Cerovac komentira

< lipanj, 2008 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Prosinac 2014 (1)
Siječanj 2014 (1)
Listopad 2013 (1)
Rujan 2013 (1)
Kolovoz 2013 (1)
Lipanj 2013 (2)
Svibanj 2013 (1)
Studeni 2012 (1)
Rujan 2012 (4)
Kolovoz 2012 (1)
Srpanj 2012 (1)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Prosinac 2011 (2)
Studeni 2011 (4)
Listopad 2011 (1)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (3)
Srpanj 2011 (1)
Lipanj 2011 (6)
Svibanj 2011 (10)
Travanj 2011 (7)
Ožujak 2011 (2)
Veljača 2011 (1)
Siječanj 2011 (3)
Prosinac 2010 (6)
Studeni 2010 (7)
Listopad 2010 (2)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (6)
Lipanj 2010 (4)
Travanj 2010 (2)
Ožujak 2010 (9)
Siječanj 2010 (3)
Studeni 2009 (1)
Lipanj 2009 (1)
Travanj 2009 (2)
Ožujak 2009 (1)
Siječanj 2009 (4)
Prosinac 2008 (12)
Studeni 2008 (6)
Listopad 2008 (16)
Rujan 2008 (10)
Kolovoz 2008 (6)
Srpanj 2008 (1)
Lipanj 2008 (13)
Svibanj 2008 (31)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
dirigent, politolog, novinar, politički emigrant i ratnik nastoji misliti svojom glavom(ali mu to svaki put ne uspjeva)



The WeatherPixie



Web Counter
Get a Web Counter




Posijetite HRVATI.COM">

Tekstovi za pamćenje

S koncerta na bojište
Nikola Šubić Zrinski
Teta Ella
Političar uvijek istog kova
Ured za tisak i promidžbu
Kako sam želio postati Bosanac
u ranu zoru došla je udba
Naoružajte se Jobovom strpljivošću i zagorskom mudrošću
Kako se krojila hrvatska istočna granica?
Tko se to u Hrvatskoj boji bogatog seljaka?
Letak za Hrvatsku
Predgovor Hrvatskom političkom leksikonu
Stjepan Radić
Ante Radić
Ratni dnevnik-Topusko
Bor za učiteljicu

Linkovi
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr







Blogerica.com

O autoru
Webfetti.com






Rođen 1946. u Zagrebu gdje sam završio i školovanje (glazbeno i gimnazijsko). Odlazim na studij dirigiranja u Beč, ženim se 1968. a 1969. se vraćam s diplomom u Zagreb. Radim u Nakladnom zavodu Matice hrvatske kao voditelj inozemne prodaje, 1970. prelazim u Studentski list kao direktor komercijale i novinar unutrašnje politike. 1971. me biraju za tajnika Komisije za veze s Hrvatima u svijetu Matice hrvatske i postajem novinar Hrvatskog tjednika. Nakon sloma Maspoka odlazim u emigraciju, prvo u Novu Hrvatsku, London, a zatim odlazim u Njemačku. 1976. i 1979. rodili su mi se sinovi. U Njemačkoj djelujem politički u Hrvatskom narodnom vijeću a uz to kao crkveni glazbenik a zatim i kao dirigent njemačkih filharmonija. U vlastitoj produkciji postavljam opere te gostujem širom Europe, Amerike i Australije. 1990. vraćam se nakon 18 godina emigracije u Hrvatsku i izabran sam za ravnatelja Zagrebačke filharmonije. Već krajem 1990. uključujem se u Narodnu zaštitu a od 01.07.91. sam u ZNG-u. Od 01.08. zapovjednik sam obrane Topuskog a od 10.10. zapovijednik obrane Južnog Velebita. Zagrebačku filharmoniju morao sam napustiti zbog spletki krajem 1993. i od tada sam se povukao, više-manje, iz javnog života.

