođenja nekog djela. Ponovno je sagrađen 1614. godine 1599. sagrađen the Globe THE GLOBE – 3 kata, kružni ili osmerokutni - siromaniji puk- dvorište iz kojeg se mogla pratiti predstava, okolo su sjedišta -oni bogatiji su mogli biti na balkonima - ako je zastava bila podignuta, značilo je da na taj dan ima predstave -nije bilo ženskih uloga. HAMLET -tragedija u 5 činova -predloak za Halmeta „Ur Hamlet“ - likovi : Hamlet –danski kraljević Ofelija – polonijeva kći Klaudije – kralj, Hamletov stric Gertruda – Hamletova majka Polonije – Klaudijev savjetnik Hamlet : - simbol tragičnog čovjeka prava da sumnja u sve vrijednost - neodlućan lik, u njemu se javljaju moralne dvojbe - cijelu tragediju se dvoumi osvetiti li se ocu ili ne SOLILOKVIJ – monolog (bit il ne bit, to je pitanje) - razlog Hamletove patnje je prikaz njegovog oca koji govori da ga je Hamletov stric ubio, potom se oženio njegovom majkom - Hamlet je plemenit rastrgan, nemoćan, neodlućan. ROMEO i JULIJA -tragedija o nesretnoj ljubavi između Romea i Julije (nesretna jer su im obitelji bile posvađane. MARKO MARULIĆ Judita - renesansni književnik -otac hrvatske književnosti -Judita- 1. djelo hrvatske književnosti – U mlecima 152. -pisao i na latinskom -6 pjevanja (libra) -rođen u Splitu, 1450, umro u Splitu 1524. -Obrazovao se u St-u i Padovi - bio je mislilac, bogoslov, pjesnik, bavio se slikarstvom -autor 1. hrvatske uspješnice, bestselera -središnja je osoba hrvatskog humanizma -pisao je na latinskom i hrvatskom -najpoznatija djela na latinskom su: 1. „De instituione bene vivendi per exempla sanctorium“ – Upute (upućivanje) u čestit život po primjerima svetaca, Mleci, 1506. 2. „Evangelistarum“ – Evanđelistar, Mleci, 1516. 3.Pismo papi Hadrijanu VI., Mleci, 1522. U tom pismu moli papu za pomoć u obrani od Turaka. On daje i prijedlog da papa ujedini sve eurospke vladare protiv zajedničkog neprijatelja. 1. Davidijada – njegovo najpoznatije i najznačajnije djelo na latinskom -junački ep o podvizima kralja Davida -sastoji se od 14 knjiga -nadahnuće je našao u Bibliji -tematski se sastoji od 3 dijela: 1. Davidov život prije nego što je postao kralj 2. za vrijeme njegova kraljevanja 3. kazne koje su mu se dogodile zbog grijeha koje je počinio JUDITA – 1. Djelo štampano na hrvatskom, religiozna tematika - Počinje invokacijom, zatim uvodno pripovijedanje - 6 pjevanja ili 6 libara, stara splitska čakavština - 1521. Prvi puta štampana u Mlecima - Puni naziv djela Judita: Istorija Svete udovice Judite - Razlika između ove Judite i biblijske: onda djeluje svjesno i pokreće događaje - Judita – djelo ima posvetu, M.M. posvetio svome kumu Dujmu Balistriću - U toj posveti se poziva na začinjavce (anonimni narodni pjesnici koji su pisali prije njega i koji su isto koristili dvostruko rimovani 12-erac) - Judita je napisana 1501., trebalo je 20 godina da bude objavljena - podloga je preuzeta iz Biblije - Povod za pisanje bila je opasnost od Turaka HRVATSKI PETRARKISTI Džore Držić Šiško Menčetić Hanibal Lucić -uvode uživanje u ovozemaljskom životu, tjelesnoj ljubavi i ljepoti žene Džore Držić - rođen u Dubrovniku - vrlo obrazovan, poznavao latinski jezik i književnost - titula doktorskog prava - zaredio se i posvetio svećenstvu - zaredio se zbog ljubavi prema poeziji koju je pisao - 1497. – prestao pisati zbog ljubavnog razočaranja - Središnja tema : ljubav prema jednoj osobi čiji identitet nije htio otkriti - Zamijenio je česti sonet talijanski s dvostrukim 12ercima - Pisao je narodnim jezikom – dubrovačka štokavština - Tvorac prve hrvatske pastorale – Radmio i Ljubmir ŠIŠKO MENČETIĆ - Rođen u Dubrovniku - Pohađao javnu školu na tal. I lat. Jeziku - pretpostavka - Bavio se trgovinom i putovao - Imao je čudnu narav te je često bio kažnjavan zbog toga - Žena margareta - Imao je 2 sina i kćer s njom - 1527. Umro od kuge sa svoja 2 sina - Njegove pjesme se nalaze u zborniku Nikše Ranjine - I Držićeve također - Menčetićeve prevladavale - Često se zaljubljivao - „Pjesni o Isusu“ koji je u zborniku otisnut poslije vih pjesama i prestavlja simboličnu završnicu, duhovno, religiozno - Ponekad ne može kontrolirat svoje osjećaje pa su mu ljubavne pjesme ponekad agresivne i stravstvene - Napastovao je žene HANIBAL LUCIČ - Rođen u Hvaru u vlastelinskoj obitelji - Umro 14.12 isto u Hvaru - O obrazovanju nema dokumenta - Vrlo je bio učen čovjek - Poznavao je klasičnu, suvremenu, latinsku i hrvatsku književnost - Pjesnik je jedne od najljepših ljubavnih pjesama renesansnog doba: JUR NIJEDNA NA SVIT VILA te drama Robinja - Bio je sudac i odvjetnik hvarske gradske općine - Nije mario za puk - Imao je izvanbračnog sina Antuna kojem je dao svoje imanje nakon smrti te je Antun nakon tog objavio njegova djela - Zaljubio se u običnu pučanku - Pisao je na južnokajkavskom narječju s primjesama štokavštine - Prvi je preveo Ovidija na Hrv. Jezik - Ovidije je pisao ljbuavne pjesme pa se to dojmilo Lucića - Drama „Robinja“ – tiskana je 1638. U Mlecima - Prva hrv. Originalna drama svjetovnog sadržaja - Tematike svuremene hrvatske povijesti - Drama o iskušavanju vjernosti - Djelo se ističe dugim lirskim obojenim monolozima - Glavni su likovi izmišljeni, ali ih je Lucić oblikovao kao potomke hrvatskih velikaških rodova - Obitelj Derenčin - Majer – Podmanickih Držićeve najpoznatije 2 pjesme su: - Draža je od zlata - Grem si, grem Najpoznatije 2 Menčetićeve pjesme: - Prvi pogled - Blaženi čas i hip Jur nijedna na svit vila, H. Lucić -stih – simetrični osmerac, rima ugalvnom ABAB -tema – žena čiji identitet nije otkriven Motivi – prolaznost, lice, usta, oči, zubi, kosa, obrve, grudi, prsti , hod Tema zadnje kitice je prolaznost ljepote koja nije vječna. Pisac se boji da ljepota djvojeke o kojoj piše ne „umre“. U pjesmi se nalaze Petrarkistički elementi. Djevojka je opisana savršeno, odnosno bolje od svega. ... Javljaju se usporedbe i metafore. Mavro Vetranović - Smatraju ga najplodnijim našim renesansnim pjesnikom - Pjesme iz mladih dana nisu sačuvane, smatra se da ih je on sam uništio jer nije bio zadovoljan njihovom kvalitetom - Dugo je živio u samostanu na Mljetu, bio je benediktinac - Većinu svojih djela je pisao sa stajalitša religioznog čovjeka (govori o ljudskom moralu, o ljudskim slabostima, o pohlepi i neslozi među ljudima) - Osim pjesama pisao je i crkvena prikazanja, a poznata mu je drama Orfej, te ep Piligrin - Pjesanca u pomoć poetam - Moja plavca Petar Zoranić - Odgojen i školovan u humanističkom okruženju i duhu - Potječe iz plemičke obitelji - Posvetio Planine Matiji Matijeviću jer je bio njegov učenik (ninski kanonik) - Bio je notar, pisar i izdavatelj - Navodno je studirao u Padovi - Prvi hrvatski roman u prozi i stihovima: Planine - U mladosti je pisao ljubavnu poeziju - „Ljubveni lov“ i „Vilenica“ djela koja nisu sačuvana, o njima saznajemo u Planinama - „Planine“ su opis zamišljenog 7-dnevnog putovanja u planine - Na put kreće pripovjedač Zoran (Zoranić), on odlučuje otići iz 2 razloga: 1. On boluje od „betea ljuveni“ (nesretno je zaljubljen) 2. Razlog je domoljubne naravi - On u djelu kori svoje suvremenike zato što zapostavljaju hrv. Jezik i svoju bašćinu te pišu na drugim jezicima - Zoran odlučuje napisati djelo „Planine“ kako bi to ispravio - Najpoznatiji ulomak iz romana je ulomak „Perivoj od slave“, to je ustvari san koji je on sam usnuo. Tu se opisuje ljepota perivoja (park) i spominju se vile koje on tu susreće. Susreće 4 vile: - Vila Latinka, Vila Grkinja, Vila Kalđejka (babilonsko podrijetlo) i Vila Hrvatica - Svaka od njih predstvlja književnost i kulturu tog jezika - Svaka od tih vila sjedi i ima jabuke u krilu (simboliziraju književna djela na tom jeziku) - Hrvatica je najmlađa i ima najmanje jabuka - Među jabukama na 2 jabuke Zoran vidi svoje ime i svoja djela (ona 2) Mikša Pelegrinović - Renesansni pjesnik, rođen na Hvaru - Radio je kao biilježnik i kao sudac u Zadru - Kasnije je radio i u ostalim dijelovima Dalmacije - Autor je djela koje se zove“jeđupka“ ( Ciganka ) - To je djelo označeno kao pokladna pjesma - Pjesma se sastoji od uvodne pjesme + 20 još pjesama koje on naziva („sreće“) - u uvodnoj pjesmji susrećemo ciganku kako savjetuje razne gospođe, tu ona priča o sudbini Cigana koji su osuđeni da nikada nemaju svoj dom, kako bi probudila sućut kod čitatelja - Prema legendi Cigani su prokleti da neće imati svoju domovinu jer su ukrali čavle sa Isusova groba Petar Hektorović - Rođen na otoku Hvaru - Školovao se u Splitu, naučio latinski - Imao je glazbenu nauku - Bio je plemić - Imao je graditeljsku naobrazbu - Bio je svjedokom bune pučana protiv vlastelina - Bježao je pred Turcima 2 puta - Na njegov rad najviše je utjecao M. Marulić - U svojim djelima piše o sebi i svojim doživljajima - Pisao je pjesme u mladosti koje je sam uništio - Sačuvana je njegova poslanica na Lješkoviću - Najznačajnije djelo putopis-poslanica: Ribanje i ribarsko prigovaranje ribarska ekloga - To djelo posvetio je Jeronimu Bartučeviću - Djelo je pisano na čakavštini, opis trodevnog putovanja s Nikolom Zetom i Pashojem Debeljom. - Zapisao je mnoštvo narodnih zagonetki i jednu počasnicu „Naš gospodar pojem jizdi“ RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE - posvetio je to djelo svojem prijatelju Jeroniu Bartučeviću -pisana na staroj čakavštini -pisac govori o svom trodevnom putovanju sa 2 ribara: Nikola Zet, Paskoje Debelja - djelo je podijeljeno u 3 djela – 3 dana -nema opisivanja već se govori o događajima od Hvara do Šolte- -on je poštovao narodne usmene pjesme – Bugarštice – narodne usmene pjesme dugog stiha ( duži od uobičajenog narodnog 10-erca) - RIBANJE je spomenik našem seljaku - Petar Hektorović je zapisao 2 bugarštine 1. O kraljeviću Marku i bratu mu Andrijašu - prva zapisana -nju Razuje Paskoje 2. O radovanu Siverincu - Zapisano je mnoštvo narodnih zagonetki, poslovica i jednu počasnicu (pjesma u čast nekome) – „Naš gospodar pojem jezdi“ Marin Držić - Rođen u Dubrovniku - Nadimak „Vidra“ - Najpoznatiji komediograf u našoj književnosti - Svećenik, pjesnik, orguljaš - 1526. – izabran za jednog od dva rektra u ckrvi Svih Svetih - 1538. – otišao u Sienu (renesansno središte) - Pustolovno društvo Kristophea von Rogendarfa - 1548. – 1562. – živi u Dubrovniku - 1548. – prikazano prvo njegovo djelo: Tirena (pastorala), prikazna pred Kneževim dvorom - 1550. – jedino djelo tiskano za njegova života u Mlecima: Zbirka pjesama - Commedia erudita - učena komedija Komedije: Novela od Stanca, Skup, Dundo Maroje, Tripče de utolče, Pomet Tragedije: Hekuba Novela od Stanca: - kratka priča - Šala od Stanca - 12-erac, opkoračenje - Opis dubrovačkog moćnog života i negostoljubivosti - Gradski trg- središte, mjesto radnje - Likovi: Stanac, Vlaho, Miho, Dživo Pešica Dundo Maroje: 2 prologa, 5 činova podijeljenih u scene ( 44 prizora) Tema – škrtost, novac Kontrasti: sukoba starosti i mladosti, građani sluge, ... građani su domišljati i duhovoti, prikazani su bez previše mudrih odluka U Prologu se javlja lik Negromant zvan Dugi Nos – upućuje nas u radnju djela i govori o „ljudima nazbilj“ (stvarni ljudi) i o „ljudima nahvao“ (glumci), i da gledatelji trebaju razlikovati stvarnost od glume. Skup: Komedija koje ja napisana na predlošku jedne starije komedije rimskog antičkog autora Plauta i nejgove komedije „Aulularija“, i oba autora bave se motivom škrtosti, smiju joj se |
|
Antiquus, 3 Drevan, star Auctor, -oris, m. Pisac (autor) Dico, 3. dixi, dictum Reći, kazati Heracules, is, m. Herakul (Heraklo, mitski grčki junak) Magnus, 3 Velik Heros, -ois, m. Junak, heroj Sum, esse, fui Biti Poeta, -ae, f. Pjesnik Autem A, pak, no, ali Ovidius, -ii, m. Ovidije (pjesnik iz I. st.) Uxor, -oris, f. Žena, supruga Deanira, -ae, f. Dejanira (Heraklova supruga) Noxia, -ae, f. Šteta, kvar Maritus, -i, m. Suprug, muž Mors, mortis, f. Smrt Scribo, 3. scripsi, scriptum Pisati, napisati Volo, velle, volui Htjeti Ille, illa, illud Onaj, ona, ono Amor, -oris, m. Ljubav Servo, 1. Čuvati, sačuvati, spasiti, služiti Servus, -i, m. Rob Vester, -tra, -trum Vaš Infectus, 3 Neučinjen; zaražen Do, 1. dedi, datum Dati, davati Nam Jer Centaurus, -i, m. Kentaur (mitsko biće, pola čovjek, pola konj) Nessus, -i, m. Nes (kentaur N., iz grčke mitologije) Iste, ista, istud Taj ta, to Incito, 1. Poticati Scio, 4. Znati Mentior, 4. mentitus sum Izmišljati, lagati Valde Veome, vrlo Miser, -era, -erum Jadan, bijedan Gaudeo, 2. Gravisus sum Radovati se, veseliti se Facio, 3. Feci, factum Činiti, raditi Ob Zbog Is, ea, id On, (onaj, taj, ovaj), ona, ono Res, rei, f. Stvar, zgoda Dolor, -oris, m. Bol Mortuus, 3 Mrtav Constat, 1. constitit Poznato je Tamen Ipak Vir, viri, m. Muž, junak, muškarac Fortis, -e Hrabar Ostendo, 3. –tendi, -tensum (-tentum) Pružiti, pokazivati Fama, -ae, f. Glasina, vijest Ipse, ipsa, ipsum Sam, sama, samo Rogus, -i, m. Lomača Extruo, 3. –struxi, -structum Podići, sagraditi Iaceo, 3. Iacui, (iaciturus) Ležati, spavati Denique Napokon, konačno Amicus, -i, m. Prijatelj Philoctetes, -ae, m. Filoktet sub Pod; ispod; niže Rogo, 1. Pitati, moliti Pono, 3. posui, positum Staviti, položiti Iubeo, 2. iussi, iussum Zapovijedati Ignis, is, m. Vatra, oganj; požar Pars, partis, f. Dio, strana Pereo, -ire, -ii, -itum Nestati, poginuti, propasti Immortalis, -e Besmrtan Immortalitas, -atis, f. Besmrtnost Dignitas, -atis, f. Dostojanstveno, ugled, dignitet Plenus, 3 Pun, krupan propter Zbog, blizu Omnis, -e Sav, svaki Meritus, 3 Zaslužan Ipse, ipsa, ipsum Sam, sama, samo Iuppiter Iovis, m. Jupiter Caelum, i. n. Nebo, nebeski svod Accipio, 3. –cepi, -ceptum Primati, primiti, čuti, doznati Mortalis, -e smrtan Venenum, -i, n. otrov at ali, nego, no dedecet, 2. -uit ne dolikovati, ne pristojati se vestis, -is, f. odjelo Prijevod: 1. Drevni pisci govorahu da je Heraklo bio veliki h eroj. 2. Ali pjesnik Ovidije je pisao da žena Herakla, Dejanira bijaše kriva za muževu smrt. 3. Naime ona je htjela sačuvati ljubav muža i dala je Heraklu odjeću zaraženu otrovom. 4. Kentaur Nes je pričao da je ta ljubav poticala Dejaniru. 5. Ali Dejanira ne pisaše da Kentaur laže. 6. Vrlo jadno se radovaše da je dobro učinila. 7. Ali je poznato da je Heraklo zbog velike boli on mrtav. 8. Ipak dokazalo se da hrabrom junaku ne dolikuje bol. 9. Glasina samog Herakla sagradiše lomaču i na lomači je bila ostala. 10. Napokon prijatelj Filoktet je zapovijedio da ____ stave ispod lomače. 11. Pričaju da je u vatri nestao smrtan dio Herakla, ali onaj besmrtni, prepun ugleda, zbog svih zasluženih junaka, od samog Jupitera primljen na nebo. |
|
Gljive (Fungi)- opsežna skupina heterotrofnih eukariotskih organizama. Ili su saprofiti (hrane se organskom hranom koji su proizveli drugi organizmi) ili paraziti (koriste hranu živih organizama). Vegetativno tijelo gljiva je micelij (izgrađeno od isprepletenih hifa). Plektenhim- gusti splet hifa. Gljive imaju osobine koje ih povezuju sa životinjama -stijenka hifa u gljiva je građena od hitina, tj. od tvari koju proizvede životinja, rezervna tvar je glikogen [životinjski škrob], ali nikada škrob i DNK analizom ustanovljena je veća sličnost sa životinjama nego s biljkama) te imaju osobine koje ih povezuju sa biljkama – imaju staničnu stijenku, nepokretne su te se hrane na biljni način, uzimajući hranu vanjskom površinom i načinom razmnožavanja gljive su svakako tijelesno vezane uz biljke, postoji jasna izmjena generacija, što je osobina biljaka. Djele se na mješinarke i stapčarke. Mješinarke- imaju micelij građen od vrlo dugih hifa s poprečnim stijenkama. U himeniju (sloj u plodištu) se razvijaju askusi, mješinice gdje se razvijaju askospore. Mješinarke imaju jasno izraženu izmjenu generacija, spajaju se cijeli spolni organi, a stapanjem + i – jezgre razvija se zigota. U mješinarke ubrajamo gljivice. U njih pak ubrajamo kvašćeve gljivice (saharomiceti=. To su vinski kvasac te pivski ili pekarski kvasac. Razmožavaju se vegetativno, pupanjem. Stijenka im je od ugljikohidrata i najčešće su kuglastog oblika (jednostanični, najčešće). Vinski kvasac izaziva fermataciju pretvarajući grožđani šećer etanol. Živi u tlu. Značenje etanola je veliko, s time i tih gljivica. Pivski ili pekarski kvasac ista je vrsta kvasca, a poznata je jer fermentira ječmeni slad u etanol. Djelovanjem kvasca nastaju mjehurići CO2 uz pomoću kojih se tjesto nadiže. Kvasci su vrlo bogati vitaminima. Među mješinarke ubrajamo i zelene plijesni, a najpoznatija vrsta je kistac ili penicilijum. Odlikuje se sporangijskim nosiocima koji su raspoređeni poput kista i na tim ograncima razvijaju se spore u nizovima. Ta vrsta ima antiobiotsko djelovanje i to je otkrio Aleksandar Fleming. Na kraju je prispjela jedna dinja sorta kantalup, njezina je plijesan pokazala vrlo jako antiobotsko djelovanj, 80 puta jače od onog koje je ustanovio Fleming. Jedan od najpoznatijih enzima zelenih plijesni je zimaza, koji razgrađuje škrob. Pepelnice su parazitske gljivice koje ćive u pepeljastim prevlakama na listovima i plodovima različitih viših viljaka, nanoseći velike štete u poljoprivredi – pepelnice vinove loze. Ražova gljivica parazitira u plodnici trava. Razvija rošćić-sklerocij. Sklerocij sadrži otrovan alkaloid, koji je ljekovitih svojstva. Služi u porodiljstvu jer izaziva grčenje maternice. Sadržaj sklerocija izaziva halucinantne pojave i psihičke smetnje, te je osnova u proizvodnji droge popularnog imena LSD. Smrčak je vrlo ukusna gljiva za jelo. Narančasta zdjeličarka ima plodište i po više centimetara u promjeru, zjeličastog je oblika, a s gornje stane razvija se sloj s askusima. Gomoljače ili tartufi posebno su poznate u kulinarskom umijeću. Žive u bjelogoričnim šumama u tlu na dubini od oko 15cm. pldišta su snažne arome. Traži ih se pomoću treniranih životinja (istarske tartufe). Stapčarke – ploišta su im najčešće poput kišobrana ili klobuka na stručku. Razvijaju bazidiospore po 4 na zajedničkoj stapci bazidiji. I kod stapčarki je vrlo jasno izražena izmjena generacija, stapaju se + i – hife, a bazidiospore se razvijaju također nakon stapanja + i – jezgre. Djele se na parazite i saprofite. Paraziti su uzročnici različitih gljivičnih oboljenja. Parazitiraju na višim biljkama što nanosi velike štete u poljoprivredi. Tu spada Žitna hrđa- hrđave pjege po listovima pšenice. Ta ista gljivica svojim sporama zarazi i listove žutike i obratno. Dakle ima dva domadara. Također tu spadaju snijeti, napadaju žitarice, a među njima je posebna vrsta kukuruzna snijet, koja u klipu kukuruza razvija sitne crne spore u vrlo velikom broju te se putem zraka širi daljnja infekcija. Najveći dio su saprofitske gljive koje žive u šumskom tlu, na livadama, na kori drveća gdje se gomilaju organske tvari.. U supstratu razvijaju bogato razgranjeni micelij, također od pregrađenih higa, a na površini se razvijaju plodišta razlićitih oblika, boja i veličine, najčešće razlučena u stručak i klobuk. S obzirom na izgled plodišta djele se na listićarke (muhara, šampinjooni, blagva), rupičarke (vrganji, gube) te zupčarke (PROSENJAK). Pldošte može biti i zatvoreno, često je kruškastog ili kuglastog oblika, spore se razvijaju u unutrašnjosti, a pucanjem plodišta se rasipaju i raznose vjetrom. –gljive puhare. Otrovne stapčarke se djele na 3 skupine. 1. koje štećuju jetru, (zelena pupovka, sadrže stanične otrove), 2. One koje napadaju živčani sustav (panterovka i muhara, malo blaže trovanje, ali može završit smrću), te 3. One koje napadaju sluznicu želuca, (npr. ludara) izazivaju povraćanje i proljeve. S gljivama moramo biti na oprezu. Neke su samo povremeno o trovne, ovisno o starosti plidšta, o vlažnosti staničta, o neispravnom načinu sabiranja, o načinu pripreme, ili pak o vrsti hrane i pića koje se uzima zajedno s tim gljivama. Primjer je gnojištarka, vrlo ukusna gljiva, ali izaziva probavne poremečaje ako se jede uz alkoholna pića. Veliko je značenje šumskih gljiva također u povezanosti njihovih razgranjenih hifa s korijenjem šumskog drveća, koje gusto obavijaju i preuzimaju ulogu korijenovih dlačica, ponekad i u potpunosti jer su njihove hife duše, pa stoga i djelotvornije od korijenovih dlačica. Stablo opskrbljuje te gljive organskom hranom. Ovakvo združivanje viših biljaka zove se mikoriza. Ponekad gljiva opskrbljuje višu biljsku i s atmosferskim dušikom. Mikoriza je značajna i za cijelu porodicu kaćuna. neke orgideje trajno žive u mikorizi, pa nemaju zelenih listova. Znaenje gljiva- mineralizacija organskih tvari u prirodi, simbioza s višim biljkama. Lišajevi- su oblici suvremene simbiogeneze, simbioze dvaju različitih organizama, gljive i alge. Gljive su mješinarke ili stapčarke, a alge su jednostanične, zelene ili modrozelene. Udružuju se u spužvasto tijelo, koje se također označuje kao steljka. Alge pribavljaju organsku hranu za sebe i gljivu dok gljiva pruža algi zaštitu, vodu i minerale. Tim udruživanjem nastale su nove strukture, novi oblik života osebujnih morfoloških i fizioloških svojstava. Djele se na koraste, lisnate i grmaste lišajeve. Preko poprečnoh prereza uočavamo tri sloja : 1. zaštitni sloj – vanjski kožnati sloj gušćih higa, 2. asimilacijski sloj, sloj poslje zaštitnog, malo hifa s mnogo stanica algi te, 3. sloj za izmjenu plinova, rahlo raspoređenih duhig hifa.. Na nekim ćemo lišajevima uočiti plodišta poput trubica u kojima je himenij s askusima. Ipak najpešće se razmnožavaju soredijima. Soredij je tjelešce koje sadrži jednu kuglastu stanicu alge omotanu kratko higom odgovarajuće gljive. Rastu na stijenama, u pukotinama stijena, u krošnji i na kori drveća, na tlu, zidovima i drugdje. Indikatori su zagađenja, osjetljivi na SO2. Piniri su vegetacije, oblikujući prva tla na stijenama za razvoj drugih biljaka. U sjevernim su krajevima (Laponija) uz mahovine glavni element vegetacije tundra i izvor hrane, pa time i čimbenik preživljavanja tamošnjih sobova. Pogoduje im vlažnost zraka, ali preživljavaju i najnepovoljnije uvjete. Neke su vrste vrlo ljekovitih svojstava, npr. islandski lišaj poznati je lijek za kašalj, lišajevi su također značajniji jer se od njih proizvodi i lakmus papir. Najveće značenje lišjeva je ipak u toma kao pinira vegetacije jer oni postupno stvaraju životne uvjete i za više biljke. |
| veljača, 2008 | > | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | ||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv