Cerovac komentira

< rujan, 2007 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Prosinac 2014 (1)
Siječanj 2014 (1)
Listopad 2013 (1)
Rujan 2013 (1)
Kolovoz 2013 (1)
Lipanj 2013 (2)
Svibanj 2013 (1)
Studeni 2012 (1)
Rujan 2012 (4)
Kolovoz 2012 (1)
Srpanj 2012 (1)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Prosinac 2011 (2)
Studeni 2011 (4)
Listopad 2011 (1)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (3)
Srpanj 2011 (1)
Lipanj 2011 (6)
Svibanj 2011 (10)
Travanj 2011 (7)
Ožujak 2011 (2)
Veljača 2011 (1)
Siječanj 2011 (3)
Prosinac 2010 (6)
Studeni 2010 (7)
Listopad 2010 (2)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (6)
Lipanj 2010 (4)
Travanj 2010 (2)
Ožujak 2010 (9)
Siječanj 2010 (3)
Studeni 2009 (1)
Lipanj 2009 (1)
Travanj 2009 (2)
Ožujak 2009 (1)
Siječanj 2009 (4)
Prosinac 2008 (12)
Studeni 2008 (6)
Listopad 2008 (16)
Rujan 2008 (10)
Kolovoz 2008 (6)
Srpanj 2008 (1)
Lipanj 2008 (13)
Svibanj 2008 (31)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
dirigent, politolog, novinar, politički emigrant i ratnik nastoji misliti svojom glavom(ali mu to svaki put ne uspjeva)



The WeatherPixie



Web Counter
Get a Web Counter




Posijetite HRVATI.COM">

Tekstovi za pamćenje

S koncerta na bojište
Nikola Šubić Zrinski
Teta Ella
Političar uvijek istog kova
Ured za tisak i promidžbu
Kako sam želio postati Bosanac
u ranu zoru došla je udba
Naoružajte se Jobovom strpljivošću i zagorskom mudrošću
Kako se krojila hrvatska istočna granica?
Tko se to u Hrvatskoj boji bogatog seljaka?
Letak za Hrvatsku
Predgovor Hrvatskom političkom leksikonu
Stjepan Radić
Ante Radić
Ratni dnevnik-Topusko
Bor za učiteljicu

Linkovi
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr







Blogerica.com

O autoru
Webfetti.com






Rođen 1946. u Zagrebu gdje sam završio i školovanje (glazbeno i gimnazijsko). Odlazim na studij dirigiranja u Beč, ženim se 1968. a 1969. se vraćam s diplomom u Zagreb. Radim u Nakladnom zavodu Matice hrvatske kao voditelj inozemne prodaje, 1970. prelazim u Studentski list kao direktor komercijale i novinar unutrašnje politike. 1971. me biraju za tajnika Komisije za veze s Hrvatima u svijetu Matice hrvatske i postajem novinar Hrvatskog tjednika. Nakon sloma Maspoka odlazim u emigraciju, prvo u Novu Hrvatsku, London, a zatim odlazim u Njemačku. 1976. i 1979. rodili su mi se sinovi. U Njemačkoj djelujem politički u Hrvatskom narodnom vijeću a uz to kao crkveni glazbenik a zatim i kao dirigent njemačkih filharmonija. U vlastitoj produkciji postavljam opere te gostujem širom Europe, Amerike i Australije. 1990. vraćam se nakon 18 godina emigracije u Hrvatsku i izabran sam za ravnatelja Zagrebačke filharmonije. Već krajem 1990. uključujem se u Narodnu zaštitu a od 01.07.91. sam u ZNG-u. Od 01.08. zapovjednik sam obrane Topuskog a od 10.10. zapovijednik obrane Južnog Velebita. Zagrebačku filharmoniju morao sam napustiti zbog spletki krajem 1993. i od tada sam se povukao, više-manje, iz javnog života.

11.09.2007., utorak

Hrvatsko-srpski odnosi * Prodor srpske državne misli u Hrvatsku

1.2. Prodor srpske državne misli u Hrvatsku

Od osnivanja pravoslavne mitropolije u Srijemskim Karlovcima, pravoslavna, zvana grkoistočna, crkva u Hrvatskoj sustavno je infiltrirana srpskim klerom koje se zanaša idejama Garašaninovog "Načrtanija" i želi u hrvatskim krajevima stvoriti pogodno tlo za ekspanziju srpske države.

Tanki sloj srpskog svećenstva i srpskih trgovaca potpomognut financijskim sredstvima Kraljevine Srbije stvara kod pravoslavnog pučanstva u Hrvatskoj srpsku svijest, što još sa svoje strane potpomažu austrijski i madžarski političari kako bi jačanjem srpstva oslabili hrvatske političke zahtjeve.

1.3. Srpska kneževina i kraljevina

Nakon prvog i drugog srpskog ustanka dolazi 1817. god. do obnove srpske države, doduše pod turskim vrhovništvom, ali s nasljednom kneževskom kućom Obrenovića na čelu. Srbija se vrlo brzo počela razvijati zahvaljujući trgovini sa istokom i zapadom i zahvaljujući slabosti turske države. Ilija Garašanin, ministar unutrašnjih poslova 1843.-52. sastavio je 1844. god. ""Načrtanija", tajni spis koji je sadržavao velikosrpski plan o vođenju vanjske. politike Kneževine Srbije, sa ciljem sjedinjenja južnih Slavena u Veliku Srbiju. Taj spis koji je usmjerio djelovanje brojnih generacija srpskih političara bio je samo "okvirni plan", poznat vrlo malom broju ljudi. Prema tom planu, izrađivani su za svaku godinu zasebni planovi, zvani ustavi, po kojima je u Hrvatskim zemljama Bosni, Hercegovini, Dalmaciji i Slavoniji, ali i u Crnoj Gori i Makedoniji djelovala mreža srpske propagande. Propagandna područja bila su podijeljena na sjeverno i južno a svakome je na čelu stajao kolovođa. Oni su postavljali i nadgledali rad agenata a ovi opet nadgledali rad načelnika po nahijama. Zadaća svih je bila širenje srpske državne misli u nesrpske krajeve.

U hrvatskim zemljama agenti srpske države uz suradnju sa svećenstvom srpsko-pravos1avne crkve u Hrvatskoj izdavali su srpske časopise i novine, tiskali knjige, potkupljivali gdje je trebalo a kod pravos1avnog življa umjetno stvarali srpsku nacionalnu svijest.

Uz Garašanina, velikosrpskoj misli pogodovali su i radovi Vuka Karadžića koji ne samo da je izvršio reformu srpskog jezika, nego je svojim tvrdnjama "Srbi sve i svuda" i o "Srbima (od) sva tri zakona" također utemeljio velikosrpsku ekspanzionističku politiku prema hrvatskim krajevima. 1882. god. Srbija postaje kraljevinom, a 1903. nakon krvavog vojnog puča dolazi u Kraljevini Srbiji na vlast Petar I. Karađorđević. Zahva1jujući srpskoj propagandi te političkom položaju u kojem su se nalazile hrvatske zemlje u drugoj polovici 19. stoljeća uspjelo je lukavom i dalekovidnom političaru i predsjedniku srpske kraljevske vlade Nikoli Pašiću stvoriti prosrpsko raspoloženje u Hrvatskoj.

Nakon Balkanskih ratova 1912.-1913. Srbija se među zaslijepljenim Hrvatima i Slovencima pojavljuje poput Pijemonta koji ih zove na okup. Tajna srpska ustrojba "Crna ruka" organizira 1914. u Sarajevu atentat na austrougarskog prestolonasljednika Ferdinanda i time izaziva I. svjetski rat u nadi da će nakon pobjede u ratu Srbiji pripasti južnoslavenski dijelovi Austrougarske monarhije.


- 08:00 - Komentari (7) - Isprintaj - #