05.06.2008., četvrtak

Politički obračun


Za politički obračun s Hercegovcima i «znanstveno
objašnjenje njihove asocijalnosti», nakon spomenute
«ekspertize» dr. Ivana Lučeva naglo su popularizirani tekstovi
Dinka Tomašića o takozvanoj «plemenskoj stočarskoratarskoj,
odnosno pljačkaško-ratničkoj-hajdučko-uskočkoj
kulturi». Oni su pisani tridesetih godina prošlog stoljeća, a
ponovno su objavljeni u nakladi izdavačke kuće Jesenski i
Turk.122 Kako god je Jovan Cvijić nekada nekritično slavio
dinarski rasni tip, dokazujući da su u njegovom selu najpametniji
ljudi na svijetu,123 tako su sada isto tako nekritički
razni nadri-intelektualci pljuvali na Dinarce, otkrivajući
genetske oblike nasilnika i pljačkaša, koji su opet najizraženiji
kod Hercegovaca, a koji pak pljačkaju i tlače Hrvatsku. Tako
je šovinistička propaganda dobila i (pseudo)znanstveni okvir.
U njegovoj izgradnji posebno se istakao filozof prakse Milan
Kangrga, koji je u svom degutantnom šovinističkom eseju
«Hercegovci i “rasizam”» najprije napisao da su Hercegovci
«rasno inferiorna turska i srpska kopilad, lopovi, hadezeovi
pljačkaši, švercerski drparoši po profesiji», a zatim «etički»
dodao kako se to ne odnosi na «hercegovački narod».124 Nije
Kangrga jedini filozof koji se okomio na Hercegovce, on je u
tome najniže pao.125 U tjedniku Obzor, u srpnju 1996. objavljen
je intervju koji je Marija Bašić vodila s Alainom
Finkielkrautom, francuskim filozofom i navodnim velikim prijateljem
Hrvatske. Njegova poruka svela se na upozorenje
hrvatskoj javnosti «Kontrolirajte Hercegovce da oni ne bi kontrolirali
vas».126 U splitskom tjedniku Feral Tribunu, koji je
jedan od promotora i izdavača Kangrginih fašističkih umotvorina,
objavljivani su tekstovi o Hercegovcima, npr. Kremenko
protiv Glembaya, Ero, go home, Dugi marš bijelih čarapa i
slično.127 Koliko god su Feralovi novinari (s pravom) ustrajavali
u obrani prava Srba u Hrvatskoj, još više su ocrnjivali
Hercegovce i to ne samo one u Republici Hrvatskoj, nego i u
samoj Hercegovini. Indikativni su tekstovi: naziva Rodijačka
republika, Hrvatsko vijeće obmane,128 ili Široki zbjeg.129 U tekstovima
su nabrajani Hercegovci koji bilo što znače u
Hrvatskoj, od ugostitelja, doktora, do generala, s jasnom
porukom: «Ero go home»!



U nečasnom poslu diskreditacije Hercegovaca istaknula
se i skupina Yale-ovih političara-intelektualaca. Sveučilišni
profesor i kolumnista tjednika Feral Tribune dr. Ivo Banac,
nekritično i nedopustivo za povjesničara, prihvatio je podvalu
srbijanske propagande da je oružje namijenjeno Vukovaru i
Dubrovniku završilo u Hercegovini.130 Tu tvrdnju, koja je
imputirala i dio odgovornosti Hercegovaca za pad Vukovara, i
teškoće u obrani Dubrovnika, ozbiljna je historiografija
opovrgnula.131 Dio hrvatske javnosti povjerovao je da su
Hercegovci krivi za sve njihove nedaće. Javnim šovinističkim,
a ako ćemo prihvatiti Bilićevu teoriju o «kvadratnim glavama»
i rasističkim napadima koji su uglavnom dolazili iz komunističkih
i(li) (malo)građanskih političkih i javnih krugova suprotstavljali
su se rijetki. Najmanje Hercegovci, oni su zašutjeli.

Većina nije imala niti prilike nešto reći, drugi su se povukli u
svoje sinekure, koje su na vrijeme osigurali, tek su rijetki govorili,
ali njihov glas nije se čuo od buke klevetnika.
Ipak nisu svi ušutjeli. Novinar i književnik Petar Miloš
ironično je pisao da razumije Zagrepčane kojima su problem
onih nekoliko postotaka Hercegovaca, ali neka zamisle kako
je tek njemu u Mostaru, gdje su sami Hercegovci. Na principijelan
način Hercegovce su branili (ili bar napadali malograđanštinu)
ljudi koji su se istovremeno suprotstavljali politici
dijela hercegovačkih političara. Tako je Boris Buden napisao
da su Hercegovci odbačeni upravo po istom rasističkom
ključu koji ih je doveo na tron hrvatske državnosti. Na mjesto
šiljoglavih Srba, došli su kockoglavi Hercegovci. Kao potvrda
njegovih stavova napisan je grafit «Vratite nam naše Srbe eto
vam vaši Hercegovci».132 Miljenko Jergović napisao je da je u
viziji one «malograđanske rasističke Hrvatske» Hercegovina
puno šira od same sebe. Prostire se preko Imotskog, Hrvaca
i Drniša sve do Gospića. Hercegovci su za njih i Hrvati iz
Bosne, ako nisu muslimani ili iz Sarajeva.133 Pojam
Hercegovci sve češće je sinonim za Hrvate iz Bosne i
Hercegovine.

Prenosimo:

Originalni znanstveni tekst. Autor dr. Ivica Lučić

National security and the future Vol.6 No.3-4. (01.09.2005.)

Podaci o autoru na kraju teksta.

- 07:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #