BADEM

12.03.2008.

Badem u cvatu vidjela sam samo na slikama... jer kad ja stignem u krajeve gdje raste badem, cvjetova više nema.
Naša gustirna je napisala niz lijepih reèenica o ovom drvetu, a i odabrala ga je za svoje... u ovoj našoj igri.
Ona vjerojatno neæe vidjeti ovu temu... ovih dana.... jer ima puno važnijeg posla... ali ona æe je doèekati kad nam se vrati. Temom je pozdravljam... i od sveg srca joj želim da nadoknadi sve što joj je nedostajalo i neka uživa do daske.

Badem pripada grupi orašastog voæa, a u bliskom je srodstvu s marelicom, breskvom, višnjom i šljivom. Raste na stablu Prunus amygdalus iz obitelji Rosaceae, koje se uzgaja od 3000. g. prije Krista.
Najstarije vrste badema potjeèu iz Kine, a nošene su Cestom Svile do Grèke, sjeverne Afrike, Turske i Srednjeg Istoka. Bademe su na Pirenejski poluotok donijeli arapski trgovci koji su se tu doselili kada su trgovali robom sa Srednjeg istoka. U Španjolskoj i Portugalu badem se danas koristi za pripremu nacionalnih jela kao što su portugalska torta od badema, slatkiši od smokve i badema, te špinat s pinjolima i bademom. Francuzi su u 14. i 15. st. koristili bademovo mlijeko za pripremu finog deserta blancmange, dok se engleska verzija, blancmanger, sastojala od usitnjenih pileæih prsa, šeæera, riže, bademovog mlijeka ili mljevenih badema.
U 18. st. badem se javlja i u Sjevernoj Americi, gdje ih sade redovnici iz Španjolske. Do kraja 18. st. u Europi se javlja proizvodnja bademovog mlijeka od blanširanih, fino samljevenih badema namoèenih u vodi. Tijekom srednjeg vijeka u Europi su pripremali puding od pšenice i bademovog mlijeka, a posluživali su ga s mesom divljaèi. Duž naše obale uzgajaju se bademi koji su stigli s Rimljanima.
Dio su tradicije u mnogim kulturama u cijelome svijetu. Rimljani su kao dar prijateljima donosili ušeæerene bademe, a na vjenèanjima su na mladenku i mladoženju bacali bademe kao simbol plodnosti. U cijeloj Europi je na vjenèanjima tradicionalno korištenje ušeæerenih badema, koji simboliziraju plodnost, ljubav, dobro zdravlje i sreæu. Šveðani ga koriste za Božiæ - jedan se badem "sakrije" u puding od riže, a onaj tko ga pronaðe, imat æe sreæe cijele sljedeæe godine.
Badem (Prunus amygdalis communis) nazivamo i bajam(a), mendula, mandula, mindol.
Gorki badem je bogat eteriènim uljem, sadrži benzaldehid, vitamin B2, mineralne soli, kalcij, fosfor, kalij, sumpor i magnezij, a cijanovodièna kiselina i cijanogenetski heterozid su toksièni.
Bademi i bademovo ulje se mnogo koriste u kozmetici, a široka je i njegova primjena u kulinarstvu. Ponekad naiðemo na jako gorak badem koji nije jestiv, a to muèi i domaæicu kad priprema kolaèe s bademima.
Neki vjeruju da je Markov kruh (smjesa badema i šeæera u omjeru 2:1), ali i sam plod odnosno drvo badema, u Europu iz Kine donio Korèulanin i svjetski putnik Marko Polo. Ipak, vjerojatnija je druga prièa koja kaže da je bademu postojbina Sirija odakle je proširen tijekom staroga vijeka, najprije u Grèku. Odatle i zanimljiva prièa o njegovoj mitskoj povezanosti s olimpskim bogovima i njihovom seksualnom moæi, što prati badem do danas. Mitsko je vjerovanje da bademovo drvo potjeèe izravno od Zeusa, odnosno da je iz Zeusovog sjemena roðen hermafrodit Agdistis kojega su bogovi odluèili kastrirati, a iz njegovih genitalija je izraslo drvo badema. Mit se dalje isprepliæe s Nanom, kæerkom boga rijeka Sangariusom, koja je ostala trudna uz pomoæ bademovog ploda. Èini se da su Grci donijeli na Jadran stablo badema, prvo na Vis (Issa), Hvar (Pharos), Trogir (Traguriom) i Stobreè (Epetion). Rimljani su ga dalje širili svojim carstvom i to pod imenom "grèki orah" kako ga spominje Katon još u 2.st.pr.Kr, a u 1.st.po.Kr. Columella ga naziva "amigdala", imenom koje mu je ostalo do danas.
U židovskim predajama badem simbolizira novi život i besmrtnost, vjeruje se da se iz njegova podnožja može doprijeti do tajanstvenog podzemnog grada Luza, boravišta besmrtnosti. U kršæanstvu badem se rano javlja kao simbol koji je povezan sa zaèeæem, pa se prikazuje uz Djevicu Mariju, posebice na srednjovjekovnoj ornamentici, kao izravna veza s antièkim mitom o Agdistisu.
Mandulat ili mendulat je slatkiš od badema, tradicionalan za Božiæne blagane. To je èesto bila slastica koju su mladiæi darovali djevojkama. Mandulat je bio obrtni proizvod, pa se po njega dolazilo u Split iz raznih okolnih krajeva.

Bademi su dugo vremena povezivani s plodnošæu (fertilnošæu): pretpostavlja se da njihov miris uzbuðuje žene, pa su se èesto upotrebljavali na svadbama.
Bademi sadrže hranjive tvari za koje se misli da su esencijalne za poboljšanje spolnog života. Primjerice, 28 grama badema osigurava 35 posto preporuèene dnevne doze (RDA) vitamina E, koji utjeèe na stupanj plodnosti i funkciju spolnih organa. Sadrže i visoke razine minerala magnezija, fosfora i cinka, od kojih cink stimulira libido kod muškaraca.

Divlji badem

Vrteli se toèkovi mog bicikla.
Gde god je stao taj rulet beše premija.

Smakla se o stepenik njena štikla.
Nekad su pogledi bili èista hemija.

Dobro je poèela nedelja,
poslednje pripreme za maturu.
Virili smo u daljine
puni nade.

Preko gimnazijskog bedema,
k'o pravi dekor za avanturu
prosuo je nežni purpur
divlji badem.

Poneli nas vetrovi k'o maslaèke.
Jedni su leteli lako, drugi padali.

I curice su postale prve maèke
a loši ðaci odjednom svetom vladali.

Sve mi je odlièno zvuèalo.
Dobro sam stajao tih sezona.
Ljuljale mo oèi širom
promenade.

A nju sam sretao sluèajno,
uvek je s pogrešnim bila ona,
ali znao sam da sanja
onaj badem.

Stane sve u strofu-dve u baladi:
pustinja prošlih minuta i ova zrna sad.

I pred treæi refren veæ nismo mladi.
Ušla je nedavno sama u kafe "Petrograd".

Suviše tajni u oèima,
u zlatni okov joj prstiæ pao.
Molio me dugi pogled
da je kradem.

Dovraga, kafa je gorèila,
al' taj sam ukus odnekud znao:
probao sam jednom davno
divlji badem.

Ðorðe Balaševiæ

Opis bloga

"Ima jedan svijet gdje živjet bi htjela, ima jedan svijet gdje rijeèi su djela."

Komentari On/Off

Linkovi

Blog.hr
Blog servis


Annaboni
Brod u boci
Popularni bloger b-612
Èudesni svijet ljubimaca
Dem
dolphinA
dordora2
Geomir
Gustirna
Ivan Grubišiæ
Kinky
Lobotomizator
Luki
MA
Mikoslav
MJ
Mladen
Mosor
Neverin
Pegaz
put Gradine
semper contra
Smisao života
Suncokretica
Sunèana Žena
Vidoteka
Zelena

SLOBODA

Vaša djeca nisu vaša djeca
Ona su sinovi i kæeri èežnje života za samim sobom.
Ona dolaze kroz vas, ali ne i od vas.
I premda su s vama ne pripadaju vama.

Možete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli.
Jer ona imaju vlastite misli.
Možete udomiti njihova tijela, ali ne i njihove duše.
Jer njihove duše borave u kuæi od sutra
Koju vi ne možete posjetiti èak ni u vašim snovima.

Možete nastojati da budete kao oni,
Ali ne tražite od njih da budu poput vas.
Jer život ne ide unazad i ne ostaje na juèer.

Vi ste lukovi s kojih su vaša djeca odapeta kao žive strijele.
Strijelac vidi metu na putu beskonaènosti i savija vas
Svojom snagom da bi njegove strijele poletjele brzo i daleko.
Neka vasa savinutost u strijelèevim rukama bude za sreæu;
Kako On voli strijelu koja leti, isto tako voli i luk koji miruje.

Kahlil Gibran

Arhiva

Svibanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (1)
Veljaèa 2021 (1)
Travanj 2019 (1)
Srpanj 2018 (1)
Ožujak 2018 (1)
Ožujak 2017 (1)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2015 (1)
Kolovoz 2015 (1)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
Ožujak 2015 (1)
Veljaèa 2015 (1)
Sijeèanj 2015 (2)
Listopad 2014 (1)
Kolovoz 2014 (1)
Srpanj 2014 (2)
Lipanj 2014 (6)
Svibanj 2014 (3)
Travanj 2014 (5)
Ožujak 2014 (4)
Veljaèa 2014 (5)
Sijeèanj 2014 (5)
Prosinac 2013 (8)
Studeni 2013 (7)
Listopad 2013 (6)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (5)
Srpanj 2013 (3)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (5)
Travanj 2013 (5)
Ožujak 2013 (4)
Veljaèa 2013 (2)
Sijeèanj 2013 (2)
Prosinac 2012 (3)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (2)
Rujan 2012 (2)
Kolovoz 2012 (3)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (7)
Ožujak 2012 (4)
Veljaèa 2012 (1)
Sijeèanj 2012 (2)