14
nedjelja
kolovoz
2011
OSMJEH
Pozdrav onima koji prođu, osmjeh i zagrljaj ostavljam, kao da sam prerasla ovaj dio mene, nježno sam čitala noćas neke pjesme... Život nas stvarno nosi dalje, uvijek dalje...i to je u redu, falite mi jako prijatelji dragi, javite se ako stignete, grlim vas jako, jako...:)))
komentiraj (2) * ispiši * #
22
subota
svibanj
2010
CRVENI MAKOVI
Dok idem k tebi...
puna su polja crvenih makova
primjeti li itko
dok idem k tebi...
miris trave nakon kiše
draška mi nosnice
dok idem k tebi...
još je uvijek dan obojan
onom posebnom zelenom bojom
dok idem k tebi...
mislima prevrćem
što ti sve moram reći
dok idem k tebi...
sanjam o tebi
drhteći za tvojim dodirima
u tvom zagrljaju...
ne sjećam se više
ni makova...
ni trave nakon kiše...
ni zelene boje...
ni što sam ti sve htjela reći...
samo drhtim...
dok me ljubiš
i gubim se u nekom polusnu...
volim kad si nježan...
komentiraj (9) * ispiši * #
09
petak
travanj
2010
SREĆA
Sretna sam, ako se to može nazvati srećom, evo da vam dodam malo sreće nek se prenese na vas.
Ne pišem, ne stvaram, za stvaranje je potrebna tuga i samoća, a nekako u zadnje vrijeme nema ni jedne ni druge.
Nadam se da će me ponijeti i neki lijepi stihovi pa ću ih moći podijeliti sa vama, a do tada u nedostatku mojih ostavljam vam ove prekrasne Duška Radovića:
"Neki ljudi nas ponižavaju svojom dobrotom.
Odvikli smo se od dobrote.
Ne razumemo zašto nam neko nešto čini ako ne traži nikakvu protivuslugu.
Dobrota se ne može vratiti jer se i ne daje.
Dobri ljudi su dobri zbog sebe, a ne zbog drugih"
...ajmo dobrice, da vas vidim 
komentiraj (3) * ispiši * #
22
petak
siječanj
2010
DARLING, MY DARLING...
My darling, I'm waiting for you, how long is a day in the dark, or a week? The fire is gone now, and I'am horribly cold. I really ought to drag myself outside but then there would be the sun... I'm afraid I waste the light on the paintings and on writing these words...
We die we die rich with lovers and tribes, tastes we have swallowed, bodies we've entered and swum up like rivers. Fears we've hidden in - like this wretched cave.
I want all this marked on my body. Where the real countries are. Not the boundaries drawn on maps with the names of powerful men.
I know you'll come carry me out into the... palace of winds, the rumors of water... That's what I've wanted: to walk in such a place with you. With friends, on earth without maps.
The lamp has gone out and I'm writing in the darkness...
Originalni dio iz filma "Engleski pacijent":
komentiraj (14) * ispiši * #
24
četvrtak
prosinac
2009
MY ALL
Ova prekrasna pjesma zrcalo je moje duše...
Posvećujem je dragim blogericama i blogerima koji žive iste ovakve trenutke što ih i sama proživljavam, bliži ste mi od ikoga...grlim...
( Nina1989, Sve bih ponovo, Dida,...)
komentiraj (8) * ispiši * #
18
petak
prosinac
2009
SJEVERNI VJETAR
Moja je ljubav daleko
jako daleko
tamo
iza velike,
zelene šume...
i doći će
jednog jutra
kad zapuše
hladan
sjeverni
vjetar,
doći će
da raspetlja moju kosu
i oslobodi srce...
komentiraj (4) * ispiši * #
02
srijeda
prosinac
2009
IZLOŽBA JAPANSKIH DRVOREZA
Za sve ljubitelje, znalce i one koji samo žele doživjeti nešto lijepo u Opatiji je do 08.12. otvorena jedinstvena Izložba japanskih drvoreza pod nazivom "Slike plutajućeg svijeta"
Ako želite malo prošetati kroz povijest i doživjeti kabuki glumce, ljepotice s Utagawinih slika, lahor što nosi otpale latice trešnjinog cvijeta, prođite do Opatije i uživajte u ovoj posebnoj prilici, mnogima se ona pruži možda jednom u životu :DDDD
Izložba japanskih drvoreza
komentiraj (3) * ispiši * #
24
utorak
studeni
2009
ZAGRLI ME NOĆAS
Noćas u tišini
želim biti
samo tvoja
gledati
tvoje oči
u polumraku
i onaj osmjeh
samo tvoj
skloni pramen moje kose
zagrli me s leđa
i spusti nježan poljubac
na moj vrat
tamo iza uha
znaš već...
a ja ću već naći načina
kako da ostanem
nježno te gricnem za uho
i uvučem ti se pod kožu
komentiraj (3) * ispiši * #
03
utorak
studeni
2009
KORAK PO KORAK
Dragi prijatelji...
Hvala vam što prođete i što me zovete, što mi nedate da se izgubim u izmaglici sjećanja...nemam opravdanja iako bi najlakše bilo reći: imam...
Prazna sam, prazna a opet sretna na neki svoj način, na velikoj prekretnici, na kojoj moram odlučiti šta i kako dalje, zato ne pišem, tj.pišem u mislima, u svakom trenu, u svakom jutru, u noćima dok ne mogu zaspati, u tišini razbijenoj kišnim kapima što dobuju po vjetrobranskom staklu dok čekam na crvenom...u trenucima samoće i nesamoće...pišem u mislima, ali ih ne zapišem, možda si u skoro vrijeme kupim nekakav diktafon...ali tko bi kasnije sve to pretočio u tekst na "papiru".
Reći ćete: lijenost...možda i je, za pisanje je potrebna samoća i tišina, a toga imam najmanje, za pisanje je potrebno da lebdim negdje van ovog svijeta, a ja sam prečesto prebistrih misli, lišenih molskih ljestvica...
Eto, rekla sam da se neću pravdati, a što radim od prvog reda 
"Beatrice, što te to tjera da po svijetu pereš mrtvace?" , evo tako se i ja osjećam, muče me ista pitanja koja su mučila i Krležu, što me to tjera da uporno pokušavam pronaći neki smisao u svom životu, u ovoj ljubavi što je unaprijed osuđena na neizvjestan ishod, najblaže rečeno, pa opet idem za njom kao da je jedini izvor svjetlosti i života, trenutak radosti i onda godine neizvjesnosti i čekanja i nadanja...
Nacrtat ću masku sreće i staviti osmjeh na lice, korak po korak, vidjet ću što nosi dan po dan...
komentiraj (10) * ispiši * #
03
subota
listopad
2009
SAMO TEBI
Grlim i ljubim
život ti dajem
nemam više od toga...
komentiraj (10) * ispiši * #
31
ponedjeljak
kolovoz
2009
SJEĆANJE NA JEDNU LJUBAV
Sjećanje na jednu ljubav
putuje kroz moje misli
iako nemam više razloga
pokušavam pronaći što je ostalo od nje
kao vjetar strasti
ili crvena ruža
sjećanje na jednu ljubav
mijenja me i ne ostavlja nikad
Da sam bar imala priliku reći, onda...
znala bi što da kažem, sada...
ali sjećanje na jednu ljubav
putuje i dalje kroz moje misli
Sjećanje na jednu ljubav
ostavlja u ustima okus soli
i dolazi direktno do srca
bez upozorenja
i u jednom ljubavnom pismu
i u jednoj pjesmi mora
sjećanje na jednu ljubav
priča mi i ne prolazi
Da sam bar imala priliku reći, onda...
znala bi što da kažem, sada...
ali sjećanje na jednu ljubav
putuje i dalje kroz moje misli
I koliko god se trudila,
ništa se, baš ništa,
promijenilo nije...
komentiraj (10) * ispiši * #
21
petak
kolovoz
2009
BLAGA JE NOĆ
Noćas sam slušala tišinu
šaptala je nešto
tisuće malih bića lepršalo je oko mene
osmjehivalo se
bockalo me
dodirivalo svojim sićušnim krilima
prah zvjezdica lepršao je oko njih
"magic" - pomislila sam
na tisuće malih osmjeha
na tisuće malih dragih lica
na tisuće malih radosti
mjesec na nebu nije bio nikad tanji
poput linije povučene perom u negativu
i tisuće se šapata slilo u jedan
tisuće osmjeha u jedan
tisuće krila u jedan jedini par
tisuće lica u jedno lice - moje lice
tisuće radosti u jednoj jedinoj - mojoj radosti
udahnuvši punim plućima
osjetila sam olakšanje
i znala sam:
noćas sam te pustila da odeš
voda polako ispire tvoje tragove
još me boliš, moram priznati
ali tako je lijepo udahnuti svježi zrak
nakon toliko vremena
blaga je noć
osmjeh u kutu usana
sjaj u očima
čuperak plave kose
što nemirno pigrava na povjetarcu
zov divljine
sjaj ljepote življenja
odlazim
nekud...
neko novo drago lice osmjehuje mi se
kao odraz mog lica
sretna sam
komentiraj (4) * ispiši * #
03
ponedjeljak
kolovoz
2009
UZDAH
Izbjegavala sam čitati ove moje pjesme jer bi me uvijek rasplakale i uvijek sam se nekako vrtila u krug..
Danas, po prvi put čitala sam ih bez suza, čak sa nekim osmjehom u kutu usana......život ide dalje, srećom i ja idem dalje...
komentiraj (8) * ispiši * #
03
petak
srpanj
2009
CIJENA LJUBAVI
Uništio si jedno biće
uništio si jedan život
uništio si jednu ljubav
reci
nakon svega
koliko je vrijedila
kolika joj je cijena
da si bar platio
znala bi
koliko je vrijedila
ova prokleta ljubav
valjda si sada sretniji
ispunjeniji kao čovjek
valjda misliš da možeš
nastaviti svoj život
i biti sretan
kao da se nikada ništa i nije zbilo
vjerojatno i misliš
da si sretan
u svom malom ograničenom svijetu
i želim ti da to budeš
jer ja to nikada više neću biti
uništio si moj život
uništio si jedno srce
koje je vrijedilo
zgazio svu dobrotu u meni
...da te bar nikada nisam srela
...treba mi mir
treba mi puno sna
da zaboravim
da ne mislim
na tebe
na ove lance
što mi nedaju
živjeti
disati
vrištati
da ne mislim
na sve ono
što mi nikada nisi dao
i da ne mislim
na ovu slabost
što zove se ljubav
hahahahahahahaha
koje li ironije
možda netko ima kliješta
koja režu ove lance
ne želim više biti
...zauvijek tvoja
komentiraj (11) * ispiši * #
05
petak
lipanj
2009
MY PRECIOUS
Gdje te nosim?
u grudima?
u mislima?
u srcu?
...
ne, tamo svi nose
Nosim te iza lijevog uha, pa malo niže
nosim te na vršcima prstiju
u šapatu što se ponekad vrati
u praznoj boci Jeggera
nosim te kao sjenu na dodir od mojih leđa
ispod trećeg kralješka
moj si
i kad nisi moj
moj si i kad si slobodan od mene
moj si
i dok su ruke stranca na mom licu
moj si
i dok su usne stranca na mojim usnama
pogled stranca u mojim očima
tvoj je pogled
miris stranca u mojim nosnicama
tvoj je miris
i dok ležim u nekom drugom zagrljaju
znam da pripadam tebi
samo tebi
i da samo tebi pripada
onaj prokleto dobar osjećaj
tako pokvareno dobar
predugo sama...
komentiraj (8) * ispiši * #
IAKO ME NE ŽELIŠ
Nikad nismo sami ti i ja
da pričamo o nama,
među nama
da me zagrliš...
ali i to si ti
zašto...
zašto želiš uništiti sve
sa tobom
samo sa tobom dišem
ljubavi
ne predajem se
iako me ne želiš
nećeš me izgubiti
mogu oprostiti
sve ono što mi nedaš
vjerujem u nas
iako me ne želiš
što te to udaljava od mene
tvoja ljubomora gdje je
tvoje laži...ne podnosim više
ali i to si ti
zašto...
zašto želiš izbrisati sve
za tebe
samo za tebe... ljubavi
ne predajem se
iako me ne želiš
opet ćeš se zaljubiti
znam oprostiti
sve ono što mi ne radiš
vjerujem u nas
trenutak brzo prođe
promijeniti će se
i onaj drhtaj koji mi ne daješ
vjerujem u nas
iako me ne želiš
komentiraj (4) * ispiši * #
23
četvrtak
travanj
2009
YOU
Htjela sam ti reći da te volim
htjela sam ti reći da si moj
i da te ne bi mijenjala ni sa kim
htjela sam ti reći da te volim
jer si isti kao ja
moj promašaj
moja osveta
moja greška
moja najdublja tišina
moj besmisleni ponos
jer si moja radost
i moja bolest
otkako si me naučio kako da se smijem
htjela sam ti reći da te volim
htjela sam ti reći da sam ovdje
i onda kad me nema
i to što ti ponavljam da te volim
u stihovima ove pjesme
ova bol koja se ne gasi
to je jedina moja istina
moja slabost
ali naučila sam živjeti s njom
i danas sam snažnija od jučer
a to se neće tako skoro promijeniti
svidjelo se to tebi ili ne
htjela sam ti samo reći da te volim
i kad ove moje riječi sada već tako isprazno zvuče
i jer znam da su bačene u vjetar
moj si dah
moja svijest
moja radost
moj život
bezuvjetno
volim te
komentiraj (8) * ispiši * #
FORGOTTEN
Bila sam jednom ovdje
bio si jednom ovdje
a poslije…
cijeli jedan život neće mi biti dovoljan
da zaboravim
ovu našu priču koja je vrijedila
da zaboravim
tvoje oči dok me gledaju
ne zaboravi
teško mi je sada naučiti živjeti
prepustiti se stvarnosti
iznenada bez tebe
bila sam ovdje
bio si ovdje
govoriti o tome sada više nema smisla
ili možda ima
cijeli jedan život neće mi biti dovoljan
da zaboravim
koliko se može voljeti
tvoje ime spominjati
na tvoj glas misliti
da me ne zaboli
i cijeli jedan život neće mi biti dovoljan
da zaboravim
ovu našu priču koja je vrijedila
svaki i najmanji detalj
ne zaboravi
bila sam ovdje
bio si ovdje
i znaš…
još uvijek tražim bilo kakav razlog
da ne zaboravim
da ne zaboraviš
komentiraj (5) * ispiši * #
17
petak
travanj
2009
NAKED TREE
Ja, kao golo stablo,
bez tebe
sad već bez lišća i korijena
ostavljena tako
trebam te ovdje da se ponovo rodim
toliko toga podsjeća na tebe
dok prolaze slike
u ovom izgubljenom životu
tebe više nema
nedostaješ mi,
ljubavi moja
nedostaješ mi
dok te uzalud tražim pogledom
u odsutnosti tebe
želim te još više
da bi ti mogla reći
nedostaješ mi,
ljubavi moja
ova bol
jaka kao beskrajni zbogom
u odsutnosti tebe
i ovoj praznini u meni
od nas je ostala duša
svaka crta, svaki list
kad zatvorim oči
tu si, kraj mene
grliš me
ponovo
onako, kao nekad
i vidim nas stisnute
u nama samima
vezane da se nikad ne odvežemo
u svakoj si mojoj suzi
da te nikad ne zaboravim
nedostaješ mi,
ljubavi moja
nedostaješ mi
toliko da umirem svakog novog dana
opet i opet
trebam te tu kraj sebe
da ti kažem
nedostaješ mi
ljubavi moja
i ova bol
hladna kao beskrajni zbogom
vrištim ovu potrebu za tobom
jer u meni više nema onog života
a živim
u odsutnosti tebe
ti si moja najveća greška
greška koju bi opet ponovila
komentiraj (6) * ispiši * #
04
subota
travanj
2009
SHADOW
Nebrojeni dani otkad te nema
tolika hladnoća u ovom životu
a ti...
nisi me tražio
ljudi pitaju
kopaju po ranama
a u meni
bezbrojni ožiljci
varam sebe i sve oko sebe
Povrijeđen ne znaš,
oh, nikad ne znaš
da li je bolje ozdraviti
ili potonuti još dublje
zauvijek
Ljubavi moja
kako da nastavim ovaj život?
I baš ja koja te volim,
više od svega
preklinjem te
pomozi mi da te uništim
Beskrajni sati otkad te nema
tisuću prolivenih suza
a ja...
zgrčena uz tvoju sjenu
i ovi uzaludni pokušaji bijega
od tebe
od sebe
od svega što podsjeća na tebe
Pokušaji vrijeđanja
varanja
nanošenja boli
Kad toneš ne znaš,
oh, nikad ne znaš
da li je bolje pronaći snagu
ili pustiti se duboko
najdublje
zauvijek
Ako se jednog dana i vratim u tvoje misli
reci mi, tko će ti oprostiti
što si zaboravio mene
onda
kada je bio dovoljan jedan zagrljaj
jedan razgovor
I baš ja koja te volim,
više od svoje duše
preklinjem te
pomozi mi da te uništim
ljubavi moja
komentiraj (4) * ispiši * #
26
četvrtak
ožujak
2009
HUSH, HUSH
Lutam
bespućima
usamljenosti
Gledam
prostranstvima
praznine
Slušam
dubinama
tišine
Posežem
rukama
intime
Nikog nema...
Tiho, tiho, srce moje,
ne muči se više,
znaš da neće doći...
komentiraj (11) * ispiši * #
05
četvrtak
ožujak
2009
DRAGI MOJI...
DRAGI MOJI, PREDRAGI
MORA DA SAM STVARNO SLIJEPA I NEZAHVALNA KAD NE ZNAM BITI SRETNA ŠTO IMAM VAS. HVALA VAM NA SVIM LIJEPIM RIJEČIMA I PODRŠCI. ULJEPŠALI STE MI DAN, IZMAMILI OSMJEH I SUZE NA MOJE LICE. NE ŽELIM DA SNOVI NESTANU, PREVIŠE SU DIO MENE.
SVI ZNATE KAKO JE TO KADA BOLI LJUBAV.
VOLIM VAS BESKRAJNO
komentiraj (10) * ispiši * #
02
ponedjeljak
ožujak
2009
GOOD ENOUGH
Ponekad je potreban odmak da bi čovjek mogao sagledati sebe i sve ono oko sebe i pokušao posložiti sve te sitne komadiće u neku smislenu cjelinu. Pokušala sam i ja to ovih dana, tjedana. Odmak od stvarnosti, odmor od svega onog što me rastužuje, što mi nanosi bol, iznova i iznova. Moram reći da mi nije baš uspjelo i da nisam pronašla nikakvo prosvjetljenje. To je valjda tako. Sama sa svojim mislima, sa svojim snovima, neostvarenim željama...
Usamljena sam dok vodim ovaj poluživot i ne vidim kraja tome, biti savršena žena, majka, kći, unuka...kome? zašto? A gdje sam ja? U meni je jedan dio mrtav otkako znam za sebe, a nakon ovoga znam da će takav i ostati. Ljubav je, čim vas pogodi, gubitak. Teško je biti savršen kad znaš da tamo negdje postoji nešto divlje i divno, nešto što sam iskusila i danas znam da je to toliko moćno da sam za to bila spremna i umrijeti. Svo ovo vrijeme postojala je u meni bol i postojao je on, toliko stvaran, toliko željan, s jedne strane i ja i moje utopijske nade s druge strane kreveta...ležala bi oslabljena suzama i žudnjom i gadila sam se sama sebi dok me bol ponovo nebi potjerala u suze. Znam da nakon ovoga nikada više neću biti sretna, ona buđenja kad se pitaš zašto se smiješ, toga više nikada neće biti. Biti savršena - kako je to hladna stvar dok ti se iznutra sve lomi na komadiće i dok se pitaš kada će ova bol postati podnošljiva?
