1.2. Prodor srpske državne misli u Hrvatsku
Od osnivanja pravoslavne mitropolije u Srijemskim Karlovcima, pravoslavna, zvana grkoistočna, crkva u Hrvatskoj sustavno je infiltrirana srpskim klerom koje se zanaša idejama Garašaninovog "Načrtanija" i želi u hrvatskim krajevima stvoriti pogodno tlo za ekspanziju srpske države.
Tanki sloj srpskog svećenstva i srpskih trgovaca potpomognut financijskim sredstvima Kraljevine Srbije stvara kod pravoslavnog pučanstva u Hrvatskoj srpsku svijest, što još sa svoje strane potpomažu austrijski i madžarski političari kako bi jačanjem srpstva oslabili hrvatske političke zahtjeve.
1.3. Srpska kneževina i kraljevina
Nakon prvog i drugog srpskog ustanka dolazi 1817. god. do obnove srpske države, doduše pod turskim vrhovništvom, ali s nasljednom kneževskom kućom Obrenovića na čelu. Srbija se vrlo brzo počela razvijati zahvaljujući trgovini sa istokom i zapadom i zahvaljujući slabosti turske države. Ilija Garašanin, ministar unutrašnjih poslova 1843.-52. sastavio je 1844. god. ""Načrtanija", tajni spis koji je sadržavao velikosrpski plan o vođenju vanjske. politike Kneževine Srbije, sa ciljem sjedinjenja južnih Slavena u Veliku Srbiju. Taj spis koji je usmjerio djelovanje brojnih generacija srpskih političara bio je samo "okvirni plan", poznat vrlo malom broju ljudi. Prema tom planu, izrađivani su za svaku godinu zasebni planovi, zvani ustavi, po kojima je u Hrvatskim zemljama Bosni, Hercegovini, Dalmaciji i Slavoniji, ali i u Crnoj Gori i Makedoniji djelovala mreža srpske propagande. Propagandna područja bila su podijeljena na sjeverno i južno a svakome je na čelu stajao kolovođa. Oni su postavljali i nadgledali rad agenata a ovi opet nadgledali rad načelnika po nahijama. Zadaća svih je bila širenje srpske državne misli u nesrpske krajeve.
U hrvatskim zemljama agenti srpske države uz suradnju sa svećenstvom srpsko-pravos1avne crkve u Hrvatskoj izdavali su srpske časopise i novine, tiskali knjige, potkupljivali gdje je trebalo a kod pravos1avnog življa umjetno stvarali srpsku nacionalnu svijest.
Uz Garašanina, velikosrpskoj misli pogodovali su i radovi Vuka Karadžića koji ne samo da je izvršio reformu srpskog jezika, nego je svojim tvrdnjama "Srbi sve i svuda" i o "Srbima (od) sva tri zakona" također utemeljio velikosrpsku ekspanzionističku politiku prema hrvatskim krajevima. 1882. god. Srbija postaje kraljevinom, a 1903. nakon krvavog vojnog puča dolazi u Kraljevini Srbiji na vlast Petar I. Karađorđević. Zahva1jujući srpskoj propagandi te političkom položaju u kojem su se nalazile hrvatske zemlje u drugoj polovici 19. stoljeća uspjelo je lukavom i dalekovidnom političaru i predsjedniku srpske kraljevske vlade Nikoli Pašiću stvoriti prosrpsko raspoloženje u Hrvatskoj.
Nakon Balkanskih ratova 1912.-1913. Srbija se među zaslijepljenim Hrvatima i Slovencima pojavljuje poput Pijemonta koji ih zove na okup. Tajna srpska ustrojba "Crna ruka" organizira 1914. u Sarajevu atentat na austrougarskog prestolonasljednika Ferdinanda i time izaziva I. svjetski rat u nadi da će nakon pobjede u ratu Srbiji pripasti južnoslavenski dijelovi Austrougarske monarhije.
Post je objavljen 11.09.2007. u 08:00 sati.