Cerovac komentira

< svibanj, 2008 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Prosinac 2014 (1)
Siječanj 2014 (1)
Listopad 2013 (1)
Rujan 2013 (1)
Kolovoz 2013 (1)
Lipanj 2013 (2)
Svibanj 2013 (1)
Studeni 2012 (1)
Rujan 2012 (4)
Kolovoz 2012 (1)
Srpanj 2012 (1)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Prosinac 2011 (2)
Studeni 2011 (4)
Listopad 2011 (1)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (3)
Srpanj 2011 (1)
Lipanj 2011 (6)
Svibanj 2011 (10)
Travanj 2011 (7)
Ožujak 2011 (2)
Veljača 2011 (1)
Siječanj 2011 (3)
Prosinac 2010 (6)
Studeni 2010 (7)
Listopad 2010 (2)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (6)
Lipanj 2010 (4)
Travanj 2010 (2)
Ožujak 2010 (9)
Siječanj 2010 (3)
Studeni 2009 (1)
Lipanj 2009 (1)
Travanj 2009 (2)
Ožujak 2009 (1)
Siječanj 2009 (4)
Prosinac 2008 (12)
Studeni 2008 (6)
Listopad 2008 (16)
Rujan 2008 (10)
Kolovoz 2008 (6)
Srpanj 2008 (1)
Lipanj 2008 (13)
Svibanj 2008 (31)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
dirigent, politolog, novinar, politički emigrant i ratnik nastoji misliti svojom glavom(ali mu to svaki put ne uspjeva)



The WeatherPixie



Web Counter
Get a Web Counter




Posijetite HRVATI.COM">

Tekstovi za pamćenje

S koncerta na bojište
Nikola Šubić Zrinski
Teta Ella
Političar uvijek istog kova
Ured za tisak i promidžbu
Kako sam želio postati Bosanac
u ranu zoru došla je udba
Naoružajte se Jobovom strpljivošću i zagorskom mudrošću
Kako se krojila hrvatska istočna granica?
Tko se to u Hrvatskoj boji bogatog seljaka?
Letak za Hrvatsku
Predgovor Hrvatskom političkom leksikonu
Stjepan Radić
Ante Radić
Ratni dnevnik-Topusko
Bor za učiteljicu

Linkovi
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr







Blogerica.com

O autoru
Webfetti.com






Rođen 1946. u Zagrebu gdje sam završio i školovanje (glazbeno i gimnazijsko). Odlazim na studij dirigiranja u Beč, ženim se 1968. a 1969. se vraćam s diplomom u Zagreb. Radim u Nakladnom zavodu Matice hrvatske kao voditelj inozemne prodaje, 1970. prelazim u Studentski list kao direktor komercijale i novinar unutrašnje politike. 1971. me biraju za tajnika Komisije za veze s Hrvatima u svijetu Matice hrvatske i postajem novinar Hrvatskog tjednika. Nakon sloma Maspoka odlazim u emigraciju, prvo u Novu Hrvatsku, London, a zatim odlazim u Njemačku. 1976. i 1979. rodili su mi se sinovi. U Njemačkoj djelujem politički u Hrvatskom narodnom vijeću a uz to kao crkveni glazbenik a zatim i kao dirigent njemačkih filharmonija. U vlastitoj produkciji postavljam opere te gostujem širom Europe, Amerike i Australije. 1990. vraćam se nakon 18 godina emigracije u Hrvatsku i izabran sam za ravnatelja Zagrebačke filharmonije. Već krajem 1990. uključujem se u Narodnu zaštitu a od 01.07.91. sam u ZNG-u. Od 01.08. zapovjednik sam obrane Topuskog a od 10.10. zapovijednik obrane Južnog Velebita. Zagrebačku filharmoniju morao sam napustiti zbog spletki krajem 1993. i od tada sam se povukao, više-manje, iz javnog života.

06.05.2008., utorak

Izručenja zarobljenika s bleiburškog polja i okolice u svibnju 1945. VI.


Tako je Nikolai Tolstoy, baveći se prisilnim repatrijacijama sovjetskih građana,
21 uočio velike sličnosti s izbjeglicama iz Jugoslavije koje prema naredbi
od 3. svibnja nisu trebale biti izručene. Tražeći poveznice, kako je vjerovao
“tajnog zadatka”, započeo je detaljnija istraživanja prema dostupnim britanskim
dokumentima. Prve postavke o postojanju tzv. “klagenfurtske zavjere”
u cjelokupnim događajima oblikovao je u članku “The Klagenfurt Conspiracy. War
Crimes & Diplomatic Secrets”.22 Nakon tri godine objavljena je i kompletna
studija “The Minister and the Massacres”,23 koja je zbog svoje aktualnosti 1991.
prevedena na hrvatski i objavljena pod naslovom “Ministar i pokolji. Bleiburg i
Kočevski Rog 1945.”24 Tolstoy je u knjizi optužio Harolda Macmillana (kasnije
premijer), za sudjelovanje u ratnom zločinu, pa je protiv njega i njegova istomišljenika
Nigela Wattsa, autora pamfleta “Ratni zločini i uprava Winchester
Collegea”, pokrenut sudski postupak. Dana 30. studenog 1989. engleski sud
presudio je da Tolstoy mora platiti novčanu kaznu od milijun funti, a knjiga
“Ministar i pokolji” je zabranjena. Iako je u svojim tezama Tolstoy ponekad
vrlo selektivan te donosi možda i upitne zaključke, ovi radovi predstavljaju
jedine sveobuhvatne studije koje bacaju “novo svjetlo” na pitanje izručenja.
No, ako se vratimo na “teren”, nailazimo na odlučujuće osobe u tom trenutku:
prvi komandant savezničkih snaga na mediteranskom dijelu, feldmaršal
Harold Alexander, koji je zapovijedao snagama u južnoj Austriji. Komande su
upućivane od 15. vojnog odsjeka (general Mark Clark) u Firenzi, do britanske
8. armije (general Sir Richard McCreery), čiji je glavni ured bio u sjeveroistočnoj
Italiji, blizu Udina. Ona se sastojala od dva korpusa; 13. korpusa (general
John Harding), koji je bio u Trstu i uz rijeku Isonzo, te 5. korpusa (poručnikgeneral
Sir Charles Keightley), koji je okupirao južnu Austriju, te spominjani
Harold Macmillan.
Već 11. svibnja J. B. Tito je otvoreno dao do znanja da polaže prava na Korušku
u koju su uz izbjeglice pristizala i pojačanja JA (Klagenfurt).

21 Nikolai TOLSTOY, Victims of Yalta, London 1977., 1986.
22 N. TOLSTOY, “The Klagenfurt Conspiracy. War Crimes & Diplomatic Secrets”, Encounter,
LX/5, London 1983.; Vidjeti i: N. TOLSTOY, Celoveška zarota. Vojni zločini in diplomatske
tajnosti, Celovec 1986.; N. TOLSTOJ, Matjaž KLEPEC, Tomaž KOVAČ, Trilogija o poboju
vojnih beguncev iz leta 1945. Vetrinj – Teharje – Rog, Maribor 1991., 13.-37.; “Za Bleiburg nije
odgovorna Churchillova vlada”, Nova Hrvatska, (London), br. 10, 22. listopad 1983., 11.-12.; S.
R. VLAHOVIĆ, Zborniku dokumenata iz britanske arhive. Anglo – Jugoslavenski odnosi 1941.
- 1948., 352.-357.
23 N. TOLSTOY, The Minister and the Massacres, London 1986.
24 N. Tolstoj , Ministar i pokolji. Bleiburg i Kočevski Rog 1945., Zagreb 1991.; Vidjeti i:
N. TOLSTOY, “Verzija grofa Nikolaia Tolstoya”, Otvoreni dossier: Bleiburg, 121.-193.; N. TOLSTOY,
“Mukotrpan put do istine”, Od Bleiburga do naših dana, 43.-46.; Milan BLAŽEKOVIĆ,
“Ministar i pokolji”, Bleiburg: uzroci i posljedice, (ur. Vinko Nikolić), München, Barcelona 1988.,
Zagreb 1998., 386.-445.


Prenosimo: Časopis za suvremenu povijest

Izvorni znanstveni članak. Autorica:
MARTINA GRAHEK RAVANČIĆ
Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Republika Hrvatska
- 07:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #