gespenster-divisionen

utorak, 13.03.2007.

Check this out!

Evo nekoliko zanimljiv podataka i slikica iz područja astronomije:

Kliknite za povećanje
S lijeva na desno: Sunce, Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun, i Pluton, koji se od prošle godine ne svrstava među planete.

-Objašnjenje prije daljnjeg čitanja: 1 astronomska jedinica (u daljnjem tekstu AJ) je prosječna udaljenost Zemlje od Sunca i iznosi 150 milijuna kilometara. Njome se se računaju udaljenosti u svemiru (kao i u svjetlosnim godinama).

-Jedna stvar zbog koje se zapitate ima li ljudska mašta uopće granica:
Uzmite ove brojeve -
0 3 6 12 24 48 96 192 384 (primjetite da je svaki za duplo veći od prethodnog).

Sada svakom tome broju dodajte broj 4. Dobiti ćete slijedeće:
4 7 10 16 28 52 100 196 388

Dalje, svaki broj podijelite s 10. Dobiti ćete ovo:
0,4 0,7 1,0 1,6 2,8 5,2 10,0 19,6 38,8

-A sada, evo kako izgledaju prosječne udaljenost planeta od Sunca u Sunčevom sustavu: Merkur - 0,4 AJ, Venera - 0,7 AJ, Zemlja - 1,0 AJ, Mars - 1,5 AJ, Jupiter - 5,2 AJ, Saturn - 9,5 AJ, Uran - 19,2 AJ, Neptun - 30,1 AJ (Pluton - 39,4 AJ). Primjećujete li da se brojevi nekako poklapaju? Ali kao da nešto ne štima..? -Broju 2,8 ne možemo pridružiti ni jedan planet, ali zato se tu nalazi pojas asteroida, za koji se smatra da su to ostaci planeta koji je davno prije tu stajao (na udaljenosti od 2,77 AJ nalazi se najveći asteroid Ceres). Zahvaljujući ovom pravilu otkriven je bivši planet Pluton. Ako vam se čini da još nešto ne štima, u pravu ste. Planetu Neptunu ne možemo pridružiti nijedan broj od ovih gore (Neptun je otkriven također prvo proračunima zbog laganog skretanja Urana s putanje kad bi prošao blizu Neptuna, pa je znanstvenicima to bilo čudno), pa je jedno od objašnjenja to da Neptun izvorno ne pripada Sunčevom sustavu, nego ga je gravitacija Sunca privukla i zadržala.

Jupiter
Vidite ovu čuvenu crvenu fleku lijevo? - To je zapravo oluja koja traje već 300 godina.

Saturn
Galileo je prvi vidio famozne prstenove, koji su mu se učinile kao uši. Kad je krenuo pokazati glavešinama što je vidio, prstenovi su došli u ravninu pogleda, i naravno nisu se mogli vidjeti (debljina je samo 15 km), pa je Galileo bio ismijan.

Merkur ispred Sunca
Zaista smiješno, zar ne?

-Kad noću Mjesec obasjava Zemlju, zovemo to mjesečina. A kako se onda zove kad smo na Mjesecu pa gledamo Zemlju? Zemljačina!

-Pogledajte onu prvu slikicu na vrhu. Uočite odnos Sunca i Zemlje, i zamislite sada sebe na toj Zemlji. E sada pogledajte kako naše ''ogromno'' Sunce izgleda naprema nekim zvijezdama:
Plavom divu:

Crvenom divu:

Iako se ja zovem Starmen, kad sve ovo pogledam - pogotovo crvenog diva - onda shvatim da možda imam mali kurac.