komentiraj (5) * ispiši * #
28
srijeda
siječanj
2009
SCAR
Još jedan dan
ispod glasa prošaptana
još jedna usamljena molitva
još jedna obrisana suza
i ta prokleta ženska patnja...
taj prokleti ženski osjećaj
odbačenosti...
Nisi prepoznao onu mene
koja se ne može sagledati očima
koja se ne može osjetiti dodirima i rukama
ljubavi moja
draži si mi od vlastitog života
tvoji poljupci...
molim te...
spasi me...
utapam se ovdje
u kricima anđela
izgubljena i usamljena
znam
ugušila su te moja pretjerana očekivanja
da me usrećiš
da me oslobodiš
ti si moja opsesija
moja fiksacija
tvoje ime - sinonim za sreću
tvoja ljubav - rješenje svih mojih problema
više ni ne čuješ što ti govorim
da si bar htio osjetiti ono što ti ne kažem
da si bar htio samo leći uz mene
zagrliti me
ugrijati
gdje sam te izgubila
dušo moje duše
komentiraj (10) * ispiši * #
07
srijeda
siječanj
2009
MALO VELIKO SRCE
Bilo jednom jedno malo srce
raslo je
i živjelo sretno,
okruženo prijateljima
i njihovim dobrim srcima.
Malo je srce znalo
samo za ljubav,
bezuvjetnu,
dječju,
iskrenu.
Hranilo se dobrotom,
ljepotom duše,
milošću,
blagošću.
I onda je jednog dana,
kako to obično biva,
srelo jedno drugo srce.
Potrčalo mu je ususret,
u zagrljaj,
naivno
iskreno.
Malo se srce zaljubilo.
Jako, jako...
preko ušiju i još više
i mislilo je da ima čitav svijet pod nogama
nadalo se da je tako...
ali stvarnost je brzo donijela otrežnjenje
Malo je srce ostalo usamljeno u svojoj ljubavi
neshvaćeno
nije moglo razumijeti kako ono drugo srce
nije osjetilo onu bujicu osjećaja što je navrla,
što se prelila preko rubova malog srca.
Ostalo je usamljeno u svojo ljubavi
napušteno
zaboravljeno.
I malo je srce postalo najtužnije srce na svijetu.
Neutješno
uplakano
beznadežno.
I znalo je malo srce da će jednoga dana
doći neko novo srce i ispuniti njegov život,
ali nikada više, nikoga neće voljeti
sa toliko žara i one prave ljubavi
koja se osjeti samo jednom u životu.
Nikada više, nitko neće moći ispuniti
tu prazninu što je ostala nakon tako okrutnog:
imati...pa nemati...
Zauvijek si u mom srcu...gdje god bio..
Dajem ti ga na dlanu, zašto baš ti ne znaš kud bi s njim?
komentiraj (3) * ispiši * #
20
subota
prosinac
2008
LOVERS
Ima li išta ljepše od idealne ljubavi?
Da li postoji takva?
Vjerojatno ne...
Razum mi govori da ne postoji
a srce urla iz dubina:
Oh naravno da postoji!
Mora postojati!
Ne mogu se odvojiti od tebe
izbrisati sve one stranice s tvojim dragim licem
i živjeti
bez tebe
kao da to i nije nikada bila ljubav
Kad bi bar bilo lakše sve ovo
da zaboravim
da pobjegnem nekud...
Zašto ostajem tu
tiha
sama
i ne mogu izustiti ono:
Nemoj ići...
Ne ostavljaj me samu na ovim stranicama
ispisanim tugom
ispranim suzama.
Ne mogu se odvojiti od tebe
i živjeti
kao da to i nije nikada bila ljubav...
komentiraj (11) * ispiši * #
10
srijeda
prosinac
2008
LIVING ME, MY DARLING
Ne trebam više ništa
sada
kad me osvjetljavaš ljubavlju
izvana i iznutra.
Vjeruj mi ako možeš,
vjeruj mi ako želiš,
vjeruj mi i vidjet ćeš da može trajati vječno.
Moje zapisane želje što lete visoko
svaka misao, neovisna o mom tijelu.
Vjeruj mi ako možeš,
vjeruj mi, jer
učinila bi loše još jedino sebi.
Živi me,
bez straha da će potrajati cijeli život
ili samo jedan sat.
Ne ostavljaj me izgubljenu
u ovom otvorenom prostoru.
Molim te...
Živi me,
bez srama,
čak i ako je cijeli svijet protiv nas.
Pusti neka mi se makar pričini
da si našao smisao
i osjetio sve ovo što nosim u sebi,
za tebe.
Živi me,
sa svim mojim
maštanjima
čekanjima
suzama
nadama
radošću
i ne treba mi ništa više...
Uz sve ono što imam
dobila sam još nešto,
nešto što nisam nikad imala
ovu želju
da i ti mene žiivš.
komentiraj (8) * ispiši * #
05
petak
prosinac
2008
SOLITUDINE
Samoća
tišina
praznina
stezanje u grudima
na mjestu gdje bi trebalo biti srce
da li boli srce
ili misao o samoj boli
da li plačem
ili suze same nekontrolirano teku
da li se može previše voljeti
ili može i više od toga
samoća
i ove kiše što su krenule
samo odmažu
u čemu naći utjehu
iz dana u dan
kad je svaki novi
gori od prethodnog
usamljenost je
kad ostanem mirna u praznini
a vrištim iz sveg glasa
o tišini
ima li kraja ovoj
beskrajnoj
usamljenosti
komentiraj (5) * ispiši * #
19
srijeda
studeni
2008
NEVER SAY GOODBYE
ALMOST LOVER
(by A FINE FRENZY)
You fingertips across my skin
The palm trees swaying in the wind
Images
You sang me Spanish lullabies
The sweetest sadness in your eyes
Clever trick
I never want to see you unhappy
I thought you'd want the same for me
Goodbye, my almost lover
Goodbye, my hopeless dream
I'm trying not to think about you
Can't you just let me be?
So long, my luckless romance
My back is turned on you
Should've known you'd bring me heartache
Almost lovers always do
We walked along a crowded street
You took my hand and danced with me
Images
And when you left you kissed my lips
You told me you would never let forget these images, no
I cannot go to the ocean
I cannot drive the streets at night
I cannot wake up in the morning
Without you on my mind
So you're gone and I'm haunted
And I bet you are just fine
Did I make it that easy
To walk right in and out of my life?
komentiraj (3) * ispiši * #
10
ponedjeljak
studeni
2008
LOVE, LOVE, LOVE...
A sada nešto sasvim drugačije, danas neću pisati pjesmu, čitala sam jednu predivnu knjigu: Pripovijest o Murasaki - Lise Delby i mogu samo reći uživala sam u njenim mislima i wakama. Predlažem - obavezno pročitati. I kako to već biva u zadnje vrijeme prepoznala se u njenim rijećima, znate ono kako se zaljubljena žena može prepoznati u ljubavnim pjesmama, čudno zar ne? 
. Donosim zato neke od njih, izgledaju mi kao povijest moje ljubavi...
Dok život plovi dalje, tko će ovo ikad više čitati - ovaj spomen na onu koja nikad neće umrijeti?
Postoji li sudbina koja bi me mogla zadovoljiti? I čemu se uopće trebam nadati, ne mogu ni zamisliti.
Izgubljeno u mračnoj proljetnoj noći, bez boja i strasti, nečije je srce ipak zaokupljeno misrisnim cvatom.
Čekajući novi susret, jesam li te uopće dosad srela ili si prije nego sam se snašla, nestao za oblacima - ti lice ponoćnog mjeseca!
Osjećala sam da po prvi put doživljavam pravu ljubav, otkrila sam strast i u sebe upijala svaki detalj usta, blijedog lica, pjevnog glasa i putenog tijela.
Tisuću vlasi crne, zapletene kose - poput njih se i moje misli zapliću i raspliću.
Da bih zasjala mladošću trebam samo rukavom obrisati rosu sa krizantema.
Svi koji nekud pođu, na koncu se vraćaju - to zvuči tako daleko.
Duboko u rosi ovih dalekih brjegova, javorovi listovi se boje grimizom. Željela bi da ti mogu pokazati boju svojih rukava - rukavi natopljeni grimiznim krvavim suzama, crvene suze kao znak krajnje iskrenosti.
U strahu i čežnji, gledajući mjesec nad zapadnim morem, vrijeme je jedino za suze.
Krut od nakupljenog leda, moj ti pisaći kist ne može započeti crtati sliku onoga što osjećam.
Svi smo pisali o suzama natopljenim rukavima, ali po prvi put u životu meni se to i doslovno dogodilo. Suze su mi kapale po tintnom kamenu, pretvarajući moje dnevničke zapise u sive lokve.
Piši mi često, nikad ne prestaj pisati.
Kad bi se samo mogla nadati da ćemo se opet sresti.
Da bi se zbližili, ljudi moraju jedno drugome pogledati u srce. Kad bi ti samo svoju ljubav mogla dokazati djelima a ne riječima.
To kratko vrijeme dok te vidim, osjećam utjehu.
Misli su moje s tobom dragi moj, premda si dvije tisuće liga udaljen.
Netko je prestao pisati i ostavio me jadnu - lišće u šumi žaljenja.
Tražim svoj odraz, ali vidim samo potok svojih melankoličnih suza i čujem zvuk brbljavog slapa. Zar sam sama u obuzdavanju te poplave suza? Nije li tamo još jedan odraz što pluta površinom vode?
Misliš li na mene u zaboravljenoj jesenjoj tuzi, premda ti je srce zarobila mjesečina.
Svakoga dana živim u vručici jer mi nedostaješ. A sada već pada prvi snijeg - topeći se čim dotakne moju čežnju, nesvjestan svijeta u kojem se samo tuga gomila.
Kojim putem trebam poći? Gdje se prikloniti? Ne znajući odgovora, nastavljam umorno postojati.
Kad bi me sada nestalo, bi li me došao iskati na grobu?
Kako je nekoć bilo - sad se to čini snom. Kako je tužna kuća u kojoj ni suze ne prestaju.
Koliko ćemo vremena tugovati za onima što su nas napustili? Današnja tuga sutra je naša sudbina.
Ovih dana nije teško biti zaboravljen - ono što rastužuje je izostanak utjehe.
Zašto patimo na ovom svijetu? Može li itko u mjesečinom obasjanom Miyakou znati da još uvijek postojim?
Snijeg se gomila poput godina prošlih i stoga se molim za tebe: poživi mi dugo kao borovi s planine Shirane.
Premda sam zaronila u bujicu suza, netko je bacio mrežu da me iz nje izvuče.
Dali ćeš prepoznati moj korak kad prođem kraj tebe?
Sumrak ljubavi se može naslutiti po pjesmi noćnih kukaca, koji zamjene one dnevne. Taj nadolazeći noćni zrak je drukčiji. Pipajući rukama u mraku, tražeći nešto čega već dugo nema, možda ga nikada nije ni bilo osim u mojim snovima, širom sam otvorila vrata puštajući unutra jesenji povjetarac, kako bi sa sobom odnio i posljednji trag zaostalog mirisa najdražeg mi bića. Više se ne osjećam progonjena njegovim nedolascima. On je taj što luta u mraku, a ne ja.
Ne možemo zadržati nekoga tko želi otići, možemo samo biti sretni u onim trenucima dok je s nama.
komentiraj (13) * ispiši * #
