Cerovac komentira

< lipanj, 2008 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Prosinac 2014 (1)
Siječanj 2014 (1)
Listopad 2013 (1)
Rujan 2013 (1)
Kolovoz 2013 (1)
Lipanj 2013 (2)
Svibanj 2013 (1)
Studeni 2012 (1)
Rujan 2012 (4)
Kolovoz 2012 (1)
Srpanj 2012 (1)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Prosinac 2011 (2)
Studeni 2011 (4)
Listopad 2011 (1)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (3)
Srpanj 2011 (1)
Lipanj 2011 (6)
Svibanj 2011 (10)
Travanj 2011 (7)
Ožujak 2011 (2)
Veljača 2011 (1)
Siječanj 2011 (3)
Prosinac 2010 (6)
Studeni 2010 (7)
Listopad 2010 (2)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (6)
Lipanj 2010 (4)
Travanj 2010 (2)
Ožujak 2010 (9)
Siječanj 2010 (3)
Studeni 2009 (1)
Lipanj 2009 (1)
Travanj 2009 (2)
Ožujak 2009 (1)
Siječanj 2009 (4)
Prosinac 2008 (12)
Studeni 2008 (6)
Listopad 2008 (16)
Rujan 2008 (10)
Kolovoz 2008 (6)
Srpanj 2008 (1)
Lipanj 2008 (13)
Svibanj 2008 (31)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
dirigent, politolog, novinar, politički emigrant i ratnik nastoji misliti svojom glavom(ali mu to svaki put ne uspjeva)



The WeatherPixie



Web Counter
Get a Web Counter




Posijetite HRVATI.COM">

Tekstovi za pamćenje

S koncerta na bojište
Nikola Šubić Zrinski
Teta Ella
Političar uvijek istog kova
Ured za tisak i promidžbu
Kako sam želio postati Bosanac
u ranu zoru došla je udba
Naoružajte se Jobovom strpljivošću i zagorskom mudrošću
Kako se krojila hrvatska istočna granica?
Tko se to u Hrvatskoj boji bogatog seljaka?
Letak za Hrvatsku
Predgovor Hrvatskom političkom leksikonu
Stjepan Radić
Ante Radić
Ratni dnevnik-Topusko
Bor za učiteljicu

Linkovi
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr







Blogerica.com

O autoru
Webfetti.com






Rođen 1946. u Zagrebu gdje sam završio i školovanje (glazbeno i gimnazijsko). Odlazim na studij dirigiranja u Beč, ženim se 1968. a 1969. se vraćam s diplomom u Zagreb. Radim u Nakladnom zavodu Matice hrvatske kao voditelj inozemne prodaje, 1970. prelazim u Studentski list kao direktor komercijale i novinar unutrašnje politike. 1971. me biraju za tajnika Komisije za veze s Hrvatima u svijetu Matice hrvatske i postajem novinar Hrvatskog tjednika. Nakon sloma Maspoka odlazim u emigraciju, prvo u Novu Hrvatsku, London, a zatim odlazim u Njemačku. 1976. i 1979. rodili su mi se sinovi. U Njemačkoj djelujem politički u Hrvatskom narodnom vijeću a uz to kao crkveni glazbenik a zatim i kao dirigent njemačkih filharmonija. U vlastitoj produkciji postavljam opere te gostujem širom Europe, Amerike i Australije. 1990. vraćam se nakon 18 godina emigracije u Hrvatsku i izabran sam za ravnatelja Zagrebačke filharmonije. Već krajem 1990. uključujem se u Narodnu zaštitu a od 01.07.91. sam u ZNG-u. Od 01.08. zapovjednik sam obrane Topuskog a od 10.10. zapovijednik obrane Južnog Velebita. Zagrebačku filharmoniju morao sam napustiti zbog spletki krajem 1993. i od tada sam se povukao, više-manje, iz javnog života.

10.06.2008., utorak

Zemlja Bosna



Zemlja Bosna piše da je Austro-Ugarska izvela brojne
društvene promjene unutar bosanskog društva, koje su imale
nesagledive negativne posljedice za Bošnjake. Od uvođenje
«nepostojećeg tzv. srpsko-hrvatskog jezika», tako što je ukinut
«dotadašnji zvanični bosanski jezik», zatim odvajanja
Sandžaka od Bosne i konačno do mijenjanja «zvaničnog
imena naše zemlje» u Bosna i Hercegovina, «kao da je
Hercegovina nešto odvojeno od Bosne, a ne njen sastavni
dio, kao što su to i Krajina, Posavina, Semberija, itd, a sve u
cilju razbijanja bosanskog patriotizma, uvodeći pomutnju i
podjele unutar Bosne». Autor ovog nadahnutog teksta
naglašava: «Mnogi Hercegovci vole za sebe reći “Hercegovci
su Bosanci de lux”, odnosno “Hercegovci su savršeni
Bosanci”, ali nipošto ne treba izgubiti iz vida činjenicu da postoji
mnogo antibosanskih snaga koje žele i dalje iskorištavati
ovu nasilnu promjenu zvaničnog imena naše domovine i
propagirati podjele, tako da se u mnogim Bosanskim medijima,
skoro pa nevjerojatno, mogu čuti sintagme poput
“Bosanci i Hercegovci” i sl. što je u prvom redu totalni nonsens
i apsolutni negativitet koji može koristiti jedino okorjelim neprijateljima
Bosne i Bošnjaštva. Zamislite da neko ode u
Njemačku i promjeni joj ime u “Njemačka i Bavarska”, ili još
par primjera: “SAD i Texas”, “Italija i Sicilija”, “Srbija i Šumadija”,
“Hrvatska i Zagorje”, itd….A upravo to je učinjeno Bosni od
strane njenih najcrnjih neprijatelja!! Vraćanje jedinstvenog
povijesnog imena Zemlji Bosni je samo jedan od prvih koraka,
koje Bošnjaci moraju poduzeti u cilju ponovnog ujedinjenja
Bosne i definitivnog poražavanja okupacionih i drugih antibosanskih
snaga, koje od 1878. godine pustoše i pljačkaju
našu domovinu i zatiru joj ime.»158

Ovdje nije teško iščitati nacionalistički i osmanofilski kontekst,
koji usput rečeno nema puno veze s činjenicama, ali
zasljepljenost i ostrašćenost, koji su česti pratitelji šovinističkog
nacionalizma, ionako ne mare za činjenice. Da nisu baš
svi Hercegovci «savršeni Bosanci», pokazuje Alija Kebo u tekstu
Hercegovina - zemlja uzvjetar. Kebo navodi brojne slučajeve
brisanja imena Hercegovine i upozorava na Sabor
Hercegovaca koji je održan 1998., a u čijoj platformi piše kako
se uz ostalo zalažu za obnavljanje zajedničkog života naroda
Hercegovine u jedinstvenoj i cjelovitoj BiH. Kebo dodaje: «Ali
otimači zemlje i dalje pametuju – kao nema Hercegovine, ima
samo Bosna, ili Hercegovina 70 je – južna Bosna! Ovaj
slovopisac nije nikada zadrti Hercegovac bio, nego, podjednako,
i Bosanac, i Jugoslaven, i Evropejac – ali ako Bosna
može bez Hercegovine, zašto ne bi mogla Hercegovina bez
Bosne! Ma, to su koještarije. Be i Ha mogu samo zajedno,
nikako drukčije. Tako je i u Bihaću utemeljena.»159 Možemo se
složiti s Kebom, i dodati kako oni koji zatiru Hercegovinu
Bosni ne pomažu, a izravno rade protiv države Bosne i
Hercegovine. Uz to što negiraju Hercegovinu, bošnjački
nacionalni znanstvenici negiraju i Hercegovce. Dr. Enver
Imamović autor brojnih nesuvislih nacionalističkih tekstova o
starosti, snazi …bošnjačke nacije napisao je da je
Hercegovina «vlaška magistrala», te da je većina stanovništva
u zapadnoj Hercegovini doseljenička. Naravno starosjedioci
su svugdje muslimani-Bošnjaci.160

Ovakve tvrdnje naravno ne mogu izdržati znanstvenu
provjeru, zato je iz te pozicije važno takvu provjeru
onemogućiti. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Ivo Miro
Jović ustvrdio je da nekima iz državne administracije ne odgovara
da on ode 11. listopada 2005. na skupštinu UNESCO-a,
u Pariz, jer želi predložiti pod zaštitu te organizacije neke
spomenike iz Hercegovine.161 Nije razriješeno tko su ti koji su
opstruirali Jovićev put u Pariz, ali sigurno je da je broj
spomenika kulture iz zapadnog dijela Hercegovine, koji su
registrirani od Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika,
vrlo malen.162 Međutim oni koji brišu Hercegovinu «iz ustava
i sjećanja», ne različite načine brišu i Hercegovce iz nje.

Razbojnički upadi policije i međunarodnih snaga u poduzeća
i banke, iscrpljivanje sudskim procesima i opća kriminalizacija,
uskraćivanje prihoda lokalnoj vlasti i županijama…To su
samo neki od načina kojima središnja vlast onemogućava
gospodarski i društveni razvoj Hercegovine, a time i život u
njoj, te potiče iseljavanje.163

Povijesne činjenice upućuju na posebne društvene i političke
tradicije Huma i Bosne. Hum je stariji, a Bosna je stjecajem
povijesnih okolnosti uspjela postići veći stupanj političke
organizacije postavši kraljevinom. U njoj je bilo sjedište
osmanlijske, austrougarske, jugoslavenske, endehazijske i
jugoslavensko-komunističke vlasti. U Bosni je bilo i sjedište
crkvenih institucija. Što se pak veze između Hercegovine i
Bosne tiče, nju je na zanimljiv način uspostavio Mladen-Ante
Molinar, koji je napisao: «Naime, na Milodražu je 26. svibnja
1446. godine, na Uzašašće, održan ZAVNOBIH vjenčanjem
bosanskog kralja Stjepana Tomaša, člana vladarske obitelji
Kotromanića s Katarinom Kosačom, kćeri hercega Stjepana
Vukčića Kosače, najmoćnijeg velikaša Podrinja, Zahumlja i
Neretve, stvorena je država Bosna i Hercegovina.»164 Veze
nastale iz ljubavi ili interesa, čvršće su od onih koje su
uspostavljene snagom oružja ili nekom drugom prisilom.

Prenosimo:

Originalni znanstveni tekst. Autor dr. Ivica Lučić

National security and the future Vol.6 No.3-4. (01.09.2005.)

Podaci o autoru na kraju teksta.


- 07:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #