Cvjetak mali

19.12.2006., utorak

Tamjan

Tamjan, miris koji opušta i liječi. Od davnina se koristi u religioznim obredima i vjerojatno je svima znan. Bio je cijenjen poput zlata, smatrao se znakom moći i blagostanja. Ta mirisna smola dobiva se iz niskog listopadnog drveta koje se zove Boswellia, a vrste iz kojih se dobiva najbolja smola su: Boswellia Carteri, Boswellia Sacara i Boswellia Serrata. Drvo je veoma zahtjevno i raste samo na svom prirodnom staništu na vapnenastom i kamenitom tlu između 500 i 1500 metara nadmorske visine (južna Arabija, južna Indija i središnji dio Afrike od Nigerije do Somalije). Pokušalo se sa uzgajanjem u drugim krajevima, no nije išlo. Smola se dobiva zarezivanjem kore drveta (koja je inače jako nježna) u proljeće. Iz rana se izlučuje sok koji se djelovanjem sunca stvrdne u smolu. Smola se sakuplja u listopadu, a jedno drvo može izlučiti i do 8 kg smole. Mora se paziti da smola ne dođe u dodir s vodom, jer tada jako gubi na vrijednosti. Upravo zbog nekontroliranog iskorištavanja stablu tamjana, olibana ili svete bosvelije prijeti izumiranje. Suvremene analize pokazale su da drvo tamjana sadrži više od 200 različitih tvari od kojih su mnoge ljekovite. Znači s razlogom su mu još unazad više od 3500 godina pripisali ljekovita svojstva. Fenoli koji nastaju zagrijavanjem tamjana imaju antiseptičko djelovanje, uz to djeluje umirujuće, opuštajuće i pomaže kod depresije. Eterično ulje tamjana bilo je cijenjeno i kao dodatak kupkama i raznim kremama za njegu lica i tijela (navodno su ga koristile kraljica od Sabe i Kleopatra). U istočnjačkoj medicini odavnina su smolu koristili kao lijek protiv reume. U današnje vrijeme na tržištu se može naći u obliku zrnaca smole, praška, štapića za dimljenje i kao eterično ulje. Kupite si dakle tamjan u nekom od ponuđenih oblika i opustite se...

- 18:43 - Komentari (19) - Isprintaj - #

14.12.2006., četvrtak

Unazad godinu dana napisala sam svoj prvi post... Do danas još 114. Prijavila sam se i za Web festival i bila 5. u kategoriji "Znanost i stvaralaštvo" što je za mene koja pred godinu i pol nisam ni komp znala uključiti veeeliki uspjeh. Kad se sjetim koliko sam se namučila dok sam otvorila adresu mog bloga, jer sve koje sam željela bile su zauzete... I tako nakon desetak ukucavanja naslova napisah cvjetakmali, a uopće nisam vidjela kako sam preskočila slovo "i". Ostadoh tako cvjetak...to upravo i sliči na mene brzopletu i nedorečenu, s gramatičkom greškom u imenu...Neka... Kad gledam unazad (mada to ne volim) veoma brzo mi je prošlo tih godinu dana. A da sam počela pisati 14. prosinca sjetila sam se jučer dok sam imala prste u zemlji i sijala pšenicu...Čudan je put misli u mojoj glavi (dobro da se ne izgube u bespuću ). Drago mi je ako je netko svraćajući na ove stranice pročitao i našao pomoć i savjet za svog biljnog ljubimca...Drago mi je što sam virtualno upoznale simpa ljude... Žao mi je što zbog prirode svog posla nemam puno slobodnog vremena i što na poslu nemam net tako da ovo vrijeme koje provedem na internetu ukradem sinovima i mom dragom mužu... No, trenuci provedeni ovdje vesele me na jedan poseban način i neću ih se odreći. Šaljem svima lijep pozdrav i do skorog čitanja ostajte mi zdravi i veseli...

- 12:43 - Komentari (11) - Isprintaj - #

08.12.2006., petak

Božićna pšenica

Stari je običaj da se u vrijeme pred Božić zasije pšenica. U sjevernijim krajevima gdje je hladno, obično se sije na Sv. Barbaru (4.12.) no u toplijim krajevima čeka se blagdan Sv. Lucije koji je 13. prosinca. Postoji vjerojanje da gustoća i jačina mladih vlati pšenice kazuje koliko će biti rodna tj. bogata nastupajuća godina. Što je pšenica gušća godina će biti bolja, rodnija, bogatija... A kako kod kuće zasijati pšenicu da nam nikne lijepa, gusta i snažna...Jednostavno. Najprije kupite pšenicu (na tržnici, supermarketu ili možda imate sreće pa imate imanje i na njemu svoju pšenicu). Da bi olakšali pšenici nicanje potrebno ju je na nekoliko sati namočiti u malo vode. U tanjurić, zdjelicu ili željenu posudu stavimo malo zemlje, nabubreno sjeme pšenice i preko nje veoma tanak sloj zemlje. Poprskamo je s malo vode i stavimo na toplo. Dok ne proklija i izviri iz zemlje (2-3 dana što zavisi od topline prostorije u kojoj se nalazi) nije joj potrebno svijetlo, no čim vlati počnu viriti iz zemlje stavite je na mjesto gdje će imati svijetla, najbolje s unutarnje strane prozora. Zemlju održavajte vlažnom (ne mokrom, samo lagno vlažnom) i priroda će dalje učiniti svoje. Ako želite, u sredinu možete zataknuti svijeću. Pred Badnju večer možete joj odrezati vrhove kako bi bila ravna, uredna, a po želji možete je obaviti vrpcom u boji. Neki imaju običaj posijati pšenicu u vlažnu vatu. Probala sam, no iskreno nije mi izdržala do Božića, možda sam u nečemu pogriješila?!? Kad je posijem kao što sam prije opisala izraste čvrsta i gusta. Po završetku blagdana nemojte pšenicu baciti u smeće, nego je ostavite negdje na zemlji kako bi je ptice mogle pozobati i neka se priroda vrati prirodi.

- 23:33 - Komentari (12) - Isprintaj - #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.